Jangol Dawuuda e nder caɗeele
Wahab Bun Man Bahi wiyi : waɗii dumunna gooto, Daawuuda (mo jam e kisal ngoni e mum : MKM), tinaani ina jooɗii e nder Mihraab mum ina jannga deftere mum Sabuura ndee, haa sonndu rewri e wuddere Mihraab, waɗi toon corok, tawi ɗoon Daawuuda (MKM) ina jannga. Sonndu nduu noon ko ndu kaawise. Ko ndu foondu, sigeeji mayru mbayi ko no kaŋŋe lenngoo renndidinaa e jamaa kallinaa e dow heen, Alla e sigeeji ɗii jalbude. Hoggo ngoo wayi ko no kaalis gal nih, tafaaɗo, ɗaatnaaɗo haa ɗaati ; koyɗe ɗee ina njooɗi haa ɓurti ; ɗe mbayi ko no haako ñebbe. Ndeen Daawuuda yiyii ɗum tan, ɗum haawi mo, ɗum haljini hakkille makko e ko o janngata koo, no sonndu nduu wayi yooɗde e ɓadtaade mo nih, o fooɗani yiɗde jaggude foondu nduu, ndeke, ɗum wonaa foondu ko jinne woni ɗoon, waylii wonti foondu. O foocci junngo makko o wiyi omo jagga foondu nduu, ndu waɗi pureet e juuɗe makko, ndu woɗɗittii mo seeɗa, o ummii ɗo o wonnoo ɗoo, o abbii foondu nduu, o ari ha o yettii ndu, o foocci juuɗe makko o yiɗi jaggude ndu, ndu waɗi pureet e juuɗe makko, ndu yalti Mihraab oo, kono o rewi heen, ndu diwa seeɗa tan ndu juroo, kala nde o yiɗi jaggude, o yaha haa o mema ndu, ndu furtoo e juuɗe makko. Annduɓe noon mbiyi ko Daawuuda (MKM) meeɗii ñaagaade Alla toowɗo oo, wiyi ɗum : “eehey maa Alla, denndaangal Annabaaɓe a teddinii ɗum en, a mawninii ɗum en, miin ne mbiɗo ñaagi maa nde mbeltinirtaa mi e huunde maantiniinde, ko nanndi e adiiɓe ɓe !”. Alla toowɗo o wiyii“eehey maa Daawuuda, heblo ngam jaɓɓaade caɗeele aduna fawaade e ko naamndiɗaa ko”. Caggal ɗum ɗoon, Daawuuda (MKM) jokki rewde e sonndu haa ndu nawi mo e nder mbolo ina woni e les tata laamorɗo mo o woni oo, nde o naati mbolo ngoo tan ndekete yoo debbo gooto ina woni toon ina lootoo haa gite makko njani e debbo oo, debbo oo kañum ne yiyi mo. Gooto e maɓɓe fof yiyi keddiiɗo oo, kamɓe ɗiɗo fof ɓe kersi. Annabi nde ndaari mo ndee falii, kanko debbo o kadi nde o yiyi Annabi, o tukki hoore, o jippini sukundu makko ngam suurde terɗe makko. Debbo oo noon hono makko e yooɗde e yonta makko woodaani. Ndeke Annabi Daawuuda, nde yiyi mo ndee, giɗli ummoraade e debbo oo naati ɓernde makko.
Nde Annabi Daawuuda anndi haŋkadi foondu nduu wonaa foondu mehru, o ruttii to nokku makko too, nde o yettii o naamndii fiyaaku debbo mo o yiyi e nder mbolo ina ɓuuɓto oo, holi desɗo ɗum ? Ɓe mbiyi mo debbo mo njiy-ɗaa e nder mbolo oo, resi mo ko kooninke gooto ina wiyee nanngam, ɓiy kaari, etee kadi, oon ko neldaaɗo keerol ina haɓoyee.
Annabi Daawuuda winndi feewde e gardiiɗo koninkooɓe, woodi ko o yamiri oon, kono hay gooto anndaa ko o yamiri oon koo. Ko Alla tan anndi ɗuum. Ndeen mawɗo koninkooɓe oo heɓii ɓataake oo, o neli to keerol too ngam wiyde jom galle debbo oo yo ar to makko ɗoo ko yaaccii, ina soklaa. Ndeen oon nanii ɗum arti. Hono mawɗo koninkooɓe oo saaktani ɗum sirlu mo o ɗaɓɓiraa oo, kanko jom galle oo noon o wiyatee ko Awroya ɓiy Hanaa, debbo oo kadi wiyate ko Tiisaayu ɓiy Sawra.
Caggal ko haalaa ɗoo koo, ngarten e hoore ciimtol ngol. Ndeen Awroya ummiima e hare to keerol, o ari haa o yetti gardiiɗo koninkooɓe ɓee, oon haalani mo ko yamiraa koo, o salii, oon yamiri yo o ware. O waraa ko yaacci. Ndeen o waraama, gardiiɗo koninkooɓe oo winndi ɓataake goɗɗo feewde e Annabi Daawuuda (MKM), o anndini ɗum wonde Awroya ɓiy Hanaa waraama, mawɗo koninkooɓe waɗii ko wiyanoo. Caggal maayde Awroya, Annabi (MKM), resi debbo oo. Ko oon debbo waɗti rewɓe makko teemedere debbo, ɓe Annabi Daawuuda resi.
E nder ndeeɗoo helmere, o waɗi ko o wiyanoo, ɗum addii haala mawka e nder yahuud en, ngam ɓe mbiyi ko Annabi Daawuuda yamiri yo Awroya ware, oon maayi o resi debbo mum. Oon debbo noon, nde ɓe ngondi seeɗa tan, o ƴetti reedu, ɓiyiiko biyeteeɗo Sileymaani ɓiy Daawuuda (MKM).
Caggal ɗeeɗoo golwole, Alla neli Maleykaaji ɗiɗi e mbaadi worɓe ɗiɗo feewde e Daawuuda. Ɓe njettii, ɓe naati e nder Mihraab, ɓe pawñii Daawuuda, ɗum mbetti mo no feewi ngam ɓe cakkitinaaki mo nde ɓe njettii, ɓe mbiyi mo e ɗemngal Alla toowɗo oo “hoto hul haɓdiiɓe ɗiɗo, bewii yoga e amen e yoga keddiiɗo oo ñaawu goonga hakkunde amen hoto wuuro”. Ndeen tan Daawuuda waɗtii nande yimɓe ina mbiya “Daawuuda ko kañum woni laamɗo, woni ñaawoowo, ñaawanii hoore mum”, o anndi hankadi o naatii pergitte. Daawuuda sujji e leydi ko ina tolnoo e capanɗe nay jamma etee ina wonndi e bojji ngam nde o waɗi ɗum ndee, o ronki tukkitaade haa yoori ngam gacce e yeeso Alla ceniiɗo toowɗo oo, o woyi ha leydi ndii, ɗo o hippi ɗoo, leppi cebek ngam ngonɗi ummiiɗi e gite makko. Caggal ɗuum o ɓamti hoore makko, yeeso ngoo ina furɗi no bertanaaɗo ndoonddi lelii heen nii, o wonti no o wonirnoo e dow mum. Hankadi, o taƴondiri e wayeede, kono nde o tukkinoo ndee hol ko o haalatnoo e cujjugol makko ngol ? O wiyatnoo ko “senaare woodanii tagɗo jom annoore, joom am, so tawii a yaafaaki lohre Daawuuda, a yaafaaki bakkatuuji mum, moƴƴataa, so wonaa wattinda wonndude e boomiiɓe haa ñalnde darga”. O seeraani e sujjude omo woya, o lorlikinii heen no feewi e yeeso Alla toowɗo oo, haa hoore makko muusi heen. Caggal ɗuum, Jibiriil (MKM) ari e makko wiyi : “eehey maa Daawuuda, Alla yaafiima ma fergitere maa, kono ummo yah to yanaande Awrayaa ɓiy Hanaa, naamndo-ɗaa ɗum yo dagtinane”
Ko ɗoon e ɗoon o ummii o fayi to genaale too, o ari haa o jiimi e dow yanaande Awraya o wiyi : “eehey maa Awraya !” Oon nootii to nder yenaande too, wiyi : “a nootaama aan Daawuuda”, Daawuuda wiyi mo : “tiiɗno, mballaa mi, ñawndanaa kam ko wonan maa e dow am koo”. Awraya wiyi : “ko wonani mi e dow ma ?” Daawuuda wiyi : “feere warngo ngam resde debbo”. Awraya wiyi : “tawii ko miin ñawndata ɗuum, ina wayi no geɗe maa ñawndaama”
Caggal ɗum Alla wahyii Daawuuda wiyi mo : “feere nde kaalan-ɗaa Awraya ndee ko feere bargol, haa mbaror-mi, ndestu-mi debbo maa caggal maa”. O ruttii to yenaande Awraya too, o wiyi mo : “eehey maa Awraya”, oon wiyi, to nder yenaande mum too, “laawol goɗngol a jaabaama musiɗɗo Daawuuda”, Daawuuda wiyi mo : “ko miin fewjan maa warngo ngoo haa mbare-ɗaa, caggal ɗum ndestu-mi jom suudu maa caggal maayde maa”. Nde Awraya nannoo tan konngol “ndes-mi jom suudu maa caggal maa”, o deƴƴi. Refti heen Daawuuda nodditi mo laabi limti-limtinɗi, hay huunde jaabaaki ɗum, Daawuuda woyi, tukki hoore mum e leydi ina woya. Caggal ɗuum Alla toowɗo oo wahyii Daawuuda, o wiyi : “eehey maa Daawuuda, jooni fad ha ñalnde darnga baraaji maa ɗi njogi-ɗaa ɗii, ndokkaa heen Awraya ko moƴƴi sanne, haa o weltoo”, Daawuuda wiyi : “aan deweteeɗo, jooni a deeƴnii ɓernde am ngam yaafnaade maa e teddungal maa”. E nder ɗuum, Alla toowɗo oo wiyi “ina tabitini mo njoorto e moƴƴere to amen ɗoo” (simoore saad, kaawise : 25). E nder ɗeen geɗe, laatiima e oon yonta, hay gooto yiyaani Daawuuda (MKM) ina ummini hoore mum dow ngam gacce feewde e joom makko, hay mburu peewniraaɗo gawri, o ñaamataa ɗum. Jooni noon mbaɗten hakkillaaji men e firo aroowo ɗoo ngoo : “hol ko addani joomiraaɗo wiyde Daawuuda a fergitiima, kono yah to yenaande Awraya mo mbar-ɗaa oo, ndestu-ɗaa debbo mum oo, njaafnoɗaa ɗum ? Ɗum firti ko ɓiy Aadama, kala bakkaat mo waɗi feewde e Alla, ina waawi yaafaade mo oon ɗoon bakkaat. Kono bakkaat mo waɗi neɗɗo goɗɗo, ko kañum tan waawi yaafaade mo. Waɗi noon Daawuuda ko Annabi, ko laamɗo, fergitere nde o waɗi ndee, hay gooto waawaa ñaawde ɗum so wonaa Alla. Annabi kadi waawa fende.
Hono biyeteeɗo Karsaani wiyi : “Daawuuda kulol mum Alla rewii ɗum, haa o nati fergitere makko ndee e dow newre junngo makko, ngam hoto o yejjitde ɗum, kala nde o yiyi ɗum, o siftora fergitere ndee, o woya”.
Hono Wahaab bun Manmbahi wiyi : “Daawuuda, nde fergitii ndee, ɗum tampinii ɗum bojji e nimsa e yitere bonnde wonande ngaynateeri makko, ɗum woni Israayiil en ɓee. E dow ɗuum, hoohooɓe Israayiilnaaɓe ndenndi mbaɗi batu. Nde ɓe ngayni batu nguu, ɓe ngari to Sileymaani ɓiy Daawuuda (ɓe kisal woni e mum en), ɓe mbiyi ɗum : “anndu koy Baaba maa naywi ngam o heewii duuɓi, refti heen kadi fergitere nde o waɗi ndee ina tammpini hakkille makko. Ko woni goonga ko amin njiɗi nde lomtoto-ɗaa mo ko yaacci”.Nde ɓe ceerti e Sileymaani kadi, ɓe tiindii to Daawuuda ɓe kaalani ɗum hono ko ɓe kaalani Sileymaani koo. Ɓe ceerani e ngalɗoon jokkondiral haa Daawuuda woppi laamu, caggal ɗuum Sileymaani (MKM) lomtii”.
Feere gaño nafataa, ngam wattindii e haala ɓennuka kaa, refti heen ko eggugol Daawuuda fayde dow haayre, o yalti Bani Israayiil en, caggal ɗuum kadi, ɓe mbaɗti batu ngoɗngu, e nder nguun ɗoon batu, ɓe nanondiri heen ko yo Daawuuda (MKM) ware. Wonaani balɗe tan, ha ɓe ngari to Sileymaani (MKM) ɓe mbiyi ɗum yo war Baaba mum ko yaacii, ndeke Daawuuda (MKM) tinii ɗum. Ndeen Daawuuda tinii ɗuum, o neli feewde e Sileymaani o wiyi ɗum : “hol ɗo meeɗ-ɗaa yiyde neɗɗo ina wiyee yo war baaba mum jaɓi ɗuum ? Miin, maayde am woni ko e juuɗe Alla, hay sinno Alla waɗii maayde am e juuɗe bani Israayiil en, aan kam, hoto tawtore ɗuum.”
Ndeen Sileymaani nanii ngalɗoon nelal o jaɓi ɗuum, o salii peeje Israayiil naaɓe kono ɗum waɗoyi caɗeele caggal ɗuum.
Nde tawnoo Alla ina timmini Daawuuda, ina yiɗi ruttinde ɗum e laamu mum, Alla yamiri mo, haadi o luuñtitiima yo o haɓ e Sileymaani. O tafi konu yantude e ballal Alla toowɗo oo, ɓe njanoyi e laamu Sileymaani, ɓe mbari ko heewi e bani Isaraayiil en, ko ina tolnoo e ujunnaaje ɗiɗi yahuud-naajo. Sileymaani dogi. Gooto e ardiiɓe konu Daawuuda ɓee heɓtii mo, kono oon waraani mo. Oon wiyi haɗi ɗum warde mo, ko ngam ma o walloy ɗum en e jihaadi. Ko hono nii biyeteeɗo Ibnu Kasiir jangtorii.
Jibriil Muusaa Joob


