Muumaa njegenaawe, ko konngol cifotoongol huunde yooɗirnde dow, kono tawa so a humpitiima ko woni nder mum koo, a añtat. Waɗi noon, alaa fof ko loowetaake e njegenaawe, gila e tekke, laaɓde e tunwuɗe, haa e cetetine leɗɗe, walla, ko wattindii koo, epoos. Eɗen paama tan, hay so boowal njegenaawe sinkete, suɗee, to nder too, ñonkoto fof ina waawi toon hoɗde. Ɗum jiidaa e warñeende aflotooɓe e ñitte mum en, joodi mum en, cukuli mum en, kaakte mum en, tuundi ɓalli mum en, ekn. En mbaawaa limtude fof. Njaafo-ɗon, wonaa yiɗde bonnude ɓerɗe mon, kono, eɗen cikki tan, alaa majjuɗo ko haalaa ɗoo koo.
Opitaal gooto ina to London (Angalteer), ina wiyee Saint Bartholomew, kam e nokku ina toon ina wiyee NHS (National Health Service) Trust, woni Sarwiis Ngenndi toppitiiɗo ko fayti e Cellal, ina mbaɗi heen wiɗto. Njeñtudi ngoon wiɗto, ko yiyti koo, so a haalanama ɗum, so a reenaaki a wontaa aflo njegenaawe. So wonaa taw kay ko njegenaawe keso, walla tawa ko guppaaɗo haa laaɓi ko ɓooyaani. Waɗi noon, ko ɓe tawii, ko ina abboo e 100 000 ciiri kullon e mborosaaji ina cabbina heen.
E wiyde wiɗtooɓe ɓee, ko ina tolnoo e tataɓal njegenaawe baaldeteeɗo, ko koon kullon, won heen na nguuri, won heen nguuraani, walla focco mum en, wondude e tuundi e lare nguru ɓalndu maayɗe, kam e mborosaaji goɗɗi. Ina jeyaa e mborosaaji tawaaɗi heen, mboros bonɗo ina wiyee SARM mo leɗɗe biyeteeɗe antibiotik alaa ko mbaawi e mum, kam e mboros keewɗo haaleede e ɗee balɗe ina wiyee E. Choli, ɗum jiidaa e wirisaaji keewɗi, haa arti noon e wirus gaddoowo girip oo, walla sooynamo oo, walla bade : ko ina wona 30 ciirol.
Ɓe mbiyi, “ ɗum ko huunde nde bettaani ”, sibu njegenaawe ko nokku kenaniiɗo, coñcuɗo ngam biltugol kullon tokoñillon. Ko yaree na ɗoon, ɗum woni warñeende men, gonɗi men, tuutaade ɗojjooji men, islaali men. Ko ñaamee kadi na tawee ɗoon, nde tawnoo kobje nguri maayɗe ceerataa e ɗakkitaade e ɓalli men. Nokku oo ina soñti, sibu o wayi ko no sabbundu nii, walla wooforde nii, sabu nguleeki ɓalli men. ” omo wiyi tef mborosaaji !
Jooni noon, ɓe tawii ɗum ɓuri hulɓinaade e fantude fof ko e opitaaluuji ɗo senaare ŋakki. Kamɓe haralleeɓе ɓее, ɓe mbiyi, e fawaade e ko jangtaa koo fof, neɗɗo foti reenirde njegenaawe mum, ko no reenirta coccorgal mum nii, fotaani renndude ɗum e hay gooto.
Yo yimɓe kuutorto njegenaawuuji moƴƴi, baawɗi wuppaade, tee potɗi wuppeede ko famɗi fof laawol gootol e nder lebbi tati, tawi kadi ina mbaylee hitaande kala. Ɓe mbiyi, ɓe luulndaaki liirde mbertudi e njegenaawuuji e naange, kono ɗuum alaa ko waawani kullon nguurkon heen kon.
Kullon tawteekon e njegenaawe kon, mbiyetee e Farayse ko “ acarien ”. Mi anndaa no mbiyaten ɗum e Pulaar. Kono ko kullon tokoñillon (kon njiyotaako so wonaa e lonngorde), nguurowon e nokkuuji ɓaytuɗi, gulɗi, ko wayi no mbertateeri. Ko kankon caabotoo ñawbuuli (allergie). Kon keewi battinde ko e foofirde neɗɗo (aasma walla ñawu mаɓɓо). Kon ɗoo kullon tookaaka, kono tan focco makkon ina waawi addande ɓalndu waɗtude tinde won ɗeen geɗe. Ko ɗum waɗi yimɓe wasiyeede yo udditat cuuɗi mum en haa njiya naange, henndu naata heen, yo piɗɗat mbertateeje mum en e njegenaawuuji mum en. Kon nguuri ko guri ɓalli men, hono lare maayɗe ɗakkittooɗe heen ɗee (no segene yaltirta e ceɓɓite nii, ko noon guri maayɗi njaltirta e nguru ɓalndu).
Bookara Aamadu Bah


