(…) So wonaano nguleeki ɓernde am tawatnoo ko gonɗi am njoolii kam. Kono kadi so wonaano gonɗi am tawatnoo ko nguleeki ɓernde am ndee duppií kam haa mi roytii. Mbege aduna deŋaani, daraaki ɗo gootel, ko ko yirlotoo, ko ko yirotoo, kono aadee ko hollaa-haɗaa. Aadee ko hollaa-haɗaa mbelemmaaji nguurndam ɗii ngonaa caasooji haa bada, hollaa-haɗaa nafooje aduna kuuɓtidinɗe, duumotooɗe. Neɗɗo, kañum fof e anndude e humpitaade ndeen ɗawre, ena arana ɗum e nder nguurndam mum faggaade ko tiiɗi, ko weeɓaani, horsina ɗum e nder heen korsa pantuka, nangtoo heen haa seedtina haa yejjita nii ñalawma baasal ena jogori arde. So en teskiima ngaal baasal, nde ngal yani fof, engal heewi ardude, won e heen sahaaji e rewam. Ɗaam rewam haa hannde, heewi wonde ko mbadtinojam e nder nguurndam nde tawnoo afo oo, heewi yanirde ko e mbaydi bettere sabu ngal heewi diftaade ko e sahaa mo joom mum ɓuri horsineede e hatojineede, walla nafoore mum fuɗɗii anndeede.
Ko ɗum waɗi, ñalnde 14 lewru seeɗto hitaande 2001, nde Alhajji Abuu Sammbooru Barka lollirdo Tijjaani Aan heɓtanoo e juuɗe men, en ngoyii mo woondu saɗtundu, en ngoyii mo haa waameeji gonɗi ndogi waraango, mbaɗi bempeƴƴe. Addani en woyde mo haa teeŋti ko jaɓde mo wonde e nder nguurndam makko, sagata timmuɗo basorɗo leñol, joom ñalaande e ñaam-golluuje mo rootaaki donngal haa maayde joli. Hannde, e oo ɗoo ñalawma dewo 05 lewru mbooy hitaande 2006, ko nawnoonde Aamadu Maalik Gay, Doktoor Umaar Bah e Seek Faadel, ruttanii Kodda Elimaan e Aamadu Muktaar Ndonngo e yoga e yeeynooɓe pittaali mumen sabu ndimaagu leñol. Ko ndeen kadi artani Yero Dooro Jallo, dummbi leñol Fulɓe e yiɗnooɓe Pulaagu e nder jookli winndere ndee, teeŋti e nder duunde Afrik, e nder sunaare saɗtunde, e baasal mawngal. Yero Dooro, ngenndiyanke goonɗuɗo, goonɗinɗo. Yero Dooro daarɗo, tiiɗnuɗo, ciftinɗo, coftinɗo, coftinirɗo tinndol e binndol, ruttii tabitiniri golle mum, darnde laaɓnde nde aldaa e mbuɗu sikkitaare. Yero Dooro, ganndo nuunɗuɗo, pinɗo, teyliiɗo, salndu ngenndi wuurndu, jaalal leñol kerngal. Yero Dooro daraninooɗo, dadaninooɗo e nder nguurndam mum fof, ɓamtaare Ɗemngal, ƴellitaare Pinal e kisal e ngootaagu Leñol Fulɓe. Fulɓe mbaasii e oo subaka dewo sagata mo ndewaani ñamaande. Fulɓe mbaasii ko weeɓaani heɓtuɗe. Fulɓe mbaasii ɗoo lekki maamaawi, mawki, ɓesnoowi, ki ɓesnoore mum siilataa, teelnooki e nder yolnde jeereende. Fulɓe kordaama ɗoo weendu mawndu, ɓuuɓndu, deeƴndu, wonnoondu faabu e dadndorɗe lohɓe e ɗomɗuɓe е nder yolnde mawnde nde keeri ngalaa, jaaynde woodaani: « So lekki mawki yanii, colli keewɗi mbeemat ». (…)
Njaay Saydu Aamadu
Tesko FB: Kala jiɗɗo yaajnaade heen ina waawi ruttitaade e tonngoode 31 e 32 e 33 Fooyre Bamtaare (hitaande 2006) walla yilloo lowre internet http://pulaar.org


