lundi, mars 16, 2026
Google search engine
JaɓɓordeCellalCellal: Cowagol

Cellal: Cowagol

Cowagol heewi haaleede ko balɗe sappo e joy (15) caggal nde fiilayru debbo dartii. Sibu ɓoccingol e toɓɓugol keewi wonde ko hedde ñalngu sappо e nay e lewru debbo; tolno mum ko jonte jeegom caggal ñalawma gadano jiygol filayru wattindiindu nduu. Won e rewɓe ina njiya ƴiiƴam seeɗa e lewru adanndu koragol mum en, kono ina seerti e fiilayru aadoraandu nduu. Addata ɗum, tawata ko ɓoccoonde ndee ina hiŋkinii e sabbundu nduu.

Maale cowagol ko :

  • -baasgol yiyde ella (waasde fiilaade)
  • waylo-waylo ɓalndu debbo : enɗi petoo, ŋoɗdi keewɗi, tuutaali.
  • tampere meere-meere (tawi joom mum alaa ko waɗi)
  • elkooji ñaamdu (won e rewɓe),
  • -aybeende (won e rewɓe),
  • -puƴe e yeeso

E nder lewru ɗiɗmuru cowagol (koragol) ɗee maale ina peeña: – sabbundu (utérus) mawnat mbele ina waawa mooftude (jaɓɓbaade) tigguyel ngel. E oon sahaa mawnugol mum ina tolnoo e oraas. Nde tawnoo sabbundu nduu waɗtii memde sahaa kala basel-coofe debbo oo, ɗum saabotoo ko o yiɗata sahaa kala taaraade koo (ko o ɓuuƴetee coofe koo). E oo sahaa kadi sabbundu nduu ina muusa kadi sahaa e sahaa kala. E oo mudda, koriiɗo o yaaja, ɓeydoo, haa addana mo nattude waawde ɓoornaade won e comci kidiiɗi (ɓittuɗi). Enɗi ɗii ɓeydoo juurtaade, tampere mum ɓeydoo, koyɗe tedda. Ɗum ko huunde fotnde, sibu ɓalndu joom mum woni ko e gollaade ngam ina wallita ƴellitagol tiggu oo.

Hakkille makko deeƴaani, o woni tan ko e miijooji e soklaaji keewɗi, kam e waylowaylooji terɗe kam e diƴƴe. Waylowaylo ngoo ina jokka e lewru tataɓuru.

Reedu fuɗɗima ummaade, ɓiɗɗo tagiima, nguru ɓanndu debbo oo wayliima. E oo sahaa comci cuurooji, ko wayi no wutteeji, keewi ɓoorneede. So tawii joom mum ina tuutatnoo, tuutaali ɗii ko e oo sahaa ustotoo. Muuseeki kii jokkat, maa walla nii ɓeydoo. Ko sahaa kulhuli keewɗi: Hol ko caaw-mi ? Ko debbo maa gorko ? mbele maa mi jibin ne ?…

Lewru nayaɓuru ne : Sabbundu nduu ina ɓeydoo, heen sahaa ina adda muuseeki saraaji les reedu nduu kala : ko ɗaɗi ɗii muusata, sibu sabbundu ko ɗaɗol mawngol, renndidi e ƴiiƴe, ko ɗaɗon parmaron. Kii muuseeki banngeeji ina nduumoo e lewru 4buru e 5ɓuru fof. Aɗa yaha tan ara e maa, walla mbaylaa joɗnde ndee, ara kadi. Ngol mawnugol ina ɓeydana basel-coofe jiɗgol taaraade ko ɓuri ko aadorinoo taaraade koo. Fof dey añde yah-ngartaa hakkunde yimɓe ɓee, hol to addane waasde yarde. « Hay tekteki ngoppantu sabbundu joɗnde, mbele ina waawa mawnude no haanirta nii, saawa no feewi tiggu oo.

Lewru joyaɓuru ne : – Enɗi mbayloo sanne ngam heblanaade waɗtude muuyninde tigguyel jogorngel jibineede ngel . -Tigguyel ngel seerataa e dillude sahaa e sahaa kala.

Lewru jeegoɓuru: E oo sahaa, tugguyel ngel waɗtii nanondirde e wonɓe e aduna ɓee (boowal). Ngel waɗtii heɓtinde daaɗe: Baaba makko e neene makko. So ngel moomaama engel tina kadi. – fooftere ina soklaa heen no feewi. E oo sahaa kadi ina moƴƴi cowiiɗo oo yiyondira e cafroowo sowiiɓe oo.

Lewru jeeɗiɓuru ne : – Tigguyel ngel, kala ko dilli sara ɓennirtaa ɗum : jeewte yimɓe, gaaci, fof engel heɗoo. -ko sahaa peewnitagol jibinde.

Lewru jeetaɓuru: – Doɓle cowiiɗo oo, kam e tigguyel ngel fof ɓeydiima. Suka oo ina ni keblanoo jibineede. – Enɗi timmii e waawde muuyninde.

Wasiya : E oo sahaa cowiiɗo oo ina foti yiyndirde e cafroowo mum laabi ɗiɗi. So tawii joom mum ko goɗɗunooɗo nokku cafrirɗo, yo o ɓadtito.

Lewru jeenaburu : Lebbi jibinirgol timmii, e kala sahaa tigguyel ina waawi jibineede. Ko sahaa mo saawdu comci foti hebleede, jooɗoo, kam e leɗɗe baɗeteeɗe e gite cukalel ngel so yettiima. Ɓallinde saabunnde ordineer hesere pul e alkol ceekanɗe. Cowiiɗo oo ina foti yahde kadi yiyndira e cafroowo oo, ƴeewtoo mo kadi.

Maale jaaya e sahaa cowagol (koragol) :

  • Yuppo ƴiiƴam : So tawii koriiɗo fuɗɗiima yiyde ƴiiƴam no fotiri fof, ko maale paayniiɗe. Ina aaɓnoo tawa ko jibingol ngol timmaani, ko wiyatee « o boosii ». Heewi wonde ko e nder lebbi tati gadani ɗii. Joom mum yo jokkondir e cafroowo ko ɓuri yaaccaade. Koyɗe ɓuutɗe kadi ko heen jeyaa.
  • Wasiyaaji Cellal wonnande sowiiɓe:
  • – Ina moƴƴi ñaamde no feewi. Ɓalndu ina sokli witaaminuuji e poroteyinaaji, e jamɗe ɓanndu. Ɗum tagi hay ñamri ngootiri hoto o woppu. Huutoraade ñaamri lamɗam mbaɗɗam iyod, sibu ɗum ina ɓura wallitde tigguyel ngel e ƴellitaade e tago mum. Yo o wondu e laaɓal ɓanndu; ñalnde fof o socca ñiiƴe makko. So tawii ko e nokku baɗɗo palidiismo, yo o yar no haanirta nii poɗɗe niwaakiniin ɗe o winndanaa ɗee. Yo o faalkiso leɗɗe ɗe dektoor maa cafroowo mo oo yamiraani yo o yar. Yo o woɗɗito wonduɓe e came kam e ŋappati maa teko. Hoto o simmo, yo o reento cuurki.

Joofnirde : Cowiiɗo ina farwi sanne, ɗum tagi alaa e sago joom mum toppitoo  yiyondirde lewru kala so dañaama e cafroowo ɗum oo. O toppitoo yarde no o wiyraa nii leɗɗe makko. O rewa kadi wasiyaaji ɗi o rokkaa toon ko fayti e ñaamdu makko e yardu makko.

Mammadu Maamuudu Baal

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments