Batu 25ɓiiwu (11 haa 29 settaambar 2023) to Jeneef (Genève – Suisse)
«Nanondiral winndere paatungal e daɗndugol yimɓe majjiniraaɓe waawnere » (NWMW)
Nanondiral winndere paatungal e daɗndugol yimɓe majjiniraaɓe waawnere (NWMW) ko njuɓɓudi cosaandi hakkunde dowlaaji toppitiindi ko yowitii e jojjanɗi aadee teeŋti noon e fannu inniraaɗo « majjiniraaɓe waawnere » konngol mumangol « waraaɓe » tawde heɓaaka tawo ko laaɓti wonde joomum en ko maayɓe (ñaawoore seeɗtaaki ɗum, genaale mum en alaa ɗo njiyaa…).
Nguu ɗoo batu ngaadoraangu jooɗinoo hikka ko e ñalɗi 11 haa 29 silto (settammburu) 2023 ko Genève leydi Suwis (Suisse), e nder ginol golle maggu wonnoo ko yuurnitaade fiyakuuji won e leyɗeele aduna oo ko yowitii e kormagol jojjanɗi aadee, teeŋti noon e fannu mo ɓe keerorii oo : majjiniraaɓe waawnere. Muritani ko e ɗeen leyɗeele jeyaa etee pelle mum bismaaɗe ɗee fof ina poti yettinde pillitol mum en ñalnde 11 e 12 jolal (noowammburu), laamu nguu e hoore mum ko CNDH (Goomu Ngenndi Toppitiingu Jojjanɗi Aadee ) e yantude e pelle ɗe ngonaa laamu daraniiɗe jojjanɗi aadee ɗeen ngoni :
•AFCF, fedde jojjanɗi aadee sosaande e hitaande 1999 renndinnde renndoyankooɓe, fagguduyakooɓe, daraniiɓe ƴellitaare e kumpital ;
•Wallitooɓe hesniiɓe e baayeeji soldateeɓe (AV OMM) mooloyiiɓe gila e duuɓi gadani to Farayse ɓe haaju mum en woni wullitaade ngam sariya nuunɗuɗo yuɓɓinee haa ñaawa waɗboniyaagal ngal e jaɓɓugol jojjanɗi aadee, mballita ɓesnguuji jaayaaɗi ɗii ;
•Fedde hesniiɓe e baayeeji haɓotooɓe « mool-waɗboniyaagal »(contre l’impunité) La VOIX des MARTYRS ;
•Dental Hesniiɓe Muritani (Collectifs des Veuves de Mauritanie) sosaa ko hitaande 1991;
•FONADH ko fedde renndinnde ko ina tolnoo e pelle noogaas renndo siwil en, fedde baafal pelle daraniindee jojjanɗi aadee gila e puɗ fuɗi demokarasi e nder Muritani ;
•MMN (Moritaani min njejjittaa), fedde sosaande to Dowlaaji Dentuɗi Amerik, fedde renndinde jaayaaɓe siwil e soldateeɓe e jom ƴiiƴameeje wonande sahodinɓe ɓee e kala kaɓotooɗo paltoor e nder Muritani ;
•Fedde ngam ƴellitaare wonɓe caggal leydi, renndo, ballondiral naat-naatondiral ngam danndude ƴellitde jojjanɗi aadee e tabitinde ɓinnguleydaagu ɗanniiɓe.
Eɗen poti teskaade ko yowitii noon e leydi Muritani jaɓiino siifde Nanondiral winndere ngal ngam Daɗndude kala aadee e majjingol waawnere gila e hitaande 2006, laawɗini ciifgol mum ko e hitaande 2012. Ndi fotnoo yettinde pillitol mayri gadanol ko e hitaande 2014 kono ɗum heɓaa ko e kawle (deesammburu) 2020, ndi foti hollitde ɗum goomu kalfinaangu majjiniraaɓe waawnere ko ñande 11 settammburu 2023.
Darnde dowla Muritani ina waawi tonngeede e ɗee geɗe garooje :
• Heɓtinde ɓe taccingol muritaninaaɓe feewde senegaal e gartirgol mum en e fannuuji tati ceertuɗi :
– gartugol e suuɗaare (mooyto koota) ;
– artuɓe e fawaade e PSIR (Tuugnorgal keeringal ngal HCR waɗdi PSIR) 1992-2000.
– gartugol juɓɓinaangol fawaade e nanondiral Muritani, Senegaal e HCR (njuɓɓudi Dowlaaji Dentuɗi topitiindi mooliiɓe).
