dimanche, novembre 23, 2025
Google search engine
JaɓɓordeDaarti fulɓeDaartol Sayku Umar Saydu Taal

Daartol Sayku Umar Saydu Taal

Wonnoo doole konu ngu ko ɗee geɗe : mo woni kala ina faami, etee ina jaɓi haɓeede, ina jaɓi fellude jihaadi, ina hoolii poolgu ma laato, ina ardi e jaambaraagal e suusde maayde e anniya fellude sara Sayko Umaar Taal. Mo woni kala ina hoolii mo, ina hormii mo, ina huli mo. Sayko Umaar Taal e hoore mum ardiima golwole keewɗe. Golwole keewɗe kadi, oardini ɗum en ko « ofisiyeeji » makko, haa arti e Alfaa Umaar Ceerno Baylaa (ganndiraaɗo « Haɗee Waɗa« ). Konu Sayko Umaar ɓurnoo konuuji ndeen fof heewde yimɓe (konuuji ɗi o haɓi ɗi). Konu Sayko Umaar ɓurnoo heewde pucci, engu joginoo « kanoŋaaji » ɗiɗi ɗi ɓe keɓtunoo e juuɗe tuubakooɓe (kanoŋaaji bonanɗi kala konu ngu ɓe kaɓnoo). GOLWOLE SAYKO UMAAR. En mbiyiino nde Sayko Umaar ummii Fuuta Jaloŋ, o ari ko Dingiraay e hitaande1848, o waɗi ɗoon laamorgo makko, o woni e heblanaade fellannde diine makko. Nde o ari Dingiraay nde, hoɗdiiɓe makko ɓe fof kulii, haa arti e laamɓe Bure (ɗo kaŋŋe biyateeɗo Mbure o ittetenoo ɗo), teeŋti noon e Tammbaa mo Bugari e Bañnjugu mo Meñen. Konu Tammbaa yani e Sayko.

Ko ndeen noon Sayko Umaar felliti hankadi fellude, o yamiri yimɓe makko yo ummo. Sayko fooli Tammbaa e Bañnjugu fof. O heɓti laamorde mum e hitaande 1852. Nii woni Sayko e konu mum ngadorii fof ko foolde. Ɗuum ɓeydii softinde sukaaɓe makko (ko sukaaɓe ɓurnoo heewde e konu he). Nokku ɗo kaŋŋe Bure ittetee ɗo wonti e njiimaandi makko. Kaŋŋe o walliti mo e soodde petelaaji jonɗi. O jokki haɓeede, o heɓti Bammbuk, o sari ɗoon diine, o rewni yimɓe ɓe e laawol Tijjaani. Nde doole konu makko ɓeydinoo, Sayko Umaar eggini laamorgo mum feewde Jalafara. O lammini ɓiyiiko Aaqibu, ɗo Dingiraay ɗo. Nde Bammbuk e saraaji mum fof heɓtaa, laamorgo Sayko Umaar fati kadi Farabanna.

Nde o ummitii toon, o naati e Ɓunndu (ɗoon ko nokku diine lislaam wonnoo), o tiindii ko to ɓambarankooɓe Masasi en, e to Kaarta. E nder wuro Simmbi, laamɗo goɗɗo biyetenooɗo Maamadi ari, tuubani mo, e hitaande 1854. Ɗoon noon, Sayko Umaar tiinditii Fuuta Tooro, tawi sukaaɓe heewɓe ngarii kadi nootitaade e makko. Kono ko adii ɗum, tawi ko o neliino Alfaa Umaar Ceerno BaylaaHaɗee ɓaɗa to daande Maayo Senegaal, ngam ƴeewoyde Tuubakooɓe wonɓe toon. Nde Sayko arti Fuuta Tooro, o yiyrii gite makko no Tuubakooɓe Farayse (e gardagol Federba) pecciri yimɓe ɓee nii. O anndi ɗum fayaani e jam. Ko ndeen woni nde fellannde diine arwaniire fellaa e nder leyɗeele Sudaan, tawi tiindinaa ko e Tuubakooɓe, e gardagol makko. Kono, e oon sahaa, seernaaɓe laawol Qaadiri mbeldaano e makko. Tuubakooɓe ɓee ne kadi ko noon, mbeldaano e makko, etee ko kamɓe fof ɓurnoo añde Sayko Umaar. Tuubakooɓe ɓe ñiɓnoo laamorgo mum en ko to Ndar (Saint-Louis du Sénégal), to Senegaal, e gardagol Federba.

