Halayɓe, haade keerol waɗeede hakkunde Muritani e Sengaal e hitaande 1960, ina nganndiranoo wonde dental tamingal, lollirngal ndimaagu. Leyɗeele maɓɓe ndema ina tawee e worgo e rewo maayo fof. Ga bannge rewo gaa, ƴellitagol wuro Ɓoggee, tufnde mawnde e yonta koloñaal, addii cosgol ɗoon ekkol Farayse kebluɗo jagge keewɗe dowla oo kam e jannguɓe yuumtuɓe. Kono hannde, ko ɓuri heewde e sukaaɓe ɓee ngokkanta ko ɗannaade ngam yiylaade ko ndañi e dogde caɗeele nokku ɗo denndaangal eɓɓaaɗe laamu mbattini gallude. Yanti e ɗuum, haa hannde caɗeele kewkewe 1989-1990 ina keddii e hakkillaaji yimɓe ɓee, mette penaale e leñamleñamaagal laamu ina keewti ɓerɗe maɓɓe, yanti e kulol duumingol hare hakkunde leƴƴi. Faandaare ndeeɗoo deftere, sifotoonde peelelaagal renndo remooɓe Fuuta Tooro, ko wontude tuugorde to bannge daartol e l’anthropologie mauritanienne. Aamadu Umar Jah jibinaa ko e hitaande 1949 to Ɓoggee,Muritani. Ko o daartiyanke, bittoowo to Duɗal Ɗemɗe Ngendiije. Ko o neɗɗo daraniiɗo no feewi haɓde e humambinnaagu. Kanko ardii Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, fedde yaltinoore jaaynde wootere wajjere e ɗemngal Pulaar e leydi hee, hono Fooyre Ɓamtaare.
Aamadu Umar Jah Ngardiindi Sophie Caratini