• Ko yowitii noon e ko lolliri PASSIF HUMANITAIRE walla “génocide” (mumto leñol) hay so tawii won no dowla Muritani heɓtiniri ɗum ne, ɓe mbaɗi ko ɓe ñawndii ɗum tawde ɓeen maayɓe mbaɗanaama « juulde birniiɗo » to Kayhayɗi e hitaande 2009 ; ɓe kuninooma maa ɓe maantoyo kala ɗo heen baraaɗo lelii (kono ɗum wontii reedu leliindu), ina anndaa noon gila fuɗɗoode won ndaamordi e paasiyongaaji ndokkaa hesniiɓe, ɗo watan ɗoo woodi tottaaɓe ko laamu hiisii ko iddiyaaji hay so kamɓe fof ɓe keɓdaani. Ɗeen geɗe fof noon ina jooɗtora ko e wasiyaaji fedde wiyeteende COVIRE (renndini ko won ofiseeji e suu ofiseeji ɓaleeɓe konu Muritani daɗnooɓe e warngooji ɗii) e ballondiral e won ofisiyeeje toowɗi ɓaleeɓe e nder konu Muritani.
Ndee ɗoom feere kam ronkaama yo ñif haala kaa, hay so tawi ɗum feccii lornooɓe e ndee bonannde pecce ɗiɗi : ɓe naamnii ko ñaawoore tawo hay so ina joofira maslahaa, heddiiɓe ɓee miiji ko so ɗum ronkaama dañeede kañum en calaaki yaafaade, iddiya yoɓee tawde wonii jom ƴiiyameeje en ɓee, yoga e mum en ko miskineeɓe Alla. Feere nde goomu dewindiiɗo Nanondiral Winndere Jowitiingal e Daɗndude Majjiniraaɓe Waawnere jogitii, woɗɗondiraani e feere adiiɓe ɓee sabu ɓeen miiji ko « so tawi sariyaaji ummoriiɗi e ñaawirɗe gaadoraaɗe ndewaaka, laamu foti ko sompude ñaawirde sabbordu ko lolliri hannde justice transitionnelle » ɗum nii ina jeyaa e bagginaali nguuɗoon goomu e laamu hee.
E ñalɗi 11 e 12 jolal ɓuri teskinde e hawritɓe toon ko nulaaɓe laamu nguu hono CNDH lajanaaɓe wonde haala kaa ko njoofka tawde wonii « loi d’amnistie » mo 1993 inan ɗoon lommbii, Goomu Hesniiɓe e Baayeeji (Collectif des Veuves) cukko hooreejo mum e koolaaɗo mum kuuɓal ɓee tawtondiri toon e pelle muritaninaaɓe daraniiɗe jojjanɗi aadee gonɗe caggal leydi ɗe yoga e mum en ndenndi miijo e collectif des veuves.

Hay so tawii goomu dewintooɗo Nanondiral majjiniraaɓe waawnere heɓii pillitte goomuuji jojjanɗi aadee muritaninaaɓe daraniiɓe loraaɓe e pillitol laamu nguu aɗa faama wonde goomu nguu, e nder wasiyaaji mum, ɓuri abbitaade ko e ɗaɓɓaande goomuuji jojjanɗi aadee ɗii, sabu wasiya maggu ɓurɗo teeŋtude ko « ɗaɓɓirde Muritani nde jaɓata gullitaali loraaɓe e jom ƴiiƴameeje waraaɓe ɓee, ɓe ndarna goomu njaambureewu kormiingu sarɗiiji ñaawgol cabborgol ngam ñawndude, e dow nuunɗal, muto leñol tabitinanoongol e Muritani hakkunde hitaande 1986 e 1992. » eɓe njantini e ɗum « yo Muritani jaɓ ballondiral to bannge karallaagal e goomu toppitiingu majjiniraaɓe waawnere ngam sompude goomu njaambureewu daraniingu goonga e nuunɗal, hormiingu teddungal lorɓe ɓee, mbele haala kaa e kuuɓal mum ina ñifa tawa gaddii ɗum ko dowla tuugiiɗo e sariya, tawa ɓiɓɓe leydi fof ina mbaawi wuurde rimɗuɓe, fotɓe hakkeeji tawa oon dowla ina waawa ɓamtude ƴellitaare jaggondirnde e duumiinde wonande Muritani. » ekn…
Ko woni goonga koo, ñalɗi keewɗi inan jeese men tawo ko adii nde kaaɗoo haala ñawndetee sabu won ko hinkinii ɗoon, ko ɗuum falii ɗum (oɗon paama ko mumaa) kono « goonga hiirat tan kono waalataa ladde », kono ɗum fof aaɓnotoo tan ko e darnde men e kaɓɓondiral ɓesngu Muritani.
Fooyre Ɓamtaare