lundi, décembre 1, 2025
Google search engine
JaɓɓordeFƁPMHuunde e daartol FƁPM

Huunde e daartol FƁPM

E nder ciinugol golle Mawningol Hitaande 30ɓere FƁPM (3 e4/06/2006), Catal Suwoyraat heɓiino yuɓɓinde heen hiirde pinal e naalankaagal (ƴeew nate), e jeewte ɗiɗi pattamlami : 1. Huunde e daartol FƁPM (Haamiidu Bah). 2. Coñce e ñeeñal Haal Pulaar en/ Fulɓe (Umar Hammaat Daat). Fooyre Ɓamtaare maa fenñin ɗo jeewte ɗiɗi ɗe.

Huunde e daartol FƁPM

Binndugol ɗemngal fulfulde ɓooyii no feewi. So en teskiima e pusgu Ñooro e hitaande 1890, tuubakooɓe tawii toon defte keewɗe binndaaɗe e pulaar, e alkule arabe. Ko heewi e majje nani farayse. Ko adii ɗum pulaar winndaama to Gine. Caggal ɗuum, sanɗaaji afrik gonnooɗi to Misra ndañii miijo hawrude ngam winndude ɗemngal fulfulde ngal. Saabii ɗum ko hawrude ɓe e laamu Gamal Abdel Naseer, noddunooɗo Aarabeeɓe yo ngar ndaroo mbinnda ɗemɗe mum en, njonndinoo e koye mum en, mbela ina ceera e kalfaandi tuubakooɓe Orop. Kamɓe ne, ɓe mbaɗi daɓɓaande, ɓe njamiraa ko yo won e alkule fariisArab.

Nii woni ɓe mbinndi e sanɗaaji afrik gonnooɗi Farayse, ngam diisnondirde e mum en. Ɓe pelliti huutoraade Alkule lateŋ. Ɓe njokkondiri e wonɓe Ndakaaru, ɓe cosi fedde. Nii woni fulɓe Muritani, Senegaal, Mali, ndenndi fedde, njiidi miijo. Ɓe ndenti Maatam e kitaale 1956 e 1958 ngam ɗaɓɓude alkule nanondiraaɗe. E oon sahaa yoga e ardiiɓe leyɗeele hirnaange afrik njokkondiri ngam riiwtude e haɓde e ɗii miijooji ɗi ɓe ñaawi bonɗi. Nii woni ɗiin sanɗaaji mbaɗti waañeede no boje nii. E suuɗnde, ɓe ndenti e nder wuro Mbaañ (diiwaan Barakna) e hitaande 1962, ɓe tafi alkule e lateŋ (nde tawnoo alkule Arabe ɗee mbaawaano feenñinde denndaangal dillooji ɗemngal ngal) ɓe inniri ɗe “alkule Mbaañ”. Ɗeen ngonti “alkule Keer” walla Misra sabu ko toon ɗe ɓurnoo huutoreede. Heewɓe etinooma riiwtude alkule ɗe e oon sahaa.

Kono njokki golle e suuɗnde, miijo ngo ina ɓeydoo yaajde, kadi hawri e yonta Seek Anta Joop, e Kuwaame NKuruma, e Seeku Tuure, e ko nanndi heen. Miijo ngo ina reɓa, haa heɓi UNESKO, fedde adunayankoore daraniinde pinal e nehdi. UNESKO hebli jonnde, renndini yoga e annduɓe Muritani, e Senegaal, e Mali, e Gine, ekon, e hitaande 1966, to Bamako (Mali) ngam daranaade winndude Fulfulde e Manndinka.

Ɗo e Muritani, miijo ngo ina reɓa, jeeyngal ngal ina jokki dartaaki haa jibini cosgol Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani. Nde sosaa e hitaande 1974 fayi 1975. Yimɓe  ene njannga pulaar, kono ko e suuɗnde. Nde ɓooynoo, terɗe fedde nde ngummanii yo fedde nde heɓtine to laamu, ndenti ñalnde 7.03.76 ngam sosde e darnude doosɗe fedde nde. Seedantaagal batu waɗdaa e ɗaɓɓande, nuldaa to laamu. Jaabawol arti ñande 02/05/76 ina heɓtini fedde nde. Ɗerewol gooRɗinngol fedde nde yalti ko ñande 04/05/76… Jonnde Mooɓonndiral adannde fedde nde yuɓɓinaa ko ñalnde 26, e 27 abiril 1980, to Nuwaasoot…

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments