Caggal nde Abel Sanndee joofni siynude feere mum (hono feccude Tooro e tayde enɗam) o ummanii ko feere woɗnde : tafde konu ngam falaade kala ngenndiyanke caliiɗo lelnande tuubakooɓe daande hono Abdul Bookara mo Daabiya. E oon sahaa Abel Sanndee seeraani e waɗde jeeyngal mawngal mbele diiwaanuuji hirnaange Fuuta fof ene caloo nootitaade e Abdul Bookara. E maayirɗe lewru uut 1890, Abel Sanndee tafi konu mum, mooɓi fotde yimɓe teemedde nayo (400) ittaaɓe e yoga e gure Fuuta, e gardagol Arɗo Gede, hono Aali Buubu. Ina jeyaa e yimɓe moobaaɓe ɓee Laam Tooro Sidiki Sal, e Baydi Kacce Paam. Tuubakooɓe ina ngaadorinoo, So ɓe liɓii laamɗo, ɓe mbaɗata ɗum e nder konu maɓɓe ko gardiiɗo, hono « ofisiyee » tuubakooɓe. Kono ɗo, ɓe ɓe luulndiima aadaaji maɓɓe to bannge Laam Tooro Sidiki Sal, sabu ɓe mbaɗi mo tan ko soldaat meho (soldaat mo kalaas ɗiɗaɓo (2° classe). Nii woni, e maayirɗe lewru ut 1890, Abel Sanndee tafi konu mum, ina heen fotde yimɓe 400, o tiindii fuɗnaange, feewde Haayre Laaw.
MAAYDE ABEL SANNƊEE.
Ñalawma 2 settaambru 1890, tawi ko eɓe ngoni e nder wuro Haayre Laaw. Kono gila eɓe ngoni e laawol feewde Haayre Laaw, haa ɓe njettii e wuro ngoo, Baydi Kacce seeraaani e waɗde jeeyngal, ina wiya yimɓe ɓee yo calo wallude Abel Sanndee, omo wiya ɓe hoto ɓe lelnan tuubakooɓe daaɗe, omo wasiyoo yimɓe ɓee fof yo calo fellude Abdul Bookar e saɗtidiiɓe mum, omo wiya yo ɓe mballe ɓuri yo ɓe pelle. Baydi Kacce seeraano kadi e wiyde yimɓe ɓee wonde warde tuubaako jeyaa ko fellande diine, etee kala barɗo tuubaako ko aljanna fayi. Jeeyngal Baydi Kacce yaajii no feewi, waɗii dillere haa ɗum yettinoyaa Abel Sanndee to lelinoo e nder suudu.
Abel Sanndee wiyi yo noddanoye Baydi Kacce. Baydi noddoyaa, ari. Elimaan Abuu wonnoo nantinoowo (piroowo). Nde Baydi Kacce naamnanoo ko ɗum woni, o rewi ɗo o rewatnoo ñalnde fof. Abel Sanndee wiyi mo, ma ɓoor comci makko soldaat, waɗta mo doondotooɗo kaake, e towoowo ɗum, kanko Abel Sanndee, e ko nanndi heen. Hono no naane e jooni, Baydi Kacce difti fetel mum, toɓɓi Abel Sanndee, felli mo, wari mo, sabu salaade yawaare. Ɗum waɗnoo ko ñalnde 2 lewru settaamburu 1890, e nder wuro Haayre Laaw, e nder leegal Barooɓe, tawi toɓo ina toɓa. Caggal ɗum, Baydi Kacce yalti suudu ndu, e nder toɓo, ene tiindii Daakaa. Nde o yalti nde, hay gooto rewaani e makko, ko ɗum tagi o majjiri yimɓe ɓe.
Aamadu Umaar JAH


