Haala ɗemɗe : kadi !
Ndee tonngoode hawri ko e ñalɗi ɗemngaArab e yontere ɗemngaFarayse (farankofoni) kam e ummanagoleydi Farayse ɓeydaade sarde ɗemngamum en nder Afrik. E nder ɗuum, en teskiima huunde e miijooji ɗi njaltin ɗoo, ɗaminaade maa banndiraaɓe ɓee ndokku heen miijooji mum en, mbele jiyten laawoɓurngomoƴƴude ngam ɓamtaare ɗemɗe men.
Ahmed wuWejaa : « Pulaar, Sooninke e Wolof ko ɗemɗe lislameeje, ko ɗemɗe ngenndiije »
DuɗamuritaninaawaɗemngaArab : « Arab woni ɗemngaQuraana e hadiis »
Ahmed wuHamza : « Woni hakkunde ɗemɗe ko galɗondiral, wonaa hare »
Abdullaay YereSoh : « jogori warde ɗemɗe men ko ɗemngaFarayse »
Jaaynoowo biyeteɗo Ahmed wuWejaa ɗaɓɓii e Fedde wiyeteende « DuɗaMuritaninaawaƊemngaArab » nde ɗakkitta lefoɗakki e damajoɗnde mum wonnde ɗoo e Nuwaasoot. Binndi gonɗi e lefongoina ɗaɓɓa nde Arab seertata e kelme luɓaaɗe e ɗemɗe goɗɗe. Ardii ndeen fedde ko biyeteeɗo Muhammed Muhammed Faa(wuSiidi Abdalla) kalfinaaɗo golle to Ardorde guwarnama (Pirimatiir).
Ahmed wuWejaa wiyi e ndeen ɗaɓɓaande wonde « Pulaar, Sooninke e Wolof ko ɗemɗe lislameeje, ko ɗemɗe ngenndiije … Doosgaleydi ndii, kañum e Sariya, e hay nehaagu njaɓataa momten e haala men e kuɗi men binndirɗi, ɗeeɗoo ɗemɗe. » Ko Ahmed wuWejaa jeertinnoo kadi e hitaande 2017 ndee tan, wonde won huutortooɓe Quraana ngam waawnude leƴƴi keddiiɗi ɗii ɗemngaArab, tawi ko e dow weleede laamu nguu.
O wiyi : « Farayse ko ɗemngaɗimmaNjuɓɓudi laamu (admistaraasiyoŋ) e Jaŋde. Ɓiɓɓe leydi ndii heewɓe ina kaala ngal, tee ɓeen e haalooɓe Arab ɓee fof poti hakkeeji ». O ɓeydi heen : « ko winndaa e ngolɗoo lefokoo, tawi ko e leydi keewndi leƴƴi e ɗemɗe, ko juumre bonnde feewde e diine oo, e leydi ndii, e ɗemngaArab e ɗemɗe ngenndiije goɗɗe ɗee ». WuWejaa ɗaɓɓi nde « ardiiɓe ndee fedde (Duɗal) keɓtinta juumre mum en, njaafnoo », sibu « Muritani ina yaaji no feewi, ɓiɓɓe leydi ndii e ɗemɗe mum en fof ina keƴa heen ».
DuɗaMuritaninaawaƊemngaArab ina winndi e lefohee kadi wonde Arab ko « ɗemngaQuraana e Hadiis (aadaaji nelaaɗo Muhammed (JKM)) ». WuWejaa wiyi ɓe wonde ko oon Quraana kadi wiyi : « Ina jeyaa e maaɗe (Alla), taggoasamaanuuji e leydi e keewaɗemɗe e noorɗe (eddaaji goobu). Ɗuum ko hujja wonande annduɓe ».
Ɗumɗoo fof, so en ngartii e kuutoragoQuraana ngam yiɗde ooyde e jiimde e waɗde ko feewaani, eɗen nganndi eɗum yaaji hannde e winndere ndee, e leydi ndii, ɗo waɗboniiɓe cuddotoo innde Alla ngam waɗde ko boni (Suhaan Alla). So wonaano ɗuum, yimɓe ƴiiƴiiɓe ɓe njaj-njajtataa warde juulɓe hono mum e teyaaɗe, mbeeynataano innde Alla (Subhaanahuu wa ta’alaa) ina mbaɗda ɗum, ndenndidina ɗum e geɗe coofɗe, e geɗe warkoyaagu. Ko hono ɗuum WuWejaa haalnoo nde o wiyi : « huutortooɓe haala ɗemngangam jiimde ɓee, ina coomi eɓɓaande rasismayaagal, heedi heeda e koninkaagu ngam heblude ngonka kesa e nder Muritani. Ko ɗuum saabii gartugokonnguɗi añamnguraagu (rasisma) biyooji yo Arab waawne, tawi ko e weleede laamu nguu ». O jokki heen « Hannde, nguur-ɗen ko e laamu ngu gardiiɗo ɗum dowrowo oo ko dono Saddaam Huseyn (WuBeredelil) tawi ina walliti ɗum mawɗo hoofnaninooɓe Kaddaafi (Keliil)… Omo wondi e ɗuum e dono Abdenaseer to bannge pigga(ASissi), ina semmbini mo jooɗaniiɗoo ɗoo Basaar eAsad (OuAsisi). Ɓeeɗoo ina njokki e huutoraade ɗemngaQuraana ngam huɓɓinde ɓerɗe yimɓe woɗɓe. Ɓeeɗoo ina cemmbina paltoor e joñgoe heedi-heeda. Aɓe kutii leƴƴi leydi goɗɗii ɗii kam e ɗemɗe mum en lislaam ɗee, tawi aɓe mooltii e ɗemngaarab ngam suuɗde feere maɓɓe rasismeere, heedi-heedeere e koninkeere. » Yo ɓe nganndu noon « ko daaɗe maɓɓe mawni koo fof, ko ɓe njogii ginolaamu nguu koo fof, mbaawka maɓɓe ɗo waawi tolnaade fof (konu, doole kisal, jaayɗe, jaŋde ekn), ɓe mbaawataa abada ittude ko woodi e leydi ndii koo, ndi Alla rokki ɓuramawnga(keewapine ngal), ngaɓe kiitortoo kamɓe ngal ».
Ƴeew ɗoo : https://pulaar.org/2017/05/02/al-%c9%93uraana-ko-hujja-kuutortee%c9%97o-ngam-waawnude-forsude-yim%c9%93e-fof-%c9%97emngal-arab/
Eɗen nganndi, e nguuɗoo laamu, ko haaletee koo e ko golletee koo piyndiraani hay huunde, ina ngoɗɗondiri no feewi sanne ! Tee, e kala sahaa, aɓe njiiɓondira hakkunde ɗemngaArab e diine Lislaam, ɓe mbasiyoo cemmbingomum e dow ɗemɗe keddiiɗe ɗee. Yeru mum ko ñalnde 1 marse 2010, e ñalngu mawningoɗemngaArab, nde Mullaay WuMuhammed Lagdaaf, gonnooɗo mawɗo hilifaaɓe leydi ndii e oon sahaa (premier ministre) wiyata : « ɗemngaArab ko ɗemngadiine men e neɗɗaagu men… leydi men ina mawnina oo ñalawma e sahaa mo Diine Lislaam foti dartaade geɗe jahooje e bonnude ɗum, bonnude pinamen, sabu mum en yiɗde waawnude gootiɗingopine rewrude e julyultondirafaggudu, ñongagojolɗe e ƴellitaare karallaagakumpitahulɓiniinde…» Ko kanko wiynoo « Hannde, e tuugaade e jamirooje persidaa leydi ndii, hono Muhammed wuAbdeAsiis, ko en waɗooɓe ƴellitaare e ndeenka ɗemngaArab fiɓnde. Ma en ndarano waɗtude e payndaale men kuftodingokuutoragomaggae njuɓɓudi laamu… ». E oon sahaa, Kalifu pinandeen oo, hono Siisee Mintu Seek wuBoyda wiyiino « ko ɓuri bonde e ɗemngaArab fof ko laygoɗemɗe nokkuyankooje e calsalte … ». O hollitii wonde « Muritani waɗtii ñalngu 1 marse nguu ñalngu ɗemngaArab, tee maa o ƴettu denndaangapeeje (e wonde mo kalifu) mbele ɗuum ina tabita ».
