E hitaande 1917, rewolisiyoŋ waɗi to Riisii. E nder heen rewɓe maɓɓe toɗɗii ñalnde 8 marse yo won juulde rewɓe, tawi ñalawma o fuɗɗinooma mawnineedee e won leyɗeele Orop. Ko ɗum addani Fedde Ngenndiije Dentuɗe waɗtude 8 marse ñalawma juulde rewɓe. Ko e ndiin mbaydi hare ƴellitaare debbo jokki, haa Fedde nde kadi toɗɗii 1975 yo won hitaande rewɓe. Daawal 1976 haa 1985 waɗaa sappannde rewɓe. Ko noon kadi, batuuji nayi mawɗi, winndereyankooji njuɓɓbinaama wonande rewɓe, ngam sahaa kala ɓetde ko heɓaa, e ƴeewde hol peeje kese poti ƴetteede ngam jahrugol yeeso. Batu ngadanu waɗaa ko to Meksikoo e hitaande 1975, ɗiɗmu ngu ko to Kopenhaag e hitaande 1980, tataɓu ngu ko to Nayrobi, leydi Keñaa e hitaande 1985, nayaɓu ngu ko to Beijing, leydi Shiin e hitaande 1995. Batuuji goɗɗi, keewɗi peewtuɗi e rewɓe mbaɗii, yo won mooɓondire adunaaje, yo won e duuɗe keeriiɗe, walla palɗe. E nder kala pottital baɗngal, kawraaɗe tiiɗɗe, ballitooje ɓamtaare debbo ina njaltinee.
Jokkere winndannde yaltunoone de tonngoode 31
Jooni noon, ina moti njubben seeɗa e hujjaaji rewɓe biyeteeɗi yo njoolte haa ɓe mbaawa ƴellitaade. Rewɓe ko feccere winndere nde, so ɓuraani ! Haannoo ko tawa waalaare maɓɓe e nde worɓe nde ina tolnondira wonana renndo fof ƴellitaare, kono ɗum woodaani. Ɗum noon ina waawi tonngeede wonde yiyletee ko ponnditgol baalaaje ɗe. Ɗum firti ko rokkude debbo hakke mum fotde e gorko. So ƴeewaama e fannuuji kala e nder renndooji aduna o, hay so tawii e ɗum seerta, oon hakke ko joolaaɗo, walla mbiyen o rokkaaka haa timmi. Ƴetten yeruuji e renndooji men :
To bannge renndo e jotondire e nder galle : ina laaɓti wonde debbo hiisaa ko timmaani ; ko ɗum addanta kala gorko mo o wondi, yo won baaba makko, yo won banndiiko gorko, yo won kaawu makko, yo won hay ɓiyiiko mo o jibini, waawde fawde e makko njiimaandi mum. So wonaa ɓiyiiko o, heddiiɓe ɓee fof ina ndagnanaa hay fiyde nguru ɓanndu makko. Ɗum jiydaani e golle galle fof pawaaɗe e makko, yantude e ndeenka sukaaɓe, hay so tawii omo liggoo ko wayi no liggey laamu.
To bannge golle : wayi ko no won ko rewɓe ndottanaa, ko ɗum ɓuri haandude e gollaade : wonde sekerteer binndoowo masiŋ, walla jaabotooɗo telefoŋ e birooji, maa pittoowo ekn. Ina saɗi ko debbo jogotoo liggey martobinɗo. So o dañii ɗum ne o heewaani ndaardeede yiytere moƴƴere. So tawii gorko e debbo potii to bannge kattanɗe e to bannge jaŋde e karallaagal, gollinoowo fooɗantoo ko ardinde gorko o. Ko ɗum waɗi rewɓe famɗude e kala juɓɓule keeynotooɗe laamuuji, pelle dawrugol, senndikaaji ekn.
To bannge faggudu e golle njeñu : hannde nii ina famɗi to rewɓe njeyaaka e ceŋɗe faggudu. Heewii nii to worɓe uuji, ngoppidi rewɓe e ɓesnguuji, kono ɗum waylaani sifaa no debbo nanngiraa e renndo he nii, nde wonnoo huunde fof ko aada e neesu ɓuri tiiɗde waylude.
