Naatirde: So wiyaama haddinde, ina soomi haddaade. Haddotoo noon, e aadaaji men, ko debbo. Ina waɗi wiyooɓe ɗum kadi juulnugol, sibu e hakkillaaji maɓɓe, so tawii debbo haddinaaka, ko soɓe wondi, juulataa.W onande gorko, wiyetee ko duhaade, ina soomi ɓoornaade tuuba; ina wiyee kadi naattineede. Winndannde men hannde abbittoo tan ko e kaddingol debbo, sibu haalaluuji keewɗi, kam e miijooji keewɗi ina peeñi, luurondirde e mum.
Hol ko firti haddinde, maa juulnude?
Haddinde (juulnude), ko taƴde seeɗa e seɓetere tergal njogoram debbo, faaɗnude ɗum to baɗte ñootde ɗum, maa walla sumde ɗum. So en ndaɓɓiɗinii ko taƴngol terɗe ndewaagu. Haddinde ina waɗi mbaadiiji 4 :
- taƴde seɓitere (seedere) haa laaɓa cer, maa walla taƴa heen seeɗa. Ko ngol ɗoo kaddingol tan nanndi e duhagol gorko to baɗte safaara keso. Oo fannu ɓuri heewde e Muritani.
- taƴde seɓitere, hooltoo toni ndernderi ndewaagu. Oo fannu ina waɗi e leyɗeele 25 Afrik bannge rewo e Afrik ɓaleeɓe, e leyɗeele Asii (teeŋti e Enndenosii kam e Malawi), to funnaange Wadiiɗo (Misra, Suudaan) kam e leyɗeele Aarabeeɓe hono Yemen e Emiraaji Arab dennduɗi. Ko ina tolnoo e 80% e haddiiɓe ko e ɗii mbaadiiji ɗiɗi limtaaɗi dow ɗii.
- Kaddingo Firawnaŋkeewo : ko taƴde seɓitere kam e hooltaade toni mawɗi ndewaagu, renndina ɗi, ñoota fof, woppa heen seeɗa ɗo coofe ina yaltira. Ndii ɗoo mbaadi ɓuri waawde waɗeede ko Jibuti, e nder e won e nokkuuji e nder Misra (Misra), to Mali, Soomali, e rewo Sudaan. Ko ina tolnoo e 15% e kadduli ko e ndii mbaadi.
- Mbaadi nayaɓiri ndii, renndini ko mbaadiiji tati gadani ɗi fof, ɓeydi heen cumgol seɓetere, maa walla heefte tergal.
Hol heewɓe haddinde rewɓe
Heewi haddinde ko rewɓe ŋarwinooɓe, maa walla sakkeeɓe. Ɓe keewi huutoraade ko laysetaaji, walla laɓɓe. Won e nokkuuji, joom ngaluuji en keewi nawde ko to safrooɓe heblaaɓe e oon fannu. Ɗum wonti doktoraagal.
II. Daartol kaddingol.
So en naamndiima hol to kaddingol ummorii, jaabawol weeɓataa ! Anndaaka hol to ummorii, ina woɗɗi to ummii, gila dawaa dawi, hade diine kerecee en kam e lislaam fof peeñde. Herodot, neɗɗo puɗɗuɗo daartol Gerek oo, hollitii wonnde haa teeminannde 5 ɓere hade peeñgol Annebi Iisaa, kaddingol kam e duhnugol ina mbaɗetenoo to Misra, Fenisee en, Hitit en kam e Eccopi en. Anndaaka hol gadduɗo ɗum e oon diiwaan. Daartiyanke-wiɗtiyanke Senegaalnaajo hono Seek Anta Joop (1923-1986) ganndo daartol Afrik ɓaleejo, wiyi wonnde kaddingol e duhnugol ngummorii ko Misra firawna en, saroyii e nder Afrik ɓaleeɓe. Won wiɗtoyankooɓe heewɓe to fannu Misrayankaagal, njiytii e won loskooji wiɗto yimɓe maayɓe ko ɓooyi, tawi ina kaddinaa, ko ɗum jeyi innde “kaddungu, walla naattungu firawnankeeri”. Ɗum jaggiranoo kono laawol coñtinirgol nii. Ɗum firtata ko huunde waɗateende mbele ina wallita jeñgol ɓesngu. E raɓɓiɗinaade mbiyen ko aada gadiiɗo diineeji lislaam, e kerecee en fof.
III. Kaddingol e sahaa diineeji
Denndaangal e diineeji peeñɗi ɗi, haa teeŋti e Islaam, alaa fof ɗo deftere mum haɗi maa walla dagni kaddingol. To baɗte laabi (mawɓe annduɓe) ko arata ko haalaama:
- laawol Maalik : wiyi duhagol ko sunna, kaddungal ne ko ɓural wonande debbo.
- laawol Hanafii : ina hawriti e laawol Maalik ngol.
- laawol Hannabal : kañum wiyi ko ina farlaa e worɓe tan. Ɗoo he Muritani ɓesngu mum ko Maalikiyankeewu, oon haali ko woni dow koo. E sahaa nelaaɗo, o haɗaani ɗum, won ɗo o nuli o wiyi yo ŋurmite seeɗa tan, waasa taƴeede fof.
IV. Kaddingol e sahaa jooni oo ma en ngaroy heen e winndannde men faynde.
Mammadu Maamuudu Baal