E oon sahaa, Federba e wondiiɓe mum pellitnoo ko rewrude e Maayo Senegaal, ngam yettoyaade Maayo Joliba (hono Maayo Niijeer. Ngam siynude ngoo miijo, ɓe mahi butikaaji maɓɓe, e tataaji maɓɓe e nder tufɗe daande maayo ngo fof, haa arti e nder Fuuta Tooro : yeru to Gasba (hono Podoor), Bakkel, Madiina (laamorgo laamu juulɓe Kaaso),e ko nanndi heen (ekn). Nde Federba ardinaa Ndar (1854), o hesɗitini butikaaji ɗi ɓe mahnoo ɗi, o haɓi e Safalɓe e Ɓaleeɓe, e daande maayo Senegaal ; o diidi wuru Ndakaaru (1857).

E ndeen hitaande kadi, Sayko Umaar anniyii, felliti nii falaade Tuubakooɓe ɓe. O yiɗiino jokkondirde e maɓɓe, ngam fuuntude ɓe, mbele omo yaajna laamateeri makko, o haɗa Tuubakooɓe ɓe yahrude yeeso e yettoyaade Maayo Joliba. Kono Tuubakooɓe ɓe paamii ɗum, ndeentii mo. Nde ɓe ndeentinoo mo tan, Al hajjiUmaar yani e maɓɓe : o yani e laaɗe tuubakooɓe ɓe, o heɓti petelaaji gonnooɗi heen fof. Caggal ɗum, konu Sayko Umaar yani e maɓɓe to wuro Madiina Kaaso, e gardagol Alfaa Umaar Ceerno Baylaa-Haɗee ɓaɗa. E oon sahaan ardinoo Madiina ko jilluɗo gooto ganndiraaɗo Pool Hool . Madiina jookaa fotde lebbi jonɗi, alaa fof jaltoowoheen. Ko ma ndunngu ari nde Federba ƴefti laaɗe e kanoŋaaji mum, ari faabaade yimɓe mum. Nii woni no Al hajji Umaar ummorii ɗoon (1857), tellitii maayo, feewti Geemu. O jokkondiri ɗoon e Safalɓe haɓatnooɓe e Tuubakooɓe, ɓe mballondiri e haɓde e añɓe maɓɓe, hono Federba e yimɓe mum.

E hitaande 1859, Tuubakooɓe njani e Al hajji Umaar e nder wuro Geemu. Kanoŋaaji maɓɓe keli tataaji ɗi fof. Al hajji Umaar e koninkooɓe mum kaptiima ɓe sanne, kono inna anndaa doole ɗe potaani.

Caggal ɗum, Al hajji Umaar yani e Tuubakooɓe e wuro Maatam (1859), o horii heɓtude wuro ngo e juuɗe Tuubakooɓe ɓe. Ndeen noon, Al hajji Umaar faami wonde iiñcere wonnde e Fuuta nde, kam e diiwaan Senegammbi fof (Hakkunde maaje Senegaal e Gammbi) ko Tuubakooɓe ngoni sabaabu mum.Ko kamɓe pecci yimɓe hoɗɓe heen ɓe, ɓe ceerndi laamɓe e laamaaɓe, seernaaɓe e laamɓe, ngam laamaade leyɗeele ɗe no ndiidorinoo. Ko kamɓe kadi urɓata añɓe Sayko Umaar ɓe, yo njan e konu Sayko. O faami wonde ɗum fof maa haɗ mo yettoyaade geec, e heɓde toon petelaaji (ɗi njeeyetenoo ko e daande geec, to Bannjul, e to Sira Lewon, ekn). Nii woni no Sayko Umaar waylitiri feere mum, caggal ɗum o faati funnaange. Faandaare makko heen ko arditoyaade Federba to daande Maayo Niijeer : o heɓta laamorɗe gonɗe toon fof, o renndina ɗe e njuɓɓudi ngootiri, mbele omo waawa ruttaade e Tuubakooɓe Farayse ɓe, o haɗa ɓe yahrude yeeso, o riiwta ɓe haa daande geec. (Ina heddii, tommbo ɗee tonngoode aroore)

Aamadu Umaar Jah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments