dimanche, novembre 23, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalAnnduɓe Afirik : Seek Anta Joop

Annduɓe Afirik : Seek Anta Joop

“Afrik, mbootu winndere”

E wiyde Seek Anta Joop, neɗɗo (homo sapiens) idii feeñde ko e Afrik he nokkuuji tolniiɗi ŋori nguleeki ɗii. Annduɓe heewɓe noon ina ceedtii ɗum. E wiyde makko, ɗum noon, homo sapiens ko ɓaleejo foti wonde, sibu, e tuugnaade e doosgal “Gloger” (ganndo wiyaa noon), tagoore wuurnde e ɗiin nokkuuji ɓalli mum en ina ɓula ngeɗon, ko wiyetee «melaaniin» (mélanine) ngam faddanaade ɗum en cereeli naange. Ko oon melaaniin noon hokkata ɓalndu goobu mum ɓaleewu nguu.

Nii woni, so en ndewii miijo Seek Anta, duuɓi ujunnaaje keewɗe, ko ɓaleeɓe tan nguurnoo he Aduna oo, tawi kadi ko he Afrik tan, nokku ɗo ƴiye yimɓe jiyteteeɗe ɓuri fof ɓooyde e leydi, fotde kitaale 150 000. E nder duuɗe keddiiɗe ɗee, ƴiye ɓurɗe ɓooyɗe jiytaaɗe, duuɓi mum en ɓuraani 100 000 hitaande. E sifaa kuftodinɗo, ƴiye jiyteteeɗe he Afrik ɗee ɓuri ɓooyde. Aɗa ɓeydoo woɗɗitaade Afrik tan noon, ƴiye yimɓe jiyteteeɗe ɗee duuɓi mum ina ɓeydoo famɗude. Alaa fof ko luulndii ngalɗoo doosgal ganndiraangal «Out of Africa» yiytaa haa hannde. Nde tawnoo Afrik ina yaaji no feewi (30 miliyoŋ kiloomeeteer cowaaɗo), ina sikkaa tagoore ndee ƴellitiima ɗoo he nder duuɓi keewɗi. Ina teskaa boom wonde ubbitte walla batte (ƴiye jiyteteeɗe) bannge fuɗnaange walla bannge worgo Afrik ɓuri ɓooyde e ubbitte jiyteteeɗo bannge hirnaange walla rewo Afrik ɗee. Njaajeendi ndeeɗoo duunde e ceertugol ngonkaaji weeyo mum, addii ceertugol yimɓe to bannge mbaydi e darnde e tagoodi. E nder duuɓi ujunnaaji dewɗi heen, hankadi yimɓe ɓee ngoni e uujde faade duuɗe goɗɗe, ɓurɗe ɓallaade, ko wayi no Asii walla Orop.

E wiyde Joop, so tawii ko Afrik woni «mbootu winndere», ndeke pinal ummorii ko Afrik. Ndeke wonaa daartol tan Afrik jogii; Afrik woni fuɗɗoode, ko Afrik woni mbootu. Haa e feccere teeminannde noogasiire (Teeminannde XX), ngooɗoo miijo Seek Anta Joop ina luurondirnoo no feewi e ko annduɓe mbayyintunoo koo, gila noon e Hegel, Hume, Kant, Rousseau, Hobbes, ekn … Nii woni, deftere makko wiyeteende “Nations nègres e culture” woni go’o to bannge luggiɗgol wiɗto daartol Afrik gadiiɗo dahngo ɓaleeɓe (traites négrières) e sahaaji ɓurɗi ɓooyde. Ina sikkaa noon ko waylowaylooji weejo ngaddi uujooji aadee, faade duuɗe goɗɗe, ɗum ɗoon noon ko fawaade e keɓagol nguura (jawdi e leɗɗe), e rewrude e nokkuuji ɓurɗi newaade taccude (détroit Aden, Isthme Suees, détroit Gibraltar).

Ndeke, so wiyaama wonde ko e Afrik neɗɗo idii jarribaade karallaagal paatungal e ndema, alaa ko haawnii heen. Nii woni, ko ɗoo he Afrik tafngo fuɗɗorii, mahngo fuɗɗorii, nehngo fuɗɗii, ndema e ndefu puɗɗorii, hade mum en saraade feewde nokkuuji goɗɗi.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments