Woote hoore leydaagu he nder Muritani yettiima tawde toɗɗaama ñalnde 29 suwee, ɗoo e lebbi ɗiɗi ŋakkuɗi balɗe seeɗa, ko ɗum waɗi geew oo fuɗɗiima he dingiral politigi hee.
Dikkitagol laamu wonannde Gaswaani haawnaaki tawde ko hakke makko tawo heddii ko mbar Muritaninaaɓe kaastaani mo tawo ? Kono won woɗɓe njoli he laamba kaa :
Biraam Dah Abeydi ko oon heewnoo sukkude e laamotooɓe leydi (2014 – 2019). Mbar ngol laawol, maa ñalɗi ngartu banndum en ? Ko Alla anndi, sabu he dumunna ɓennuɗo oo, o boniraama ko heewi, heewɓe e ƴaañnooɓe mo to bannge jawdi, ɗalii mo, hay wondunooɓe e makko puɗɗiima woɗɗitaade mo, sabu « bone ɗemngal makko » e tuumamuyaaji goɗɗi. Karalle kese ɗee ina nafa to bannge jeeyngal, kono aɗe lorla sahaaji. Kono he oo ɗoo sahaa, FPC (parti mo laawɗinaaka tawo, mo Sammba caam ardii), tawtoyii mo, hay so addanii ɗum pelooje keewɗe, ko wayi no hol ko « haɗi mo tawtoyde AJD/MR ».
Abdul Ajjiiju he nder dummbirdu mum hollitii ko dikkantooɗo lefol laamu nguu, sabu, ma a taw miijaade ɓesngu Muritani yeewnii ɗum, tawde ko ɗamininoo he Gaswaani koo laataaki ? O heɓii nii, e ɗii dumunnaaji, yettoyaade Diiso Doosgal ngam joɗɗinde ɗaɓɓaande makko, sabu heewɓe mbiyi tawde ñaawoore makko inan loŋii tawo to « ñaawirde gullitagol » (Cour d’Appel), firti ko « ñaawoore makko taƴaani tawo », waɗde omo jogii hakke dikkaade lefol laamu, kono ɗuum laataaki tawo, sabu Diiso Doosgal jaɓaani ɗaɓɓaande makko, huunde tijjanoonde.
Mammadu Bookara Bah ko dono Ibiraahiima Muttaar Saar, ko kam dikkantoo parti AJD/MR tawde wonii leñol ɓaleeɓe sariima, saakiima : FPC mo Sammba Caam tawtoyii Biraama, kañum e gootal he ele CVE (Kaɓɓondiral ngam nguurdiigu), heen elal heddodiima e makko, elal tataɓal keddingal ngal (musiɗɓe luttude balɗe Haamiidu Baaba KAN), woni ko he yiylaade to hucci tawo.
El Iid Mohameden Mbaarek jeyaaɗo he Coalition Espoir (Kaɓɓondiral Yaakaare) hollitii ko kanndidaa, kono ko parti biyeteeɗo FRUD fiili mo, hay so tawii noon o wiyii faandaare makko ko tafde kaɓɓondiral goɗngal (coalition) sabu won terɗe ɗiɗi e nder coalition ESPOIR ngondaani e kanndidaagal makko. E oo sahaa tawo kam, ko ɓuri laaɓtude o fuɗɗii nanondirde ko e UFP, hay so tawii e nder pottital jaayndeeji o yuɓɓinnoo ñalnde 17 lewru nduu, dille nay goɗɗe tawtii ɓe (yeru Samori Bey mawɗo senndikaa (CLTM), elal cuutingal APP, won dillere sukaaɓe (yahdunooɓe e UFP 2019) e woɗɓe…. Ɓe tafii, ɓe ciifondiri ñalnde heen kaɓɓondiral ngal ɓe inniri « Alliance des Forces de Salut » (Kaɓɓondiral Doole Daɗndooje), elal tataɓal ummoriingal e CVE ɗaminanoongal ina ara, leeltii (ina jooɗtoraa ko luural hakkunde maɓɓe to ɓe poti tiindaade addi ɗum).
Tawaasul wonnooɓe e ƴamondirde e Doktoor Sumaare Otomaan pellitii dadde hooreejo parti mum en Hamadi Sidi el Moctar tawde wonii eɓe ciforee parti ɓurɗo heewde doole hannde he nder dingiral politigi hee. Kono ɗum addanaani Doktoor Sumaare woppude kanndidaagal mum, woodii boom yantuɓe e mum. O heɓii joɗɗinde ɗaɓɓaande makko e ballal Tawaasulnaaɓe, rokku ɓe mo meeruuji keewɗi haa o waawi timminde babanaagal makko. Ko ɓuri laaɓtude tawo o wallondiri ko e RDP (parti mo laawɗinaaka tawo, fusinooɓe UFP) e won ɗiin dipiteeji).
Ɗum fof ina addane en naamnitaade koye men, hol to partiiji keddiiɗi ɗii keedi ? Lollirɗi « majorité ɗii » tawtoyii Gaswaani, anndiranooɓe luulndo aadanteewo ngoo, ko wayi no APP (Masawuud) anndaaka to fayi tawo, parti RFD (Ahmed Daddaa) fecciima, heen elal tawtoyii Gaswaani e gardagol Ahmed Daddaa, elal keddingal ngal wiyi « ina yiiloo to yantoyi he luulndo ». Eɗen poti teskaade tan, he oo sahaa, APP ko ko barmi, RFD ina ɓadtii fusde, UFP ina jooɗtoraa Alla ina daɗndi ɗum heen tawo, hay so tawii ko heewɓe cikkatnoo ɗum koo laataaki, so tawtoyde laamu.
Kanndidaaji keewɗi njeeytiima ina ndikkanoo lefol ngol, yeru ko wayi no Nuurediin, Murtejii, Gelongal Bah ekn. Kono wonaa ɗum, ɓuri teskinde, sabu paddorɗe keewɗe inan ɗoon paddii tawo : « babanaagal » (parrainage) ɗaɓɓungal 100 konseyee e meeruuji 5, miliyoŋaaji joy MRO potɗi jukneede tawo, e taccude ñaawoore Diiso Doosgal leydi (Conseil Constitutionnel).
Yaakoranooɓe maa mballit newnude jeytoragol luulndo he ɗee ɗoo woote (keewal sidooɓe laamu) njiɗi ko reɗɗude ɗum (haaɗtinde ɗum tan he kanndidaaji njeegom), heddii ko laamu nguu e hoore mum hol ko miiji heen ? Ko laaɓa-ɗen tan ko maa « beyuwe » ballitooje woote ɗee jaɓnaade, maa njeytore heen .
Eɗen paɗti he pellital Diiso Doosgal potngal arde ko adii maayirɗe lewru nduu seeɗa caggal dartingol dikkantooɓe lefol ngol ñalnde 15 lewru abiriil 2O24.
E ooɗoo sahaa mo mbaɗaten ndeeɗoo winndannde, Diiso Doosgal jaɓi ko mbiriiji jeeɗiɗi, : Biraam Dah, Gaswaani, Iid Mohameden Mbaarek, Mammadu Bookara Bah, Hammaadi Siidi El Moktaar, Otomaan Sumaare e Mohammed lamiin Murteji. Ko ɗiiɗoo « dimaaɗi » Diiso Doosgal suɓtii yo ndaro e hoore boowal ñalnde 29 suwee ngam fooɗondirde lefol hooreleydaagu.
Maamuudu H. Joob