Tuggi ko e galle : Debbo ina foti daraade e nder galle mum, to banngе njuɓɓudi mum : omo foti foti anndude ko woodi e ko wodaani, sibu waawde wallotirde e jom galle ngam nguura yuɓɓa waasa waɗande ɓe caɗeele.
To bannge laaɓal nder haa е boowal. Gila ko ñaametee haa e ko yaretee, to jooɗetee, to wertetee fof ina foti laaɓde, sibu ko ɗum woni yumma cellal. So ɗum ɓennii naatanen nehdi e bangeeji kala. Sibu ko kamɓe ngoni lekkon gadano ɓesnguuji ɗii.
To diine omo foti anndinde sukaaɓe makko, ko ardi fof ko jeewte e jannginde kon Quraana hay so ko juulduɗi. O anndina kon njuulu. ekn. Sibu bakke mahetee ko gila ina ngoni kecce. So ɗuum ɓennii to nehdi maɓɓе, оmо foti hollitde kon kala jikkuuji moƴƴi : ko wayi no fende moƴƴaani, wujjude barkinaani, yahde ko wonaa haaju mum ɓuri bonde… Reentinde ɓe kala ko faati e geɗe bonɗe gonɗe e aduna oo hannde. Maa en ngartoy heen e binndanɗe men garooje.
To bannge renndo hannde ngon-ɗen ngo, rewɓe ina potti jeyeede gila e pelle ɓamtooje leydi e banngeeji kala : gila e postooji moƴƴi mawɗi, yeru ministeeruuji, direkteeruuji… wonde dawrugol, sibu diine men luutndaaki ɗuum. Ko waawata timminde ɗuum fof ko ɓe ndaranoo janngude no feewi, sibu e wiɗtooji e teskuyaaji ko rewɓe jannguɓe ɓee ɓuri waawde wallitde ɓesnguuji to bangeeji kala : to cellal, to nehdi… Ko rewɓe ngoni aawdi renndo, ɓamtaare janngo.
Buuɗi Umar Sow


