samedi, novembre 8, 2025
Google search engine
JaɓɓordePinalBatu Tabital Pulaaku Hakkunde Leyɗe to Bamako

Batu Tabital Pulaaku Hakkunde Leyɗe to Bamako

Batu Tabital Pulaaku Hakkunde Leyɗe to Bamako

E gardagol Alhajji Alfaa Aamadu Jallo, hooreejo Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele, batu ngaadoraangu njoyaɓu yiilirde siynoore fedde ndee jooɗiima balɗe ɗiɗi, ñalnde 26 e ñalnde 27 lewru abriil (seeɗto) 2014 to Bamako, laamorgo leydi Mali ngam etaade safrude caɗeele gondaaɗe e eɓɓude eɓɓooje kese. Udditgol joɗnde ndee waɗi ko to nokku to jeewte hakkunde leyɗeele ngoowi waɗeede e nder wuro Bamako, mo ɓe mbiyata Galle Jeewte hakkunde leyɗeele Bamako (Centre international de conférences de Bamako).

Ngadii e nokku oo ko naalankooɓe fulɓe. Ɓe njirwini haa ruuki, ɓe njirwiniri bawɗi, coorumbe, njimri e ngamri. Ñalnde 26 ndee, nde 9w00h njonata tawi ko nokku ɗo batetee ɗoo heewii jamaanu, gila e hoɗɓe haa e joom nokku en arɓe hawritde e udditgol batu nguu. Ñarungal fulɓe jooɗngal holliraama e ɗiiɗoo ñalɗi, gila e mbaydi haa e cuɗaari.

E nder Galle Jeewte hee, batu nguu suɓanaa ko suudu inniraandu Foodee Kuyaate, gooto e jaareeɓe dowluɓe e nder Mali. Ko ɗoon ngu jooɗii. Tuugnorgal kewu nguu e oon subaka, e ɗemngal Buubakar Belko Jallo, kalfinaaɗo jirwingol e kumpitgol, ko nii lelniraa : Cakkitgol duwaawu, konngol hooreejo Tabital Pulaaku Mali, konngol jonaaɗo hoo- reejo Tabital Pulaaku hakkunde Leyɗeele, konngol njettoor feewde e Laamu Mali e ɓesngu Mali e kuuɓal, konngol jonaaɗo jaagorgal Pinal.

E fuɗɗoode, Buubakar Belko Jallo haalnoo tuugnorgal ngal ko e ɗemngal Fulfulde laaɓnde cer, caggal ɗum o waɗti e ɗemɗe farayse e engele. Tawi ko adii ɗum seeɗa, o waɗiino bismaango e innde Tabital Pulaaku Mali feewde e hoɗɓe arɓe ɓee.

To bannge cakkitgol duwaawu, rokkaa teddungal ko Aliiw Mammadu Jallo, gadiiɗo wonde hooreejo Tabital Pulaaku e nder Mali.

Ko fayti e konngol jonaaɗo hooreejo Tabital Pulaaku hakkunde Leyɗeele, tesko-ɗen wonde, hooreejo Tabital Pulaaku hakkunde Leyɗeele oo arii, kono o dañaano tawtoreede udditgol batu nguu, sabu banndu makko gantinde.

O resndi konngol ko biyeteeɗo Alhajji Buubakar Balde mo Gammbi, kalfinaaɗo jokkondiral hakkunde leyɗeele (chargé de relations internationales) e nder Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele (maa en ngartu e konngol makko e jaaynde aroore, so Geno newnii).

Waɗi konngol hooreejo Tabital Pulaaku Mali ko Aamadu Jaajiri Siisee, hooreejo fedde ndee. Konngol njettoor feewde e Laamu Mali e ɓesngu Mali e kuuɓal, waɗi ɗum ko Laamiiɗo Sheek Mohammed Jibriil Siisee, hooreejo Tabital Pulaako leydi Gaana. Ooɗoo gorko ummorii ko to leydi Gaana, ena ardi e seto teskinɗo, finnde wonde Fulɓe ena ngoodi e leydi Gaana ndii, hay so ɓe keewaani.

To bannge konngol, ngol jaagorgal Pinal fotnoo haalde, lomtii mo ko Sokna Haydara Aminata Sih. Ko kañum udditi batu nguu. Nde Sokna Haydara Aminata Sih rowi, ko ɗoon jamaanu nguu duuñtii haa kedditii terɗe yiilirde siynoore fedde ndee e bismanooɓe e batu nguu. Tesko-ɗen wonde e udditgol ngol jamaanu keewngu sanne ariino heen.Batu nguu noon jooɗtoyii ko e to otel mo ɓe mbiyata Otel Radison. Ko ɗoon ne kadi hooreejo Alhajji Alfaa Aamadu Jallo jippii. Ko kanko kisa ɗowi batu nguu haa joofi. E batu hee toɓɓe keewɗe njambitaama e tuugnorgal golle ngal kono ɓurɗe teeŋtude ɗee ko 12:

  • Galle Tabital Pulaaku: dingiral ɗaɓɓitanooma gila e hitaande 2008 ngam Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele daña jooɗorde ɗo Bamako ɗoo. Laawɗingol ɗiin kaayitaaji (titre foncier) ɗaldanoo ko hooreejo Tabital Mali. E daawal battindingal ngal noon woodii garɗo mahi heen haa ñaawooje keƴi heen, hakkunde Tabital e oon. Laawol sariya rokki Tabital goonga. E joɗnde ndee, peeje kawraaɗe njaltii heen wonde yo mahateeri ndii hele, ɓalal taarnee nokku oo.
  • Lohre won e terɗe Yiilirde Siynoore Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele. Won e majje mbayri tawtoreede batu ko gila nde toɗɗaa. Won e heen kadi lohri ko sakket. Ena e ɗeen : Koolaaɗo ciynoowo golle Tabital Pulaaku Hakkunde leyɗeele, Cukko hooreejo ɗimmo, Ooɗoo wayri tawtoreede batu ko e hitaande 2008, hooreejo TP wonande leyɗeele bannge hirnaange, oo ne wayri tawtoreede batu ko gila e hitaande 2008, koolaaɗo kalfinaaɗo fiyakuuji ɗemngal e nehdi, oo ne wayri arde ko gila e hitaande 2008.
  • Batu nguu naamndii mbele ɓe poti ko lomtineede jooni ɗoon e joɗnde ndee, ko haaltideede walla ko woppeede ɗoon tan hay so eɓe teppa golle ? Kono hooreejo oo hono Alhajji Alfaa Aamadu Jallo ɗaɓɓiri ko yiilirde ndee muño haa ɓe njiydee, ɓe kaaltidee ko adii nde kuulal ena yana e dow maɓɓe.
  • Booñ jokkere-enɗam : ooɗoo booñ reeni ko cafrugol caɗeele e jaayyaaji keɓtotooɗi fulɓe, ɗo mbaawi wonde kala. Adii waɗde heen gollal paayodinngal ko Laamiiɗo Yoolaa to leydi Niseeriya hono Mohammadu Barkinɗo Aliiw Mustafa. O waɗii heen 40 000 dolaar, yo fedde ndee fuɗɗoro golle. Ɗuum ena tolnoyoo e 12 000 000 e kaalis ugiya walla ɓura.
  • Ciimtol kalfinaaɗo fiyakuuji ngaynaaka e jamɗingol luure.
  • Eɓɓoore koolol : Batu nguu ɗaɓɓiri kalfinaaɗo geɗe Ñeeñal e Pinal Tabital Pulaagu hakkunde leyɗeele hono Buubakar Bureyma Siisee nde lelnanta fedde ndee ɗerewol eɓɓoore faytunde e koolol hakkunde leyɗeele.
  • Cosgol duɗal wiɗto gannde e jaa- tiiji fulɓe e Nuwaasoot. Miijo ngoo ummorinoo ko e batu leyɗeele Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele, keedɗe bannge hirnaange, nde ngo fuɗɗii yettaade batu nguu.
  • Juurnitagol e memtagol ɗoosɗe e sarɗiyeeji ndernderi fedde ndee.
  • Ñalawma Nagge: e hitaande maaynde ndee, ñalamwa nagge yuɓɓinanoo ko to Ngaawandere Kameruun.
  • Ɓataake ummoriiɗo e Doktoor Abdullaay Gannduje, hooreejo Tabital Pulaaku Niseeriya, hooreejo diiwaan funnaange wonande Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele.
  • Ɓataake goɗɗo ummoriiɗo to leydi Gaana. Oo ɓataake jambitta ko luural hakkunde garɗiiɗo oo e goomu mum (ɓe jiidi lannda) e terɗe keddiiɗe ɗee. Ɓataake oo ummorii ko e ɗeen terɗe ɗe ngaraani sabu nattude goongɗinde walla nattude yowitaade e hooreejo garɗo e innde Fulɓe leydi Gaana oo.
  • Wasiyaaji feewde e batu Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele njooɗiin- gu nguu. Ɗiin wasiyaaji ko siftinde paandaale Fedde Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele gila nde sosetenoo e hitaande 2002. Nde daranii tan ko ƴel litde e ɓamtude Ɗemngal e Pinal Fulɓe. Nde wonaa fedde dawrugol kadi nde jillondirtaa golle mayre e geɗe dawrugol.
  • Toɓɓe cariiɗe : Toɓɓe cariiɗe ɗee, alaa ko haalaa heen ñalnde heen. Ɗe naattoyi ko e joɗnde ñalawma ɗimmo oo. Ñalnde 27 ndee, hooreejo Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele dañaani kadi tawtoraade sabu haaju keñoraaɗo mo o yahani. Ɗowti batu nguu ko Alhajji Buubakar Balde. Potnoo wonde golle e oon subaka ko tarde e yuurnitaade ciimtol golle joɗnde ndee e yaafondirde e waynondirde kono cariiɗe goɗɗe naatti heen haa tiisubaar yawti. Tawtoranoo batu yiilirde nguu ko yimɓe sappo e njoyo ummoraade e leyɗeele jeeɗiɗi: Muritani, Mali, Gammbi, Burkina Faso, Togo, Gaana e Niiseriya. To bannge Muritani, yahani ɗum ko Sokna Tabara Hammaat Bah e wondude e Njaay Saydu Aamadu.

