Wolde heblantenoonde ko ina wona lebbi jooni ndee, ummiima ! Nde fanndanooka jooni, kono, sabu golle ownooɓe jogiiɓe rewo leydi Mali gila ñalnde 22 marse 2012, Hooreejo leydi Mali e mudda, hono Jookunndaa Tarawore, noddii Farayse yo faabo ɗum en. Farayse ɓuuɓtinaani, sibu ko ñalnde 11 saawiyee 2013, balɗe ɗiɗi caggal naatgol ownooɓe ɓee e wuro Konnaa, laaɗe maɓɓe diwooje mbommbi tuddule ownooɓe to Gaawo, Leere, Konnaa, e goɗɗe…
Farayse naatiri ko « dartinde owonooɓe », haɗa ɗum en tellaaɗe faade worgo, haɗa ɗum en yettaade Sewaare. Kanndaa mawɗo ina ɗo Sewaare ɗoo, tee ko oon konuuji CEDEAO potnooɗi arde faabaade leydi ndii potnoo huutoraade ngam tellinde kaɓirɗe e koninkooɓe…
So ɓe keɓiino Sewaare kadi, ina sikkaa aɓe mbaawnoo yettaade Bamako ɗoon e balɗe seeɗa, tee konu Mali waawaano faddaaɗe ɓe. Ɗuum noon so waɗiino, ko musiiba bonɗo ! Daliilu politik dagnuɗo gargol Farayse, hono no mbiyruno-ɗen dow nii, ko daɓɓireede ɗuum, mbele ina faddoo ownooɓe ɓee hoto njettaade Bamako. Daliilu ɗiɗmo oo, ko Fedde ngenndiije Dentuɗe dagnani ɗum Farayse, sibu yamiriino neldude konuuji to Mali, rewrude e hawraande 2 085. Ɗum noon, to bannge sariya, nootagol Farayse e wulaango laamu Mali, ina dagii. Hooreejo leydi Farayse, François Hollande ɓeydi heen, ɓe ngardi ɗoon kadi ko « daɗndude Faraysenaаɓе wonɓe Mali » (hedde 6 000 fittaandu).
Ko ɗum tagi, e ballondiral e ko heddinoo e konu Mali, ɓe pelbondiri e saaysayeeɓe ɓee, ɗo Konnaa ɗoo, diwooje mаɓɓе (helikopteruuji) mbonni otooji mum en, mbari heen ko heèwi. Kono ɓeen ndartii ɓe no feewi, mbari soldaat Farayse, hono lietnaa Damien Boiteux. Huunde bettunde seeɗa, sibu ɓe tawi ko aɓe njogii kaɓirɗe bonɗe ɗe ɓе pagginoo to Libi… Ɗum fof e wayde noon, ko dadnoo e ownooɓe ɓее ndogii gure, mooloyiima e ladde (dunli e kaaƴe) walla toowtii. Ko ɗum tagi Malinaabe, e ballal diwooje Farayse heɓtude wuro Jabali e Konsaa tawi pellondiraaka, tee njokkii faade rewo. Ko ɓuri heewde e leyɗe winndere ndee kollitii ina ngondi e Farayse e ko waɗi koo, haa arti noon e Dental Afrik. E batu hilifaaɓe dental ngal udditngu ñalnde alkamiisa 24 saawiyee 2013 to Abdis Abebaa, ko nii gooto e tawtoraaɓe batu nguu tonngiri ɗum : “ hay daande wootere luulndaaki ɗoo Farayse hannde, tawi ko saliinde yahdu Farayse to rewo Mali ” ɓee.
Leyɗe hirnaange, hay so njaɓii wallitde Farayse to bannge jolngo (abiyonaaji e kaɓirɗe) njaɓaani neldude koninkooɓe. Hay Amerik ! Ɗoo e nder Muritani, yimɓe fof ina ngoƴaa no feewi ko woni Mali koo. Waɗi noon, ko eɗum woƴni banngeeji keewɗi, sibu kala ko heɓtii Mali, luutataa Muritani, sabu mum en jokkondirde e naatnaatondirde no feewi to bannge enɗam e faggudu e koɗki : keerol hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee ko hedde 2 300 kiloomeeteer. Yanti e ɗuum, hare ndee ina toɗɗii Muritani, sibu ko ownooɓe wonɓe toon ɓee mbarnoo soldateeɓe Muritani to Lemgeyti, to Tuurin, to Gallawiya, kamɓe mbarnoo tuubakooɓe Farayse to Eeleega e tuubaako Ameriknaajo (Kusofoor) ɗoo e Nuwaasoot…
Tee, ko Muritaninaaɓe ina keewi e mаɓɓе. Yanti e ɗuum fof, hay gooto humpaaka no laamu Muritani wammbirnoo dillere MNLA, nde nganndu-ɗaa ko kam fuɗɗi wuddere e cawgu, sibu ko e mum ownooɓe ɓee mooltii haa keɓi rewo Mali. Muritaninaaɓe noon, ko fecciiɓe, pecce tati :
- Won weltiiɓe e faabu Farayse, njiyaani heen hay tanaa gooto, tee mbiyi ko Muritani ina foti jeytoreede e wolde hee, no heediiɓe Mali ɓee fof mbaɗi nii : Burkinaa, Senegaal, Niiseer, Niiseriyaa, Caad, Alaseri, Maruk (ɗiɗo wattindiiɓe ɓee njaɓii diwooje Farayse ndewa e weeyo mum en).
- -Won weltiiɓe e faabu Farayse оo, kono calii nawgol toon koninkooɓe Muritani, teeŋtini yo Muritani toppito reende keeri mum tan hoto ownooɓe ɓee luuñtitaade e leydi men. So waawii waɗde ɗuum, ko ballal mawngal wonande Mali. Ɓeen ina cikki moƴƴaani konu Muritani yaha toon, sibu, > alaa hakkunde laamuuji ɗiɗi ɗii, gila Muritani wammbi MNLA…
- Won ninɓe Farayse, mbiyi ɗum ko “ huunde harmunde ». Ko ɗum woni miijo ceerno mawɗo biyeteeɗo wul Dedewе huunde e partiiji politik leydi ndii.
Heddii noon ko anndude ko Abdel Asiis jogori waɗde heen. Abdel Asiis diddatnooɗo ownooɓe haa e nder leydi Mali, kono dartinɗo ɗeen golle gila kapiteen Hayaa Sanogo waɗi Aamadu Tumaani Tuure kuudetaa. Eɗen nganndi noon nulaaɓe Mali ngarii ɗoo ɗaɓɓude ballal Muritani e cili keewɗi. Eɗen nganndi kadi, Asiis ummorii e leeso lelinoo sellaani to Pari, ko yahde Elisee (galle laamu Farayse) ngam haalde ko faati e wolde Mali.
Eɗen nganndi kadi, e ko sakkitii koo, nde o fotti e Hollande to Abuu Dabi ñalnde 15 saawiyee, oon wiyi, o wiyii ɗum “Muritani ina heɓii e wallude Mali so Mali daɓbirii ɗum ɗuum ”. Eɗen nganndi noon, o wiyiino, ko adii ɗum, e cili keewɗi, wonde Muritani naatataa e wolde Mali, “ Mali jeyaa ko e CEDEAO, ko ngaal dental foti ñawndude oo gagga ”. Eɗen nganndi kadi o wagginiino laamu Mali yo » yeewtid e rebel MNLA en » … Ko mbattindi-ɗen nande omo haala, ko haala makko Tiisiit, ñalnde alkamiisa 24 saawiyee, to o yahnoo hurmbitde Koolol ñalɗi pinal. O wiyi toon “ ko Muritani fof idii jeertinde e musiiba goomuuji warhoore to rewo Mali ” ; “ nde ɗii goomuuji warkoyeeji tacci keeri leydi men, mbari ɓiɗɓe men, en njajnjataani riddude ɓe haa e tuddule maɓɓe. Hay gooto en ngondaano ndeen, ko e Alla, e kattanɗe konu men, e goonga men pawino-ɗen ” ; “ haa hannde ne eɗen keɓii e reende keeri men e hisnude yimɓe men ”. O wiyi kadi wonde jotondire daartol e pinal e renndude en e Mali keerol juutngol, ina waɗɗini e Muritani “ hisnude nafooje ndenndu-ɗen e ndii leydi, haa arti noon e gaddaade kisal e deeƴre e ngool keerol ”.
Ko ɓe miijii e wolde hee …
Almaami Mahmuud Dikko gardiiɗo Diiso Toowngo Lislaam leydi Mali : O wiyi “ Ballal Farayse ngal luulndaaki Lislaam… kanngal kay, ngal ari ko wallitde ɓesngu juulɓe ñoolanoongu ”. O ñiŋi kadi “naafigaagal Kataar e Misra e Tuunus ” wiyɓe wonde “ addi Farayse Mali ko ngam haɓaade Lislaam ”. O ɓeydi heen “ Ko Mali woni e caɗeele ko ina ɓura jooni lebbi jeenay, hay ngootiri e ɗee leyɗe, hay fedde diine wootere faabaaki ɗum, ñiŋaani ownooɓe yanooɓe e juulɓe e innde Lislaam ɓee ”. E wiyde Dikko “ ko warhoore mo diine haɗi ”.
Kono, ko jaaki heewɓe, ko heewɓe naamnittoo : “ Eɗen njiɗi faamde hol ko haɗi Muritani neldude toon konu ngam wallitde Mali, ɓayri kañun tan gooto yahiino haa nder leydi Mali felloyde yimɓe ɓe jaggirnoo ko baras bonɗo wonande winndere ndee ? Mbar Muritani hulaani wiyeede ko kam tan woni leydi aarabeeri njahduni e leyɗe ɓaleeɓe ngam haɓde e dille aarabeeɓe walla ko nanndi heen, ko ɓe mbaawi miijaade fof noon ? ”
Tariq Ramdaan : (…)
О wiyi » hannde, yimɓe fof ina mbeltii e gollal dimɗingol Farayse, won heen hollitooɓe ɗuum, won heen deƴƴuɓe, tee winndere ndee kala ina wondi e mum. Wayi tan ko no Fuɗnaange e Afrik ko jebbilanii ɓe hankadi hirnaange, hirnaange cikkitiiɗo hoore mum, jiñiiɗo e caɗeele faggudu, e politik e gonal. Ko ɓuri moƴƴude ko Afrik waawi waɗande hoore mum, ko waawi wallitde hirnaange, ko dartoraade hirnaange e Farayse ndimaagu, e fawaade e paarnorɗi di ɓe ceeraani e yaɓɓude ñalnde fof, rewrude e politikaaji maɓɓе nаafiqaagal e fenaande to Amerik worgo, to Afrik e Asi, wonaa kay turande ɗum en keeci.
Ko woni Mali hannde koo, ina wari ɓalndu : leydi ndii fof nana ama weltaare sibu sikkude rimdinaama, tawi noon Farayse woni e waɗtude e harsude boggol e daaɗe mаɓɓе ”, daaɗe Malinaabe.
Tesko : Tariq Ramadan, jibinaa ko 26 ut 1962 to Geneef, to leydi Siwis. Ko o porfeseer, ganndo ko faati e Lislaam, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford. Iwdi makko ko Misra.
Doktoor Bakari Sammb : “ Mbele eɗen majji ndee yiɗde ɓooynde Lislaam Wahaabijo jiimde nokku oo ? Tuggi Eritree, Kartuum, waabii Ecoppi (“ kerecee en ”) ƴaaŋan maa Njamena, tacci diiwanuuji Niiseriyaa tabitinooji hannde Sariya ɗii, e Niiseere Mali gonɗo e iiñcuru dille Islaamist en, haa ƴettii Senegaal, leydi mbajjiri e Afrik hirnaange meeɗndi jaɓɓaade batuuji Dental Mooɓondiral Lislaam e cili ɗiɗi, ɗo dental Kаɓɓondiral Lislaam Winndereewal jogii joɗnde mum ? Mbele eɗen majji ko woni miijo Tariq Ramdaan suurtoowo moojoɓe bannge gooto, woppi keddiiɗo oo ? Hay so tawii eɗen mbaawi sikkude wonde Ramdaan humpitaaki ma a taw ngonka Afrik worgo Saharaa…, hannde, alaa ko seerndi mijo makko e miijooji Rashiid Gannuushi mijiyanke Ennahdaa, walla hooreejo hilifaaɓe Maruk hono, Ben Kiiraan, walla mawɗo “ Frères Musulmans ” en, hono Muhammed Morsi, e Yuusef Qaradaawi baajotooɗo deftiiɗo Qataar, mo Moktaar Bel Moktaar baɗɗo hoore mum Emiir Afrik worgo Saharaa, yoɓata. Taariq Ramdaan suurtii koloñaal Farayse, kono jaɓaani haalde mawmawu Aarabeeɓe kuutortoongu Lislaam ngam jiimde heddiiɓe, haa arti noon e Afrinaaɓe ɓaleеɓe… Ɗuum ina addana yimɓe sikkitaade nuunɗal makko.
Tesko : Doktoor Bakari Sammb ko jannginoowo, biɗtoowo to Duɗal wiɗtooji diineeji (CER), tumbudu Pine, diineeji, Ñeeñe e Kumpital to Dudal Jaaɓi-Haaɗtirde Gaston Berger, Ndar, Senegaal
Pelle politik e wolde Mali
RFD : “ ina ñiŋa ndee wolde, ko nde waawi hujjikinireede fof noon ” ; “ ina jeertina laamu Muhammed wul Abdel Asiis wiyde ɗum ina jeytoree е ndee wolde ”, “ ina noddi denndaangal yimɓe nuunɗuɓe leydi ndii nde calotoo neldugol konu men ngam tawtoreede ndee wolde bonɗe ”.
