Feccere ɗiɗmere ndee Ko ndiyam kuutortee-ɗam : ɗum fawii ko e ndiyam kuutortee-dame salligi, walla ɓuftagol, ñaawoore mum ko ndiyam laaɓɗam ŋeelitiiɗam, no ɗam wayi fof ɗam nanngirtee ko no ɗam ardunoo e mbaydi majjam. Haadi alaa daliilu kollirɗo ɗam wayliima, e dow hadiis Rabiyyi biy Moawaji e nder cifagol mum salligi nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo (JKM)), wiyii : « nelaaɗo Alla moomirii hoore mum ndiyam keddinoo-ɗam e juuɗe mum ». Kono Abii Hurayrata (Yo mbelemma Alla won e makko) wiyii : « nelaaɗo Alla (JKM), hawriino e makko e boli Mediina tawa omo wondi e janaaba o woni e moɓaade hoto o memondirde e mum, caggal ɗuum kanko Abii Hurayrata, o yahi o ɓuftoyii caggal ɗum o arti, nelaaɗo wiyi mo : “ hol to ngonno-ɗaa aan Abii Hurayrata ? ” О wiyi “ mbiɗo wondunoo e janaaba ngañ-mi jooɗodaade e maa tawi mi aldaa e laaɓal. ” Nelaaɗo heɓɓitii wiyi “ senaare woodanii Alla goongɗinɗo waɗataa soɓe. ” ɗum firti ko neɗɗo kulɗo Alla, soɓe maa janaaba mum battintaa e hay gooto, ko doondiiɗo ɗum oo tan jeyi. Naniraa hadiis oo, ko Dental juulɓe.
Caggal ɗuum kadi, naniraama annduɓee heewɓe, heew ko wayi no : Aliu Ibnu Umar, e Abii Amata, ɓeen ɗoon fof mbiyi so neɗɗo salliginiima, yejjitii moomde hoore mum ndiyam, so ndiyam ina heddii e waare mum, ina waawi huutoraade ɗaam ndiyam, o ƴetta junngo makko o mema ndiyam ngonɗam e waare makko ɗam, o moomira ɗum hoore makko.
Feccere tataɓere ndee ɗum ko ndiyam njilluɗam ko laaɓі ko wayi no saabunnde walla walla haako oolɗuko ummotooko e lekki nguurki ko wayno kiiri, na yooɗniree maaro defaako, walla kuskus, ɗum noon ummotooko e lekki puɗoowi e sara weendu walla caaɗngol so tawii beram
– lefi mum cammiima e dow ndiyam, walla conndi, ko ndi waawi wonde fof e fofe ko nanndi e ɗuum, e geɗe ɗe ceerataa yande e ndiyam : ñaawoore ɗeen geɗe nanngirtee tan ko ina laabi, ɗoon ɗo ndiyam ɗam ina reeni mbaadi mum. So tawii noon ɗee ɗoo geɗe limtaaɗe, gootel e mumen waylii baaɗi ndiyam ɗam, ɗaam ndiyam waawaa hankadi huutoreede to bannge salli e ko nanndi e ɗuum.
Hono Ummi Aziiyataa wiyi : « nelaaɗo Alla (JKM), saanga nde ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Jeynaba sankii ndee, o wiyi : « lootee mo laabi tati walla joy walla ɓura ɗoon. So tawii on njiyii ndiyam e yaaɓo mbaɗon to wattannde too uurateeri (kaafura walla huunde e kaafura, so tawii on ngaynii tintinee kam)”. O wiyi, nde min ngayni, min tintini mo, o hokki min wudere ». Naniraa ɗum ko Dental.
Caggal ɗuum, maayɗo lootirtaake ndiyam so wonaa tawa e ɗam selli laɓɓinireede guurɗo, kala ko dagii laɓɓinireede guurɗo ina dagii laɓɓidinireede maayɗo. Hono Ibn Kusayma fawaade e hadiis ummihaani wiyi « annabi (JKM) ɓuuɓtodiima e jom suudu mum Maymuuna e nokku gooto. »
Feccere nayaɓere : ndiyam memɗam soɓe :
Ɗaam ina jogii jeese ɗiɗi : Yeeso adanngo : ko nde soɓe waylata mbaadi mum walla henndu mum, ɗuum, e oon fiyaaku moƴƴaani laɓɓinereede ɗum so tawii ko ndiyam. So tawii ko ñaamde kadi, ndeen ñaametaake, to bannge keewal annduɓe, ƴettiti ɗum noon ko Ibnu Munsiru e Ibnu Mulanhana. Yeeso woɗngo : ko nde ndiyam heddotoo e laaɓal mum, ɗum woni e ŋeelitagol mum e wiyde cer, ɗam ñaawirtee tan ko ina laabi, heewde ɗam e famɗude ɗam foti, yeru mum ko yeewtere Abii Hurayra (mo mbelemma Alla woni e mum oo wiyi : “ hono aarabe gooto, laddiyanke soofiino e nder jamaa yimɓe ngummii mbiyi ina njana e makko. Nelaaɗo Alla (JKM) wiyi : “ ngooppee mo, ndufee e dow coofe hee ndiyam, waɗi noon neliraɗon ko e dow newaare, on neliraaka hiiɗaade ”. Naniraa ɗum ko Dental so wonaa Muslim.
Hono yeewtere Abii Sayidi Al khudri (JKM) wiyi « nelaaɗo Alla (JКМ) naamndaama mbele min calliginorto ndiyam woyndu Budaat? O wiyi “ Ndiyam nduun ɗoon woyndu ina laabi hay huunde sobnataa duт. Nduun woyndu noon ko ndu woyndu ɓooyndu jooɗaaɗe ndu huutoraaka ». Naniraa ɗum ko Ahmadu e Saafiya.
Kedde kedde noon ko huunde heddotoonde e nokkuyel caggal nde ñaamaa walla yaraa, ɗum noon ko geɗe keewɗe : Kedde neɗɗo : ɗum ina laabi to bannge juulɓe e heeferɓe fof haa heɓi wonduɓe e janaaba e fiiliiɓe ko ina laаɓi tan. Fawaade e konngol Alla toowɗo oo [kala musiriki ko soɓe. Ɗum woni ko to tawba : 28] to bannge annduɓe noon mbiyi » ɗum yahraani to memondirde gooto e ɓeen musiriki en, ɗum yahri ko to bannge ɓe tewaaki soɓe hay gooto. Eɓe ñaama soɓeeji keewɗi e ɓe njara ɗum. ɗum firtaani memde gooto e ɓeen walla ɓalli mum en ko soɓe, waɗi noon so laatinooma kamɓe musirikiina en ɓe, eɓe njillondiratnoo e Muslimiina en ɓee, fawtaade heen yonaaɓе mаɓɓе ina ngaratnoo e nelaaɗo (JKM) (ɗum woni delegaasiyoŋaaji) maɓɓe ina naanatnoo e nder jamaa nelaaɗo kono o wiyata ɓe yo ɓe lootoyo nde ɓe puɗɗoo naatde, so ɗum ɓennii eɓe memondira e Muslimiina en ɓe, kono nelaaɗo wiyataa yo juulɓe ɓe ɓuɓtoyo walla yo ɓe cooɗoyo. So baagal maɓɓe ngal fawii ko ɓе tewaaki soɓeeji. So ɗum ɓennii naniraama Aysata (JKM) : » miin miɗo yaratnoo ndiyam tawa ko mi jaltuɗo juulde, mi hedda, mi hokka nelaaɗo yara, tawa kadi o waɗi toni makko ko ɗo toni am ɗii ngonnoo ɗoo. « Naniraa ɗum ko Muslim.
Kedde ko teewu mum ñaametee
Ɗum ina laabi, waɗi noon ko geɗe putɗe e nguru teewu laaɓɗo, so a ƴettii ñaawoore mum. Hono Abuu Bakri bun Munjiru wiyi : » denndaangal jom gannde kawrii kedde ko teewu mum naametee ina laabi, aɗa waawi yarde ɗum so tawii ko ɗum ndiyam, so ñaamde ko noon. » Kedde mbaam puccu, e mbabba e mbaroodi, ɗum woni rawaandu ladde e denndaangal ndiwri, ɗuum ina laabi, fawaade e hadiis Jaabira (JKM) hono nelaaɗo Alla (JKM) naamndaama mbele a min mbaawi salliginoraade ko mbabba huutorii ? O wiyi “ nelaaɗo Alla (JKM) e nder yoga e ɗanle mum jamma, ɓe mbirtii gorko gooto ina jooɗii e sara weendu mum, Umar (JKM) naamndii joom weendu o wiyi » aan kam kori dawaaɗi ladde calɓaaki e weendu maa nduu ? Nelaaɗo Alla (JKM) wiyi « Joom weendu, woto jaabo mo, dawaaɗi ladde mbaɗii e deedi mum en ko mbaɗatnoo, heddanii min ko yarde ina laabi » Naniraa ɗum ko Darr-qhudni. Ko noon kadi Umar haɗirnoo Umar bun Aas naamnaade jom weendu so ndiyam mum ina moƴƴi.
Jibriil Jooр


