Gila aadee jippinaa اe leydi ina huutoroo demal ngam heɓde nguura, leyɗeele mawɗe ɗeث fof ɓuri ɓamtude ɗum en tigi rigi ko يemal, To bannge kisal nguura ina moƴƴi mbaasen yowitaade, ndemen ko ɓuri heewde ko ñaamaten, paabi men keewa. Ina teskaa Demal maaro ina heewi ngartam, ko ɗum waɗi, he nder diiwaan daande maayo, heewɓe kuccanii remde maaro. So tawii a remii maaro moƴƴii a dañat maaro, ndañaa huɗo, ndañaa kadi saaño. Ɗoo he Kayhayɗi so tawii a yeeyii kuɗo koo tan, aɗa waawi yoɓde redewaas. (ko demɗo maaro yoɓata kala nde soñaa)
Ndunngu nguu fof e heewde ndiyam, maaro yiɗi ko ndiyam dow, caɗeele ina ndooki tigi wonande remooɓe maaro e ngesa PPG 1. Caɗeele ɗee ina mbaawi tonngeede e toɓɓe ɗiɗi :
1. Keewgol kuɗooli e maaro sawaas he nder gese ɗee, ɗee geɗe ɗiɗi ina kaɗa puɗi maaro ƴellitaade haa moƴƴa. Eɗen teskii ɗiiɗoo duuɓi sakket yoga e yimɓe nattii waɗde ko wiyetee pepiñeer (ɗum woni aawde maaro e nokku tokooso caggal ɗuum lortoo e nder parsel oo fof, caggal nde kuɗooli ngittaa haa laaɓi, wertaango ngoo fotndaa). Ndeeɗoo feere ina usta kuɗooli sawaas he nder parsel oo. Sahaa jooni yimɓe heewɓe caakat maaro he nder parsel oo fof, ina fooftini to bannge golle, kono ina jibini caɗeele keewɗe, ɗum woni keewgol kuɗooli e maaro sawaas e nder gese, ɗum ina haɗa maaro ko moƴƴude, ngartam hakindoo. Ngesa caakaaba ina addana maaro koo sukkude, ɗum ina haɗa caltugol moƴƴol puɗi ɗii.
2. Bongol masiŋ pompoowo oo : caɗeele mawɗe teskaama hikka e ilnugol ngesa baa : won e nokkuuji keɓataa ndiyam, ɗiya njoolii. Woodi adduɓe motopompuuji tokoosi ngam fooɗde ndiyam e kanaal ɓadiiɗo. Ene jeyaa e caɗeele gese maaro Kayhayɗi, hafeere ñamaale pawiiɗe he won remooɓe. Ngesa so heewii ñamaale, ina wayi no kampaañ yahetaake nde foti yaheede ndee. Ina teskaa tardugol kampaañ jibinta caɗeele. E ooɗo sahaa hol ko hulɓinii waɗti waɗeede : ittude kurjuru weddoo ɗum e nder parselaaji, ko huunde bonnde fotnde dartineede ko ɓuri yaawde, so wonaa ɗuum, ɗoo e duuɓi, ɗum ina waawi jibinde caɗeele goɗɗe, ngesa maaro foti wonde ko nokku laaɓɗo.
E nder njillu hooreejo leydi e diiwaan Gorgol, e batu ngu o waɗdunoo e yimɓe diiwaan oo, Soh Aamadu Moktaar Mawɗo ngesa gadanba (PPG1) waawii hollitde caɗeele gese ɗiɗi ɗee fof, caggal ɗuum woodi ko o ɗaɓɓiri mawɗo leydi ndii.
Wonande caɗeele ngesa PPG1 :
– Coggu jeyngol ngol (kuuraa) ina ɓurti ;
– E nder mbaadi kampaañ hikka oo, motopompuuji tati keddinooɗi ɗii, heen ɗiɗi mbonii, ɗum jibinii caɗeele ilnugol gese keewɗe ;
– Bongol faawru moofteteendu kaɓirɗe ndema e maaro ;
Ngesa PPG2 ina sokli fewnaneede faawru. O waawii ɗaɓɓude :
– Newnude e sahaa nde gese ɗee ndemaa, enngere e porodiwi baroowo huɗo.
– Wallitde remooɓe ngam heɓde aawdi moƴƴiri.
– Haɓaade jawdi mbonnoori gese ɗee (gelooɗi, nayi, ndamiri), yo goomu dadiiɓe halfine ndeenka gese ɗee.
– Newnude coodgol maaro koo, ɗoon ɗo soñaa ɗoo, tawa ko coggu moƴƴu.
– Ittude kaalis paweteeɗo e njoɓdi (ñiiɓndi) ndi remooɓe njoɓata ndii, oo kaalis yo huutore ngam feewnitde kala ko boni e gese ɗee.
– Wallude mbele Banke luɓoowo kaalis (CDD) oo nde newnanta remooɓe ɓee kaalis baawɗo yoɓde kampamuuji ɗiɗi fof laawol gootol (ndunngu e ceeɗu).
– Huutoraade soleer ngam motopompuuji natta yowitaade e kuuraa.
– Jaagorgal kalfinaangal dowri yo heɓɓito SONADER, mbele eɓe mbaawa wallude remooɓe.
– Wallitde gese ɗee jogaade masiŋaaji (demooji, coñooji, duttooji. ekn)
Usmaan Ñaan