Convergence Patriotique (MPR, ADIL et RD) : “ ina weltii e golle jaambareeje diiwaan Afrik e Magreb e winndere ndee ngam rimɗinde Mali e riiwde ownooɓe e tarafikaaji dorog e diiwaan Saahal oo ” ; “ ina siftina yimɓe fof ko ɓee ownooɓe mbarnoo soldateeɓe men, tee ko ɗum addannoo leydi men haɓaade ownooɓe AQMI e yahdiiɓe mum to rewo Mali ɗii duuɓi fof ” ; “ ina semmbina laamu Muritani nde tawtata kala yiɗɓe mumtude ownugol e diiwaan Saharaa-Saahel oo, mbele mbaawen wuurde e ɗeeyre ngam daranaade ɓamtaare e potal e kormagol pine ceertude leƴƴi men ”.
El Wiam : “ Ballal amen laaɓtungal e kisal keeri leydi Mali e golle guwarnama Mali e winndere ndee ndaranii ngam hisnude ɗum e haɓde e ownooɓe kam e tarafik dorogaaji e nokku hee ”. “ E nder ɗuum ina daɓɓira laamu Muritani nde sakkata peeje kala ngam gaddaade kisal yimɓe e jawdi Muritaninaaɓe wonɓe to Mali ”.
UFP : “ UFP ina semmbina no feewi Dowla e ɓesngu Mali e nder darnde mum en yiɗde heɓtude kuuɓal leydi mum en e ndimaagu mum en ” ; “ ina semmbina kala njiylawu feere yamyamre nde dowla e ɓesngu Mali njiylii ngam ñawndude luure hakkunde ɓiɓɓe leydi mum en, daɗndoyooje ɗum en e kareeli hakkunde leƴƴi ” ; “ Ko dowla Mali tan jogii hattan suɓanaade hoore mum peeje e wallidiiɓe, tee waɗɗii leyɗe cehilaaje e ɓiɗɗe yummiraaje ko hormaade ndimaagu Mali e oon fannu… ” ; “ Ina riiwta jaltugol konu Mauritani keeri leydi mum e naatgol e ndee hare, ngam hisnude ndimaagu e kisal Muritani, tee ina daɓɓira laamu nguu nde sakkata peeje kala ngam reende keeri leydi men ”.
Tawaasul : “ Farayse, koloñaal ɓooyɗo, ina meeroo jiimde en to bannge politik e faggudu, ko ɗum addani ɗum yiɗde wonde ɗoo ” ; “ ko ɗum tagi mo huutoraade hujja ownooɓe ngam hulɓinde laamuuji diiwaan oo e waawnude ɗum en jaɓde njiimaandi kesiri ndi yahdaani e nafooje e paarnorɗi e wellitaare ɓesnguuji nokku oo ” ; “ A min ñiŋa no doole amen potirnoo njangu diwooje Farayse e dow gure e koɗorɗe miskineeɓe Alla, dow rewɓe e sukaaɓe, e min ciftina jiimoowo hanki waawaa wonde daɗndoowo hannde ”
AJD/MR : “ Gargol Farayse e dow daɓɓaande Guwarnama Mali, ko huunde moƴƴere. AJD/MR ina wondi e ɓesngu Mali ” ; “ E miijo amen, guwarnama Muritani ina foti ƴettude peeje ngam haɗde jihaadiyankooɓe ɓee sorde e Muritani”.
APP (Laaji Tarawore) : “ minen, amin laaɓti. Farayse kay nani ɗoo e Muritani, ina jogii ɗoo tuddule, ina jogii ɗoo kippuuji ngam haɓde e ownugol e wallitde kisal Muritani. Hono no nganndiren nii, Ameriknaаɓе nani ɗoo nii. Dowlaaji Afrik, ɓesnguuji Afrik ina poti haɓɓondirde. Garaangal Farayse e Muritani e Mali ina hollita boom baasgol men nanngondirde, ina hollita no dowlaaji Afrik njeeborii konuuji mum en ; konuuji ɗi alaa ko toppitii so wonaa ñaamde ngaluuji leyɗe mum en, ɗi ndaraaki darnde potnoo daraade ngam hisnude e reende keeri ; “ a min ngondi e tawtoregol Muritani ndee ɗoo wolde, no leyɗe keddiiɗe ɗee mbaɗi nii… ”.