To bannge yiilirde siynoore ndee ne, nde waɗi, kayre fof, ko terɗe 21. Kono ndañi taworeede heen ko terɗe jeegom doŋ, ko heddii e joɗnde ndee koo, ko ƴeewooɓe walla heɗtotooɓe. E tonngol mbiyen, won ko Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele gollii, woni kadi e gollaade e ooɗoo sahaa, ko waɗi faayiida, ko ɓooygol jamaanu wirnataa. Ende mari, hannde oo, hooreejo keewɗo hakkille, teyliiɗo, joom gite mo ɓernde mum waɗaani sereendu feewde e Pulaaku. Ende jogii terɗe tiiɗɗe, coftuɗe, jarlitiiɗe, goongɗinɗe, ɗe ɗaanantaako fedde ndee hay leƴƴannde wootere. Kono kadi en njiyii e mayre caɗeele so tawii ɗe cafraaka law ko baasal mawngal wonande Pulaaku jogori wonde. Gaagaa ɓe ngarataa e batuuji saka ngadda heen miijooji mum en naftooji, luure mawɗe ena e hakkunde won e terɗe yiilirde siynoore ndee e hoore mum, haa ɗeen caɗeele nana njogori wooltaade e diiwanuuji mum en.

Neɗɗo noon waawaa wonde walla wiyeede ngenndiyanke daraniiɗo leñol tawa o nuunɗaani. Pulaagu kadi fawii ko e dow nuunɗal sabu ko ngaal nuunɗal addunoo harameeji jeeɗiɗi, ɗi pullo huɗortonoo waɗde ndeen ɗii : wujjude, fende, hulde, firtude aadi, taƴde enɗam, jamfaade e ɗawde. Eɗen mberloo eeraango feewde yontaaɓe leñol ngol, haalooɓe keɗee walla fewjooɓe ndewee, goongɗinɓe pulaaku, haa natti sikke, nde ndarotoo woto gaño dañde sago mum.

Gelongal fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments