lundi, décembre 1, 2025
Google search engine
JaɓɓordeDewalCiimtol siyaara Ceerno Aamadu Muntagaa Taal

Ciimtol siyaara Ceerno Aamadu Muntagaa Taal

Ñande 15/07/06, ñalawma gadano o, woni jaɓɓagol hobbe teddube ummiiɓe to wo[[i e to ɓadii. Ho[ɓe ɓe njaɓɓii hoɓɓe tedduɓe. Ñande 16/07/06, ñalawma [i[aɓo o, woni ñalawma Siyaara moYYo, malaaɗo oo. Ndeen hiirii, waɗaa hiirde mawluudu, ngam mawninde Nulaaɗo Muhammadu mo jam e kise ngoni emum. Ko yurmeende Alla, nde yimɓe e muumanteeji Alla tuuyanoo, uddi mawluudu oo, honongatamaare mawnde waali yuppude baade yuurmeende, gila waktuuji 4 haa weeti, siiltoyi ko hedde waktuuji 9 subaka. Ko ndeen woni keblagol yahde tulde saalaŋeeje Ɓoggee : ko toon Aamadu Muntaga Taal lelii, omo sawndondiri e Ceerno Umar Aamadu Taal. Yo yurmeende Alla won e maɓɓe, kamɓe e maayɓe juulɓe fof. Aamiin.

Caggal nde yimɓe ɓe kawri toon, woni dental mawn gal, joo[ngal, ngal keeweendi mum tonngotaako. Jeece laaɓɗe tiiɗe, nuunɗuɗe, ɓerɗe beltiiɗe, ɓalli coftu[i. Hakkillaaji nduttii e Alla gooto e Nulaaɗo Cuɓaaɗo Muhammadu mo jam e kise ngoni e mum. Nde yehi haa waktuuji 12 e hojomaaji 35, Ceerno Madaana Taal yettii saalaŋeeje, omo ardii Sete (ina heen ummiiɓe Ndakaaru) e dow yamiroore Ceerno Muntaga Aamadou Kaliifa lomtiiɗo Sayko Umaar e kuuɓal. Annduɓe, moƴƴuɓe, hoohooɓe diine laaɓtuɓe e Fuuta, e hoohoobe mum aada njaɓɓondiri e Ceerno Madaani. ɓe mbismondiri. Ceerno Saada Baaba Lam, mo Alla halfini hannde diiwaan halayɓe, to bannge diine, duubi, e mawngu, yamiri yo golle Siyaara o pu[ɗe. Dental ngal timminii silkaaji 7 ɓuraana (2uraana) e duwaawuuji keeriiɗi, ceertuɗi…

Caggal ɗuum, ko jeewte hoohooɓe diine lislaam : fof jowitii ko e kulol Alla, e wootti[inde mo, e ngootampaagu juulɓe fof, sabu diine men jaɓaani kinɗe kinɗe, e pecce pecce. Sabu ko Alla gooto tan ndewaten, ko e Suudu makko wooturu kuccitten, ko e mayru kujjaten, e mbaadi potondiral alaa ɓurɗo, alaa ɓurnaaɗo. Hoohooɓe jonnde nde mbasiyii yo ɓesngu nguu rew e pele mawɓe men moƴƴuɓe, moƴƴinɓe, kuli Alla, ndeeni en[am mum en, haa ɗum jibini sutura nguurndam men hannde. Ñalawma o woni ñalawma deeƴre, e weltaare, e diine, e njurum en[am e ɓeydaare, e kala banngeeji e nguurndam leñol men. Ina jeyaa e cudaari timmoode Siyaara oo ɓaargol ɓuraana, ko juulɓe fof njiɗi, ŋooɗaa : woni baawal ɓuraana, e anndude ñaawooje mum ca[ɗe, ceertuɗe, e seedampaagal Ceerno ɓaarnuɗo Almuudo oo. Ko oon woni Ceerno Abdul Mammadu Bah to Tulde : ko o ceerno ganndo, moYYo, duuɗiiɗo aduna, loowɗo Annoore ɓuraana e ɓerɗe juulɓe. ɓiɗɗo moƴƴo ɓaarɗo ɓuraana oo ko Madaana Abdurrahiimu Jah, jibinaaɗo 1983. Madaana Abduraahiimu Jah hebii njeenaari teddungal : Almuudo ɓurɗo suɓeede e Duɗal biyateengal Imaaraat to Ɓoggee.

Hade deftagol ko caatagol. Ceerno Abdul Mammadu Bah waɗti yamiroore e junngo Ceerno Madaana Taal. O yamiri Ceerno Mammadu Jibi Kelli yo saat alluwal ngal. Almuudo o reftii refto sellungo, e sawtu belɗo, jurminiiɗo haa ɗum hecci[ini ɓerɗe ; juulɓe fof nduttii e Alla Toowɗo Ceniiɗo o. O yamiri yo Ceerno Aamadu Yaal duwo timmoode alluwal ngal. Caggal ɗuum, ɓe nduwanii juulɓe fof e Leyɗeele kala yo Alla rokku en ndunngu ngaabngu, mbarkinngu, malaangu.

UMAR SAYDU LIH, Jannginoowo Ɓuraana

RELATED ARTICLES

Njuulu jarnugol

Njuulu mo sellaani

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments