Cowagol heewi haaleede ko balɗe sappo e joy (15) caggal nde fiilayru debbo dartii. Sibu ɓoccingol e toɓɓugol keewi wonde ko hedde ñalngu sappo e nay e lewru debbo;tolno mum ko jonte jeegom caggal ñalawma gadano jiygol fiilayru waɗtindiindu ndu.ɓon e rewɓe ina njiya ƴiiƴam seeɗa e lewru adanndu e koragol mum en, kono ina seerti e fiilayru aadoraandu ndu. Addata ɗum, tawata ko ɓoccoonde nde ina hinkinoo e sabbundu ndu.
Maale cowagol ko :
- baasgol yiyde ella (waasde fiilaade)
- waylo-waylo ɓalndu debbo : Enɗi petoo, ŋoŋɗi keew
- ɗi, tuutaali. -Tampere meeremeere (tawi joom mum alaa ko waɗi)
- elkooji ñaamdu (won e rewɓe),
- aybeende (won e rewɓe),
- puƴe e yeeso
E nder lewru ɗimmuru cowagol (koragol) ɗee maale ina peeña: Sabbundu (utérus) mawnat mbele ina waawa mooftude (jaɓɓaade) tigguyel ngel, e oon sahaa mawnugol mum ina tolnoo e oraas. Nde tawnoo sabbundu ndu waɗtii memde sahaa kala baselcoofe debbo o, ɗum saabotoo ko o yiɗata sahaa kala taaraade ko (ko o ɓuuƴotee coofe ko).
E oo sahaa kadi sabbundu ina muusa kadi sahaa e sahaa kala. E oo mudda koriiɗo o yaaja, ɓeydoo, haa addana mo nattude waawde ɓoornaade won e comci kidiiɗi (ɓittuɗi). Enɗi ɗii ɓeydoo juurtaade, tampere mum ɓeydoo, koyɗe tedda. Ɗum ko huunde fotnde sibu ɓalndu joom mum woni ko e gollaade ngam ina wallita e ƴellitagol tiggu o. Hakkille makko deeƴaani, o woni tan ko e miijooji e soklaaji keewɗi fof kam e waylowaylooji terɗe kam e diƴƴe.
Waylowaylo ina jokka e lewru tataɓuru : Reedu fuɗɗiima ummaade, ɓiɗɗo tagiima, nguru ɓanndu debbo o wayliima. E oo sahaa comci cuurooji ko wayi no wutteeji keewi ɓoorneede. So tawii joom mum ina tuutatnoo, tuutaali ɗi ko e oo sahaa ustatoo. Muuseeki ki jokkat, maa walla nii ɓeydoto.
Ko sahaa kulhuli keewɗi : Hol ko caaw-mi? ko debbo maa gorko? mbele mami jibin ne?…
Lewru nayaɓuru ne: Sabbundu ndu ina ɓeydoo, heen sahaa ina adda muuseeki saraaji les reedu ndu kala. Ko ɗaɗi ɗi muusata, sibu sabbundu ko ɗaɗol mawngol, renndidi e ƴiƴe ko ɗaɗon pamaron. Kii muuseeki banngeeji ina nduumoo e lewru 4ɓuru e 5ɓuru fof. Aɗa yaha tan ara e maa, walla mbaylaa joɗnde nde ara kadi. Ngol mawnugol ina ɓeydana basel-coofe jiɗgol taaraade ko ɓuri ko aadorinoo taaraade ko. Fof dey añde yah-ngartaa hakkunde yimɓe ɓe, hol to addane waasde yarde. Hay tekteki ngoppantu sabbundu joɗnde, mbele ina waawa mawnude no haanirta nii saawa no feewi tiggu o.
Lewru joyaɓuru ne :
- Enɗi mbayloo sanne ngam heblanaade waɗtude muuyninde tigguyel jogorngel jibineede ngel
- Tigguyel ngel seerataa e dillude sahaa e sahaa kala. l Lewru jeegoburu:
- E oo sahaa, tugguyel ngel waɗtii nanondirde e wonɓe e Aduna ɓe (boowal). Ngel waɗtii heɓtinde daɗe : Baaba makko e neene makko. So ngel moomaama engel tina kadi.
- Fooftere ina soklaa heen no feewi. E oo sahaa kadi ina moƴƴi cowiiɗo o yiyndira e cafroowo sowiiɓe ɓe. l Lewru jeeɗiɓuru ne:
- Tigguyel ngel kala ko dilli sara ɓennirtaa ɗum: jeewte yimɓe, gaaci fof engel heɗoo.
- Ko sahaa peewnitagol jibinde. l Lewru jeetaɓuru:
- Doole cowiiɗo o, kam e tigguyel ngel fof ɓeydiima. Suka o ina ni heblanoo jibineede.
- Enɗi timmii e waawde muuyninde. l ɓasiya: E oo sahaa cowiiɗo o ina foti yiyndirde e cafroowo mum laabi ɗiɗi. So tawii joom mum ko goɗ
- Ɗum ɗoo ko nokku cafrirɗo, yo o ɓadtito. l Lewru jeenaɓuru: Lebbi jibinirgol timmii, e kala sahaa tigguyel ina waawi jibineede. Ko sahaa mo saawdu comci foti hebleede jooɗo, kam e leɗɗe baɗeteeɗe e gite cukalel ngel so yettiima. 7allinde saabunnde ordineer hesere pul, e Alkol ceekanɗe. Cowiiɗo o ina foti yahde kadi yiyndira e cafroowo o ƴeewtoo mo kadi. Maale jaaya e sahaa cowagol (koragol):
Yuppo-jiiƴam: So tawii koriiɗo fuɗɗiima yiyde ƴiiƴam no fotiri fof, ko maale paayniiɗi. Ina aamnoo tawi ko jibingol ngol timmaani, ko wiyatee ko « o awortii ». Heewi wonde ko e nder lebbi tati gadani ɗi. Joom mum yo o jokkondir e cafroowo ko ɓuri yaaƴtaade.
Koyɗe ɓuutɗe kadi ko heen jeyaa. ɓasiyaaji Cellal wonnande sowiiɓe:
Ina moƴƴi ñaamde no feewi.7alndu ina sokli witaaminuuji e poroteyinaaji, e jamɗe ɓanndu. Ɗum tagi hay ñamri ngootiri hol to o woppu.
Huutoraade e ñamri lamɗam mbaɗaɗam iyod, sibu ɗum ina ɓura wallita tigguyel ngel e ƴellitaade e tago mum.
Yo o wondu e laaɓal ɓalndu; ñalnde fof o soƴta ñiiƴe makko.
So tawii ko e nokku ɓaɗɗo palidiismo, yo o yar no haanirta nii poɗɗe niwaakiniine ɗe o winndanaa ɗe.
Yo o faalkiso leɗɗe ɗe doktoor maa cafroowo mo o yamiraani yo o yar.
- Yo o woɗɗito wonduɓe e came kam e ŋappati maa teko.
- Hol to o simmo, yo o reento cuurki. Joofnirde: Cowiiɗo ina farwi sanne, ɗum tagi alaa e sago joom mum toppitoo e yiyondirde lewru kala so dañaama e cafroo ɗum. O toppitoo yarde no o wiyraa nii leɗɗe makko. O rewa kadi wasiyaaji ɗi o rokkaa toon ko fayti e ñaamdu makko e yardu makko.
Mammadu Maamuudu Baal