https://pulaar.org/2010/03/02/guwarnama-muritani-e-%C6%B4ellitaare-%C9%97emngal-arab/Diskuur premier Ministre : http://fr.ami.mr/Depeche-9000.html
Eɗen mbaawi wiyde ɗumɗoo fof ko haala ka feewaani sibu ɗemɗe leydi keddiiɗe ɗee alaa ɗo ciftortee heen. Laamu nguu noototaako e kewuuji ɗemɗe keddiiɗe ɗee, so ngu teppaani ɗe kay (yeru e koolokeewapine Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e Sifaa Hanki pinaHannde njuɓɓinnoo e hitaande 2016, ardiiɓe diiwaan Nuwaasoot hirnaange (laamu nguu ɗum noon) jaɓaani rokkude ɗe yamiroore nde foti ndee …)
Heewɓe ina mbiya hannde : “Eɗen mbaawi wiyde wonde ɗumɗoo ko haala, kono kay eɗen nganndi ko laamu nguu gollotoo koo ɓuri bonde, sibu ko ɓuuti diwtii hollinde, ko ɗuum woni ko yimɓe fof njiyata e denndaangageɗe laamu nguu, so joñgoe ɗawgoleƴƴi keddiiɗi ɗii to bannge konu, e kisal, e jaŋde, e laamu, e faggudu, e pinal, hay e ɓiyleydaagu …” Hannde, e leydi ndii, ko yimɓe laamu e wondiiɓe mun en tan njogii hakke, heddiiɓe ɓee ngalaa hakke.
So Buuamatu wallitii AbdeAsiis jooɗaade e jappeere laamu walla o rokkii mo kaalis, “ɗuum ina dagii” ; so Buamatu wallitii miskineeɓe walla jaaynooɓe walla senateeruuji walla senndikaaji, “ɗuum rewaani laawol” joomum en nanngee, cokee, kaɗee wellitaare mum en.
So wuurtooɓe hooreejo leydi oo e “ñaamtude woondoore mum e yaɓɓude doosgaleydi, e birgude manndaa tataɓo, tawi ko ministeruuji walla depiteeji ekn”, ɗuum, laamu nguu alaa ko haalata heen (sibu angu weltii heen) ; so luulndo politik, e fawaade e ɗuum, wiyii wonde “hoorejo leydi oo woni ko e yiylaade manndaa tataɓo”, oon sahaa, alaa ko o heddanta ɗum en, o fenna ɗum en. So ɓeen wuurtooɓe ɓe mo e yaɓɓude laawoceppii hay so ngalaa yamiroore seppude, o jaɓɓoo ɗum en, o ɓuucoo ɗum en, o semmbina ɗum en, tawi noon jooni jooni tan amo haali e jaaynde, wonde o yiylaaki manndaa tataɓo… So luulndo walla pelle jojjanɗe aadee, hay pelle hakkunde leyɗe (HRW walla parlementeer amerik arnooɓe ɗoo) ekn, njiɗii yuɓɓinde hay sinno ko kewu e nokku kidiiɗo, laamu saloo rokkude ɗum en yamiroore… So pelle baaɗe no RAG (IRA) walla FPC ɗaɓɓii heɓtineede calanee, tawi pelle politik ɗe leñogootoina keɓtinee e oon sahaa gooto. Walla so laamu ina hatojina e IRA walla FPC ngam dagnude ko waɗata, heɓtina ɗe, so ɗuum ɓennii saloo ɗe : yeru, e woote gardagoleydi, AbdeAsiis jaɓii fooɗondirde e Biraam ; e jalog ɓennuɗo oo, keblatnooɗo referaandoom mo rewaani laawokuutoraaɗo ngam fusde Senaa e laawɗinde darapoo keso oo, laamu nguu jaɓii FPC wona kaaldiiɗo mum, tawtoree jalog oo, nde ɗum ɓennunoo, balɗe seeɗa pawtii heen, laamu ɗakkiti jammiroore joɗnde FPC, salanii ɗum kala kewu…
AbdeAsiis e yimɓe mum so keɓii miliyaaruuji e Buamatu, ɗuum ko huunde dagiinde, kono so woɗɓe keɓii miliyoŋ gooto walla ko jaasi ɗum, ɗuum ina harmi ; joomum en ñaawee, ndummbee, kaayitaaji mum en keɓtee. Mbar wonaa laamu gundo ?
Jooni kadi, yimɓe fof ina nganndi ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Soninke e Wolof alaa hakke gooto ndokkaa e geɗe laamu ɗee, haalooɓe ɗe ko ɗawaaɓe e geɗe laamu e jaayɗe. Ɗe ndokkaa tan ko geɗetokosee nder jaayɗe laamu, geɗee kewuuji laamu. Ɗum noon kadi, waɗooɓe ko wayi nii so mbiyii yo ɗemɗe ngenndiije njanngine, ma a taw ko yiɗde juutnude haala, sibu ko kamɓe njogii laamu, mbaɗata ina pirta, ɓe poti tan ko waɗde yiyee !
Bookara Aamadu Bah





