“So a yiɗii sehde laana, hoto renndin yimɓe yo ngaddoy leɗɗe, ɓadina kaɓirɗe mum en, ndokkaa mo woni fof gollal mum, pot-ɗaa ko tinndande ɓe yeeweende jaajgol geec”. Wiyi nih ko Antoine de Saint-Exupery he deftere mum nde tiitoonde “Citadelle”. “So a yiɗii sehde laana, hoto renndin yimɓe yo ngaddoy leɗɗe, ɓadina kaɓirɗe mum en, ndokkaa mo woni fof gollal mum, pot-ɗaa ko tinndande ɓe yeeweende jaajgol geec”. Wiyi nih ko Antoine de Saint-Exupery he deftere mum nde tiitoonde “Citadelle”. Ɗo dero jibinaa ina roondii ndonu mum
Bubakar Meswuud sankiima ñalnde 12 mbooy (marsa) 2026 ɗoo he Nuwaasoot tawi omo yahra he duuɓi 80. O jibinaa ko he nokku ɗo worɓe rimɓe ɓaleeɓe njibintaake ko rimɓe. He baasal neɗɗaagu kalfaaɗo, he ngal gonal ɗo neɗɗo jaggiraa ko “meebal”, beelol tan nder cogge nayi e gelooɗi. Nder oo Muritani ɗo jaanduuji keelni, leydi kaaƴe e tule ceene e caaɗli dogooji no maayo huufngo diiwal Tararsa ngenndi makko, ɗo happu neɗɗo laatii malkisu ndonaangu, ɗo dero jibintee ina roondii ndonu mum, leydi ɗo neɗɗo ruttotoo e joomum tawa alaa ko woppi.
O yiyi aduna ko 1945 to Rooso. Ko o luuti. Ko o Maccuɗo kalfaaɗo. Ñabbuuli renndo, ñaawaaɗo gila ko dero, ko adii nde feerata gite. He goowaaɗi renndo, Bubakar Meswuud waɗtaama he doggol gila ina he reedu yumma mum. Tiiɗndi renndo tonngi ko hebori heɓtaade mo: o wuurdata ko no jibnaaɓe makko nguurdunoo, o maayrata ko no ɓe maayrunoo, nder ittam-neɗɗaagu.
Perol beltergol udditiniima mo naatde “ekkol” hay so ko fergutere. Oo “ekkol” ardi e makko ko no majja seekirta niɓɓe jamma. Wonaa tan kuɓeeje baɗaaɗe jooɗorɗe e alluuje ɓaleeje, kono ko nokku peeral ɗo hakkilaaji ceeɓanta goodaangal neɗɗo. Ko ɗoo suka oo ekkii tarde e winndude, ko ɗoo suka janngata hoore mum. Ko ɗoo cukayel ngel feertani angel woodi gahgah ƴeewki kaɓɓuɗi juuɗe maggel. Ina anndaa noon : wellitaare fuɗɗortoo ko poolgu ndernderu, no kiiɗoowo sikatnoo ko ko fandi.
Mahoowo hakkillaaji
To Mosku (Moscou) nder leydi URSS (Dental Denndaaɗi Sosiyalist Sowiyet), Bubakara roondii toon “Master of Sciences in Architecture”, woni seedantaagal toowngal ko yowitii he mahateeri. Hakilantaagal rokki mo yiɗde sosde huunde, waɗde mahdi ina addana mo hollirde omo woodi. Kono kala mahoowo ina anndi wonaa tuufeeje kaaƴe tan maharatee. Koyɗi ina mahiree, pilñitte ina mahiree, tiiɗhooraagu caliingu yo geɗe diiŋiiɗe ngon ɗo ngonnoo. Bubakara fawii e balabe mum kuccam mahtaade teddungal ɗo macungaagu e kalifaandi ndiiñii.
Nder ceeɓtam bempeƴƴe Mee 68, Buubakara jeytoraa e dillere saliinde gonal koloñaal-keso e donaaɗi e goowaaɗi caggaliyankooji, Dillere Ngenndiire ngam Demokarasi.
Kanko e woɗɓe saliiɓe yo Muritani duumo he ndee yanaande udditiinde wonande ujunaaji-ujunaaji yimɓe ɓe njiyotaako, Bubakara yanti e dillere suusnde reende innde mum : El-Hor, Neɗɗo Bellitiiɗo. Innude ko woodi. Innirde hoore mum “Neɗɗo Bellitiiɗo” tawa jibinaa ko maccuɗo, ko fiɓnde tiiɗnde. Ko adii ɗuum, o jeytoraama e sosɓe heerto dawrugol « Action pour le Changement » (Gollal ngam Mbayliigu) ngo Maawiya harmini.
Ekko yahdu he dillere ngenndi
He lewru marsa 1980, debbo gooto yeeyaa. Bubakara salii yo yeeso oo debbo heddo was-innde gacce e tooñannge no woowranoo. O yuɓɓini seppo, o noddi nder jeereende ɗo o nanaaka sibu hay gooto yiɗaa nande. O jaggaa o dummbaa. Ñaawirde heeriinde konu sosaa to Rooso, ñaawooɓe dadiiɓe ñaawi mo nder fenaande nde ruttantaake. “Bubakara Meswuud e wondiiɓe mum” ndummbaa. Ko ɗoo njoorto jalniiɗo fiyi e leydi teppere mum nde mumtotaako: jonte ɗiɗi caggal nde ɓe ñaawaa, ñalnde 5 nowambar 1981, Goomu Konu Kisal Ngenndi (Comité Militaire de Salut National) felliti mumtugol macumgaagu. Hooreejo Leydi bayyini pellital To81-234 ñalnde 9 Nowambar 1981. Dummbirdu Bubakara Meswuud laatiima “lawiir” ƴufnoowo mburu daartol. Kanko e yahdiiɓe makko ɓe mbaawnii faru yo ɓeydu yaawo mum.
Ittude maccungaangu ko kelme mehe so njahdaani e pellital. Bubakara ina laaɓaa ɗuum. Duuɓi omo jannga laabi e pellitte hare, pellitte hooreejo alaa ko waylata he ɓerɗe, fof wontata ko ƴiiwoonde saaynde so tawii tabitino tawaaka. Ko ndeen o sosi SOS-ESCLAVES (Faabu Maccuɓe). Heen o waɗi nguurndam makko fof, cellal makko e faaro makko. O laatii daande nde tampataa, goodal kersangal kulangal, ndii ngaanndi caliindi yejjitde.
Ñalɗi e ñalaaɗe ina njiyloo. Laamɓe e laamuuji ina ndeggondira. Podooje piindii wellitaare ɗaaniima no baramlefi ciññooje Saahal so ƴiiwoole mbajjondirii. Bubakara heddii ɗo wonnoo. Wonaa tiiɗ-horaagu, ko sabu hakilantaagal kuccam ceerndunngal cippirteeɗo e murtuɗo. Omo anndi noon kala gollal ngal aldaa e kuccam wattinta ko juggere. Omo faami heen sahaaji maa neɗɗo wona mutoowo nder diƴƴe, maa wona layooje nder maayo, kono ina wona kadi cooyniiɗo ndoogu, hono no Mahmuud Darwish winndiri, oo winndiyanke nafooje birniiɗe ɗe majjaani :
- “So ndiyam geej ƴeefii, ƴeefii
- Haa debbinii powle
- Min ngonta mutmutnooɓe.
- So bempeƴƴe kuuriima he amen
- Min ngonta layateeri nder ɓakkere,
- So ndoogu noon majjii,
- Min ngontata ko ndoogu” .
O waɗti hoore makko mutoowo, layoowo nder ndiyam, gabbiiɗo ndoogu. O rewii he dummbirɗi e baasal. O suɓii ko salaare e hare hay so dañal ina weeɓannoo mo. Nder ndii leydi ɗo maslahaaji laatii ngoowka liggotooɓe, o suɓii ko ndimaagu neɗɗo caliiɗo.
Haɓde e mette ɓernde mum
Bubakara ko gorko jankiniiɗo. Omo anndiraa tiiɗɗo konngol. Omo anndiraa cekoowo mo heewaani yaafaade. Ko goonga ƴeewki makko ina hulɓina, konngol makko ina tiiɗi, kono Bubakar goɗɗo ina woodi. Ko nde o yahi Makka hijjoore laawol ɗiɗmol, seedtini ko o gorko juulɗo woni nder oo pilñitiiɗo, fittaandu heewndu moƴƴere mooftundu ƴeewki mbaroodi. O juulata ko wondude e yankinaare. Goongɗingol makko diine wonaa he toni, ko dabi nguurndam makko.
“Mbeɗe haɓa e neegre am”, no o heewi wiyde. Ngol konngol haalii fof. Angol suurta hare makko he ɓernde makko, poolgu yiɗde dow ngañgu. Kanko fof e jibineede e wuurde he macungaagu, luutiyaagal, dummbirɗi, waɗteede ko seytaane, omo waawnoo woppude ngañgu huɓɓa nder ɓernde makko. O suɓii ko muñal. O suɓii darnde feertunde. O suɓii waɗtude sekre makko pellital, tawa aldaa e njoftiigu.
Goonga ɓurani Bubakar fof haa sikkee ko o jaafɗo hakkille. Ñalawma gooto, Hooreejo Wul Abdul Asiisu bismii Bubakar e woɗɓe, o hucciti e Bubakar o wiyi : “Bubakar, mbeɗe anndi aan e Amnettu on njiɗaa kam!”. Bubakar jaabii mo wiyi : “Sikke alaa, to bannge am ina woodi!”. Ɗum ko nuunɗal ngal suuɗataa goonga, pellital fittaandu feewde e mbaawka laamu ko e jelooɗe makko jeyaa. Yonta ɗo laamu wuuri he mbatilaagu, Bubakar darii cot, o ñiŋa laamiiɓe tawa o turaani keeci.
He 2007, yonta Siidi wul Sheex Abdallaahi, caggal duuɓi hare, Muritani harmini macungaagu. Duuɓi capanɗe-tati caggal harmino adano ngoo, duuɓi noogaas-e-jeegom caggal pellital 1981, tabito harmino macungaagu ina wawi ñaaweede, kuugal fawee e nanngiraaɗo ɗuum. Bubakar jeyanoo ko e mahɓe ngal kuugal.
Lefol Bees Kaandigal Ngenndiwal
He lewru nowambar 2023, Horeejo Muhamed wul Sheex El Ghaswaanni fiili mo lefol “Officier du Mérite National” (Bees kaaldigal ngenndiwal). Duuɓi capanɗe-jeegom caggal nde o fuɗɗii hare makko, fotii ko Muritani heɓtini gooto e ɓiɗɓe mum. Hay sinno ngol keɓtingol ari ko wattan nguurndam makko, angol seedoo wonaa tan teddungal Bubakar, ko ngal Muritani e hoore mum teddini kaɓatnooɗo ɗum ngam daɗndude goodal mum. Jaɓde wellitaare wonaa tan ƴeftude kuuge, maa nde teetee, nde foolanee, nde furtee he niɓɓe faru e sahaa wondude e tiiɗnaare goonganteeɓe.
Bubakar heɓii kadi njeenaaje keewɗe ko wayi no “Njeenaari Hakkeeji Aadee” ndi Ndenndaani Farayse (Prix des Droits de l’Homme de la Repulique francaise) he 2010 kam e Njeenaari Winndereeri Luulndo Macungaagu (Anti-Slavery International Award) he 2009 to Dowlaaji Dentuɗi (USA).
He nduu lewru Koorka 2026, lewru tellaare Quaraana, lewru senaare, lewru hoorateendu siftinooru ɓalli ngoni ko les pittaali ɗi maayataa, Bubakar waynii. O waynorii ko no o wuurdunoo : jaɓde diine Lislaam, yankinaare, yananeede ko teeŋti wonaa ko woppaa, kono kay ko ko jannginaa. O yahi ko he lewru seniindu ɗo juulɓe winndere taam ciftorta teewu wonaa hay dara, ko fittaandu woni fof, nguurndam tigi-rigi wonaa ko dañaa ko ko wonanoo.
Aime Césaire, oo winndiyanke mawɗo mo konngi kaɓorɗi, wiynoo:
- “Neɗɗo maa feŋtee
- Kala nde naange fuɗi.
- Neɗɗo ko duunde
- Jiylotooɗo laanel semmu ballal
- Nder ilam duufal jeeweele.
- Neɗɗo ko mburu
- Ƴufoowo he ciftorɗi diɗɗe yimɓe” .
Bubakar laatiima ndee duunde wontunde laana. O laatiima gorko cosatnooɗo nguurndam kala subaka, kaɓoowo e “wiyde huunde fof ko hoddiro tan”, kaɓoowo e dummbugol sabi gonal donangal.
Bubakar ina janngina en hay hoddiro wooto haɓɓaaka gila adan. Suka jibinaaɗo ko maccuɗo, luuti piɓaaɗo he kuuge haa natti yiyeede, ina waawi wontude mahroowo kuɓeeje kaaƴe, kono kadi mahoowo kuɓeeje wellitaare. Neɗɗo fotaani wonde he duumingal ko renndo haɓɓi e daande mum. Waasataa wooda purtorgel.
Bubakar jannginii en haɓanaade ndimaagu ko hare nde alaa happu. Nde dartotaako sibu ndimaagu wonaa gonal hannde, ko ngal janngo. Neɗɗo finataa tan wiya mi heɓii ndimaagu, kono ñalnde kala omo teetta ndimaagu, rewrude suɓannde makko e konngol makko. Bubakar jannginii fiɓnde ina rimɗina so nde wuuraama he goonga. Tawa wonaa fiɓnde ɗanninoore, ko fiɓnde findinoore naamniinde hare. Fiɓnde siftinoore neɗɗo fof jibinaa ko dimo, neɗɗo fof ina haandi e haɓaneede e ɗofteede.
Neɗɗo gooto jogitiiɗo pellital ina waawi yerɓinde kaaƴe fenaande. Bubakar jannginii neɗɗo gooto jogitiiɗo pellital ina waawi yerɓinde kaaƴe fenaande. Kaaƴe fenaande ngonaa duumotooɗe. Ko fenaande ɓooyi koo fof, ina soomi he mum jalluɗi barooji ɗum. Sibu ko goonga tan foolata dow fenaande, hay sinno fenaande wuurii teeminnanɗe ko adii goonga.
Bubakar deeƴtii nder ngenndi mum Rooso ɗo o yiyi aduna. Huunde e Bubakar ina woni he kala kuugal deenowal kisal famarɓe doole, he kala hakkille pinɗo salii fenaande, felliti haɓde e mayre.
Bubakar Meswuud ñemmbii ko Saint-Exupery wiyata “yeeweende geej mo alaa ɗo haaɗi”: ndee yiɗde feŋiinde he ndimaagu o naatni he ɓesngu, ndee ɗomɗeende teddungal nde o rokkiri no dokkoowo nguurndam, nguu ndoogu ngoɗɗittoongu no ɓiɓɓe-naange, ngu heɓotaako kono seerataa e muuyeede. Mahoowo hakkillaji bellitiiɗi joɗɗinii kuwtorɗe mum. Kono gollal ngal ina jokki.
“Wonaa tufnde himmi, Himmi ko laawol, himmi ko laawol”.
Bubakar Meswuud wondii he men. O woppii pele makko. O winndirii kuɗol kaŋŋe kelle ŋarɗuɗe deftere udditinaandi daarol ngenndiwol.
Yo Geno jaɓɓo mo nder Aljanna Mum, yo yanaande makko huuro yurmeende e annoore makko.
Fooyre Ɓamtaare,
Mbooy 2026


