mercredi, octobre 29, 2025
Google search engine
JaɓɓordeCellalAksidaaji ɗaɗi ngaanndiiji : maale jeertinooje, safaara e paddagol

Aksidaaji ɗaɗi ngaanndiiji : maale jeertinooje, safaara e paddagol

Paris Match : AVC ina heewi fannuuji ?
Jean-Louis Mas : Nder 80%, ko maayde ɗaɗi ngaanndi (infarctus) caabotoo ɗum tawi heɗɗere ƴiiƴam won ɗo sukki ɗaɗol nawol ƴiiƴam hoore ɗoon e ɗoon. Nder 20% ko tuƴƴam tawa won ɗo ɗaɗol ƴiiƴam nawol nder hoore, walla nii ɗaɗol saraaji hoore, taƴi.

Aɗa waawi tonngande en sababuuji ɓurɗi teeŋtude aksidaaji ɗaɗi nganndiiji ?
Jean-Louis Mas : Ina waɗi heen sababuuji cellal, ko ɓuri heewde cuuɗiiɗi, ko wayi no taasiyoŋ (ŋabbugol taasiyoŋ), jabet, ɓurtugol kolesterol, walla kawjugol dille cuuɗi ɓernde (anévrisme). Ina waɗi sababuuji goɗɗi jotondirɗi e aadaaji nguurndam, ko wayi no simme, ɓuttiɗgol, fooftere ɓurtunde, sanngara walla ñaamdu heewndu lamɗam, ɓellere jawdi e suukara, famɗundu ɓiɓɓe leɗɗe e sewo-sewo (legimaaji). 

Hol maale jeertinooje ɓurɗe teeŋtude e hol ko foti waɗeede ?
Jean-Louis Mas
: Maale ɗee ina ceerti fawaade e diiwaan ngaandi memaaɗo oo, kono kañje kala ɗe ngardata ko peral. Maale ɓurɗe heewde ɗee ko : maaygol bannge e yeeso, walla terɗe walla nattugol mum en tinde ; ina hasii wona bannge e ɓalndu, ina wona kadi caɗeele haalde (hunuko nanngee), walla yejjitde haala, walla ronkude faamde ; ina waawi wonde kadi ngumndam mbannginteewam walla kuuɓtodinɗam yitere wootere walla bannge nano maa ñaamo, ina wona kadi muus hoore ɓurtuɗo.

Hol no AVC toppitortee, reentortee ?
Jean-Louis Mas
: So tawii ko maayde ɗaɗi ngaandi sabu cukkam ɗaɗol, so joomum pinngaama e ɗaɗol gartol (veine) safaara caaynoowo heɗɗere sukkunde ɗaɗol nawol ngaandi ngol, tawi ko e nder waktuuji 4 haa joy caggal peeñgol maale gadane ɗee, ina waawi sellinde ɗeɗew tataɓal e ɓe ɗum heɓtotoo ɓee.

  • 1. So tawii ko cukkam ɗaɗi nawi (artère) ngaanndi mawɗi ɗii, dokkugol safaara caaynowo heɗɗere sukkunde ɗaɗol ngol ina waawi nawdeede e ittirgol heɗɗere ndee masiŋel naatneteengel e ɗaɗol hee tawi doktoor ina reeniri ɗum rajo, nder waktuuji 6 gadani ɗii. Fotde 45% ina cellira noon.
  • 2. So tawii ko tuƴƴam, heen sahaaji ina seekee ngam yaltinde ƴiiƴam tuƴƴam ɗam.
  • 3. So tawii ko ɗaɗol ngaandi fetii haa fusi, joomum ina safrireede huunde sukkoore ɗo ɗaɗol ngol fusiri ɗoo ngam dartinde walo ƴiiƴam ngoo.

Hol AVC reentortee ?

Jean-Louis Mas : Wonande ɓe meeɗaa heɓde ɗum walla meeɗnooɓe heɓde ɗum fof, deentagol ngol tuugii ko e jiytugol geɗe baawɗe saabaade ɗum kam e ñabbuuli gaddooji ɗum (taasiyoŋ, jabet, kolesterol, ñawu ɗaɗi, kawjol dille ɓernde…), safaara mum en e tewaare nguurndam moƴƴere. 

Fulo : Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments