Debbo Angeleeje gooto jahratnooɗo e duuɓi 75, mo jambitaano hay huunde, suɓiima maayde ñalnde 25 sulyee 2015 to leydi Siwis. Waɗi en wiyde o suɓiima maayde, ko o waɗaani no wartotooɓe ɓee mbaɗirta nii… Sinno tawiino ko e Fuuta, eɗen mbaawi wiyde ko o ñaagiiɗo “winndaneede alluuje”.
Leyɗe hirnaange ngoni ko e duko mawngo ko faati e ɗuum : mbele balɗe neɗɗo ina mbaawi jokkiteede so tawii loriima no feewi, walla so ɗaɓɓii ɗuum ? Ɗuum woni ko anndiraa “euthanasie”, woni “gollal ngal faandaare mum woni duusde neɗɗo garaaɗo ñawu ngu safrotaako, tawi ko lorluɗo heen lor mettuɗo muñde, duusde ɗum nder maayde.” Heewi duusde ɗum noon ko cafroowo. Kanko ooɗoo debbo, ko o cafroowo o wonnoo. O yahi ko to leydi Siwis, mbele omo duusee e maayde makko. Hujja mo o rokki, ko o yiɗaano naywude nguun nayeewu ngaddanoowu mo wontande koreeji makko doŋngal. Hay huunde dey o jambitaano, omo sellunoo, omo wiyi ɗeɗew ! O wiyi e yeewtere nde o waɗdunoo e jaaynde wootere : “njiɗ-mi ko maaydude e hakkille am, tawi miɗo waawani hoore am. Mi yiɗaa wontande yimɓe ɓe njiɗ-mi, ɓe ngondu-mi ɓee, donngal”. “Ko mi juɓɓinɗo nguurndam am, njiɗ-mi ko maayde hay gooto tinaani. Mbaɗ-mi nguurndam am fof ko e safrude yimɓe jom duuɓi en. Mi seeraani e duwaade waasde humpitaade nayeewu, sibu naywude welaani”. Koreeji makko, haa arti e joom galle makko mo o wuuri ko ina ɓura duuɓi 25, alaa fof no mbaɗaani ngam ittude mo heen, kono ɓe ndonki. Ɓe mbattini ko faamde mo e jaɓde ko o yiɗi koo. Tuggi 2003 faade hannde, ko ina wona 250 Angelenaajo njahii Siwis ngam waɗde hono ɗuum. E winndere hee kala, ko sariyaaji leyɗe 3 fat njamiri ko wayi nii. Ɗeen ngoni Pays-Bas (sariya ɓamaaɗo e abriil 2002), Belsik (sariya ɓamaaɗo e settaambar 2002) e Luksaambur (Luxembourg : sariya ɓamaaɗo e hitaande 2009). Ɗoftugol maayde ine jaɓaa e leydi Farayse (2004), to Espaañ, to Siwis, to Almaañ, to Sloweni, to Hongiri, to Norwees, to Suwed, to Finlannda, to Oregon (USA), to Dowla Wasinton (USA), to Meksik.
Bookara Aamadu Bah