To bannge jaŋde : hay so jaɓaama gorko e debbo fof ina kaani janngude, jaŋde rewɓe nde rokkaaka himme no feewi. So cukalel dewel dawii janngoyde, artii wiyaama fittu, heɓɓito barme, lawƴu kaake, wammbu miñiraagel ma ekn, tawi gorel ngel alaa ko wiyetee so wonaa yo dursito binndanɗe mum, dewel ngel faamrata ɗum tan ko jaŋde mum nde ɓuraani ardineede e ko ɗaɓɓiraa. Hay e loowdi defte muuleteeɗe ina jannginiree oon peccooru ina laaɓti, sabu yeruuji dokketeeɗi ko : “Neene nani defa, Faati nani fitta suudu, Hammadi e Sammba nani petta fuku, Alasan nani dursitoo winndande mum”…
Ngonkaaji rewɓe e nder winndere nde ina ceerti, ɗi mbayi weeyondirde tan ko hono no ƴellitaare leyɗeele ɗe to bannge faggudu, jaŋde, karallaagal e pinal mbayi woɗɗondirde nii. Wonande leyɗeele mawɗe, keeyniiɗe aduna ɗe, hay so tawii potal debbo e gorko laataaki ne, geɗe keewɗe ndiwtaama to oon bannge. Laabi e sariyaaji gaddotooɗi ƴellitaare rewɓe ina peraa, ina etee hormeede, tawi noon jibini ɗum ko hare duumiinde nde rewɓe ɓe, e kala yiɗɓe jahrugol yeeso njokki e haɓaneede. E ɗeen leyɗeele, ina famdi nde neɗɗo jebbilantoo joolgol hujja mum. Wonande renndooji afriknaaɓe, woorti rewɓe jannguɓe haa njettii won oon tolno, ko ɓuri heewde keddii tawo ko e nehdi e aadaaji renndooji mum en ; etee ko ɗuum ngoongɗini. Ndeke eɓe ngoɗɗi faamde doosɗe e nanondire gonɗe e tuugnorɗe hakkunde dowlaaji ɗe. Ko goonga jokkude e nootitaade e dente, kam e haɓaneede e sahaa kala lelnugol doosɗe beydooje wallitde ƴellitaare debbo ina njojji, kono yo a taw wonaa ɓuri waɗɗaade e rewɓe afriknaaɓe, siforteeɓe finɓe ɓe, ko faamninde heddiiɓe ɓe, ngonka nuskeende rewɓe ngoni ka, haa pellita daranaade yo ɗum nattu. Yanti heen, ina teskaa no batuuji e pottitte juurnittooɗe ngonka rewɓe, kam e ko winndetee heen no mbayi heewde nii fof, ko laatotoo heen ko seeɗa. Haalaaji keewii, kono njahdaani e tabitino ñalnde kala. Hannde o, ina hawraa, etee Fedde Ngenndiije Dentuɗe ina semmbini ɗum, wonde waawi nawrude yiɗde ƴellitaare rewɓe nde yeeso tan ko farlinde e kala nokkuuji yo rewɓe toɗɗe e gardorɗe, ɗo laabi peretee, ɗo kuule ƴettetee, e ɗo sariyaaji taƴetee, tawa eɓe ndottanee limoore nde ɓe poti heɓde. Ko ɗuum tan sikkaa yettinta fayndaare nde.
Ko ɗum waɗi e nder leydi men Muritani, caggal mbayliigu laamu mbaɗngu ñalnde 3 ut 2005, e nder ñalɗi diisnondiral ngenndiwal baɗanooɗi e lewru oktoobar 2005, rewɓe tawtoranooɓe ɓe ndaraniima yo ndottane hakke mo poti dañde e nder jubbule potɗe wootaneede ɗe. Nii woni hawraa yo rewɓe ndokke geɗal tolningal, ko famdi fof, e noogaas e nder teemedere kala (20%). Hannde o noon heddii ko Yeewde hol no ɗum laatortoo, sabu wiyde yo rewɓe mbaɗde e doggi kanndidaaji tan yonaani, sabu so ɓe mbaɓaama e laaci doggi he ɓe ngonaa ɓennooɓe. Ɗum noon naamndii ko yo peeje cakke tawa e kala njuɓɓudi toɗɗaandi ngaal geɗal 20% ina feña. ɓon laabi keewɗi e yeruuji keew- ɗi ngoodi e nder aduna he, ɗo ɗum tabitinaa; heddii ko yahdinde ɗum e ngonka leydi men. Ɗum noon noddi ko darnde tiiɗnde rewɓe ɓe kala kam e laamu ngu e partiiji politik e kala wallooɓe leydi ndi e compugol demokarasii goonga e goonga.
Abiril 2006 Kajjata Maalik Jallo


