samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilDewalDiine : Dewgal farilla e sunna (3)

Diine : Dewgal farilla e sunna (3)

Sariya teŋe

1. Ina yiɗaa he teŋe newnude ɗum ngam konngol nulaaɗo (JKM) “ɓuri heewde barke e rewɓe fof ko ɓurɗo famɗude tampere.  » Humpiti ngolɗoo jangtawol ko Ahmed.  Ngam kadi teŋe ɓiɓɓe Annabi (YJKM) ɓuraano teemedde nay walla joy mbuuɗu. Ko noon kadi suddiiɓe makko teŋiranoo. Ko termiisi sellini ngolɗoo jangtawol.

2. Ina sunninaa innude he nder joɗnde kumal

3. Ina sella yaltinde teŋe e kala jawdi ndagiindi ko ina fotondira e nayaɓal menkelde kaŋŋe e kaalis dinaar, walla ɓura. Kono tan, teŋe qiima mum alaa ɗo haaɗi, fawii tan ko he nanondiral hakkunde resondirooɓe ɓee, ngam so tawii ko debbo diwo, o yiɗi tan ko yo ƴamoowo mo oo, janngan mo aayeeji ɗiɗi haa tati quraana ina yona. Kono mboombiri ko jiknaaɓe makko qiimantoo mo teŋe makko, e kawral annduɓe diina.

4. Ina sella ñalnde kumal tottude teŋe ɗee walla fuɗɗee ko jogaa koo, ko heddii koo dottanee lajal. Kono ɓuri yiɗeede ko timminde nde, ngam konngol Alla toowɗo oo, wiyi : “So on ceeri rewɓe ko adii nde ndenndaton e maɓɓe leeso tee on parlanii ɓe teŋe, tottee ɓe feccere ko innanoo koo, so wonaa noon ɓe njaafoo on. » Ɗum woni ko to simoore nagge, maande: 237. Kono tan ina yiɗaa tottude mo huunde e teŋe ko adii naatdiigu, ngam Abuu Daawuuda e Nisaa’iyyu kumpitii wonde, Nulaaɗo Alla (JKM) yamirii Aliyyu yo tottu Faatimata huunde e teŋe mum ko adii naatdiigu. Aliyyu wiyi: « mi alaa haydara. » Nulaaɗo wiyi mo: “hol to menkeññe maa (firti wutte njamndi oo) woni ? Aliw totti ɓe wutte oo, ɓe totti mo Faatimata.

5. Teŋe ko e daande gorko njowii, eɗe mbaɗɗoo so tawii naatdiigu waɗii, so o seerii mo hade maɓɓe naatdude, heen feccere fukkiima, heddoo feccere e makko, ngam konngol joomiraaɗi wiyiino : « so on ceerii ɓe ko adii nde ndentaton e maɓɓe leeso tee tawii on parlaniino ɓe, ina woodani ɓe feccere ko parlan-ɗon ɓe koo. » simoore Nagge aaye, 237).

6. So gorko oo maayii ko adii naatdiigu, ndonu e teŋe timmuɗe ngoodanii mo ngam ko nulaaɗo Alla ñaawii ɗum. (humpiti ɗum ko jom defte sunna-en). So teŋe ɗee innanooma, e so ɗe innanooka, woodanii mo teŋe yeru makko en. Hesnaade noon ina waɗɗii mo. Hesnaade woni jooɗanaade gorko mum maayɗo (edda).

Nehdi dewgal e sunnaaji mum

1. Duwawuuji kumirteeɗi dewgal ine keewi sanne. Kala e mon duwatooɗo yo fuɗɗoro yettude geno toowɗo oo, e juulde e Annabi, (JKM). «  Ina yiɗaa nde o janngata heen aayeeji Ɓuraana tedduɗo oo. Yeru, o wiya “ en njettii Geno, eɗen njetta Mo, ko ɗo makko ɗoo mballikinto-ɗen, eɗen njaafnoo Mo. Eɗen mooloo Geno iwde e boneeji pittaali men e iwde e caɗeele golleeji men. Oon mo Alla feewni alaa ooñoowo ɗum, oon mo o ooñi alaa peewnoowo ɗum.” O wiya kadi, “mbiɗo seedoo deweteeɗo alaa so wonaa Alla gooto mo alaa denndidiiɗo, mbiɗo seedoo Mohammadu ko nulaaɗo Alla.”

Ina moƴƴi kadi duwaawu Annabi, o wiya “Geno yurmo Mohammed e koreeji Mohammed, hono no njurmori-ɗaa Ibiraahiima e koreeji Ibiraahiima, naf Mohammed e koreeji Mohammed, hono no nafir-ɗaa Ibiraahiima e koreeji Ibiraahiima, e nder binnde, ko aan woni jettaaɗo tiiɗniiɗo.” Ine moƴƴi kadi, nde duwatooɗo oo janngata ndeeɗoo hoore simoore rewɓe (nisaa), o wiya “ E innde Alla jurumdeero jurmotooɗo, eehey yimɓe ! Kulee joomi mon, oon tagɗo on iwde he fittaandu wooturu, o tagi iwde he mayru, cuddiiɗo mayru, o saakti iwde he majji worɓe heewɓe e rewɓe, kulee Alla oon mo nduworto-ɗon e enɗameeje, tigi ko geno woni deenoowo on (1) » simoore rewɓe maande: 1. Caggal ɗuum so omo hattani, o wiya, e ɗemngal makko ngal “eehey mon dental Maleykaaji ceedto-ɗee en compii ɗoo dewgal hannde e dow innde Alla e sunna nulaaɗo makko Mohammed, ko noon ne kadi onon juulɓe tawtoraaɓe ngalɗoo kumal, onon fof ko on seedeeji. Caggal ɗuum o rewna heen ñaagule keddiiɗe, o wiya “yo Alla waɗ hakkunde maɓɓe moƴƴere e nafoore huftidinnde ekn”. e ɗeen geɗe. So ɗum ɓennii banndiraaɓe juulɓe tedduɓe oɗon ñaagaa so on njooɗiima e humde dewle ɓesnguuji mon, e jonɗe ngam innude ɓiɓɓe mon, tiiɗno-ɗee nduworo-ɗee ɗemɗe mon neenewiije ɗee. Nganndee ɗemɗe fof poti to Alla. Kala ɓurɓe tiiɗnaade e ɗemɗe mum en, maa Alla ƴellit ɗemɗe mumen.

2. yannge:

Waɗde yannge jeyaa ko sunna dewgal ngam konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiynoo : Abdarahmaan bun Awfi tuma nde resi: «  waɗ yannge hay so dammuwol gootol.  » Ngolɗoo ina toon. Mo noddaa e yannge dewgal salii nootoyaade ko aldaa e ngantu, oon woofii Alla e nulaaɗo mum. So neɗɗo noddaama e yannge yo nootoyo, so o yiɗii o ñaama so tawii ko koorka yarlitaare, walla o duwanoo yannge gee tan o hoota, ngam konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiynoo “ so gooto e mon noddaama e yannge, yo nooto, so o hooraani, yo o ñaam. » Ɗiiɗoo hadissaaji tati jangtaaɗi humpiti ɗum en ko Muslim. «  Feññinde dewgal (ɓannginde dewgal e jiwirnirde bawɗi e buubaaji e kuljinaali e njimiri ina dagii ko aldaa e jillondiral worɓe e rewɓe. Kono so ɗuum ina heen dagaaki. Ngam fawaade e konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiyi “ seerndi ko dagii e ko dagaaki e dewgal ko buubaaji e kuljinaali. » Humpiti ɗum ko jom sunnaaji`en so wonaa Abuu Daawuuda.

3. duwanaade yommbayɓe : (e jangtoore nulaaɗo (JKM) Abuu hurayrata (yo weleede geno won e makko, wiyi hono nulaaɗo Alla (JKM) wiyatnoo gorko so resii, o wiya ɗum “yo Alla waɗane heen nafoore, hawridina on e moƴƴere. » (hmpiti ndeeɗoo jangtoore ko Termiyyu) . »

4. So o yiɗii renndude e jom suudu makko leeso, o wiya “Alla woɗɗitin min seyɗaani, ngoɗɗitinaa seyɗaan geɗu ngu ndokku-ɗaa min”. Snnabi (JKM) wiyi “ kala baɗɗo ooɗoo duwaawu tuma nde o yaaɓani jom suudu makko, so Alla hokkii ɓe ɓiɗɗo, seyɗaane alaa e mum geɗal haa cay ”. Mo jkm wiyi : “ annabi mjkm wiyi, ina añaa e resondirɓe ɗiɗo ɓee, saaktondirde cuuɗiindi leeso hakkunde maɓɓe ”. ngam konngol nulaaɗo geno (JKM) oo wiyi, “ ɓuri jaasde e yimɓe fof ñalawma darnga, ko gorko walla debbo caaktoowo cuuɗiindi leeso ”.

Carɗondirgol dewgal: So debbo sarɗii e dow gorko sarɗi tiiɗnoowo dewgal, yeru, nafoore e yontannde, ɗuum ko ko siynetee haalaaka. So tawii noon ko sarɗi bonnoowo dewgal oon jaɓetaake. ko wayno “ wiyde lelnde alaa heen ”, yeru oon sarɗi jaɓetaake ngam luundaade paandaale dewgal. So tawii sarɗi dagnaani ko harmi, walla harminaani ko dagii, ko wayi no salminoyde koreeji makko, walla yaltintaa mo leydi makko, so gorko oo jaɓii ina waɗɗii ɗum siynude. So ɗum alaa heen, ina woodani mo yaltude heen. So o welaama, ngam konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiyi “ ɓuri haande huureede e sarɗiiji fof ko ɗi dagtinir-ɗon terɗe ngena suddiiɓe ”. ɗumɗoo ko hadiis kawraaɗo.

Jibiril Muusaa joob

Article précédent
Article suivant
RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments