samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilGanndiwalCOP28 to Dubay : Yakawere ɓarakke

COP28 to Dubay : Yakawere ɓarakke

COP28 to Dubay : Hol ko foti teskeede he ndee joɗnde ?

Ñalnde 13 bowte (desaambar), leyɗe winndere ndee jooɗinooɗe e batu COP28 to Dubay (Emiraaji arab dentuɗi) nanondirii kam fof e winndannde sakkitere noddoore yo yimɓe fof yo ngoppu yakawere ummoriinde e barakke (yakawere ɓarakke). Huunde addannde laamɗo Emiraaji ɗii hono al-Jebeer, alla e weltaare, wiyde ɗum «  nanondiral daartiwal  » sibu «  ngol woni goo ko « yakawere barakke » winndetee he nanondiral cakkital ngal.

Ko ngol woni goo ko yakawere ɓarakke ine feeña e winndannde sakkitere COP. Ndaa ine anndaa cumgol walla duppugol yakawere ɓarakke tuggi teminannde 19ɓiire ine jeyaa e ko ɓuri saabaade ɓeydagol nguleeki weeyo. Ndaa haa e ñalawma hannde oo, ko duppugol ƴulɓere tan fuɗɗinoo heɓtinaade he batu COP26 njooɗinoongu to Glasgow (Ecosse) ; kono petroŋ e gaas meeɗaa siftoreede heen.

Caggal duko mawngo, winndannde sakkitere ndee ɗaɓɓirii leyɗe ɗee nde puɗɗotoo woppude kuutoragol ɓarakke ngam yaltinde yakawere, teeŋtina ɗum e duuɓi sappo garooji ɗii ngam yettaade faandaare annduɓe laji he hitaande 2050.

Winndannde ndee huutorii ko konngol «  fuɗɗaade yaltude  » (« transitioning away  ») kono wiyaani «  yaltude  » (« phase out ») walla «  woppude  » petroŋ, gaas e ƴulɓe, sibu yoga e leyɗe e pelle ɗe ngonaa laamu ko caggal mayre moggininoo. Ɗum noon, e wiyde Andreas Sieber «  ndee winndannde ko taaɓal faade e jaltugol yakawere ɓarakke, kono wonaa pellital daartewal ɗaminanoongal ngal  ».

Gaa gaa noddugol goɗɗitagol yakawere ɓarakke, winndannde ndee ine waɗi noddaali paatuɗi e yakawere, jeyaaɗi won heen, e paandaale oo COP : sowde laabi tati yakawere hesɗitintoonde, sowde laabi ɗiɗi njaaweeki juumtingol semmbe ɗoo e 2030. Winndannde ndee, juutniima e geɗe lugge paatuɗe e yakawere.

Ko ɓuri laaɓde tan, ande heɓtini wonde «  kaaɗnugol ɓeydagol nguleeki weeyo he 1,5°C (…) ine ɗaɓɓi ustugol mawngol, jaawngol, duumotoongol goppite gaasuuji ɓeydooji nguleeki fotde 43% ɗoo e 2030, kam e 60% ɗoo e 2035 so ƴeewdaama e tolno mum e hitaande 2019, haa yettoo 0°C goppitgol gaas ƴulɓo (gaas carbonique) ».

Dowlaaji tawtoranooɗi mooɓondiral winndere paatungal e kilimaa jaɓii winndannde nanondiraande, wasiytoonde goppugol seeɗa-seeɗa kuɓɓam yakawere ngam faddaade musibbaaji ɓurɗi bonde gardooji e mbayliigu ngonka weeyo.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments