Ɗemngal e ñiiƴe ko hoɗdiiɓe jokkondirɓe, kono sahaa e sahaa fof, pelWondiral ina waɗa hakkunde mum en. Ko hono noon hakkunde surgaaɓe e boombi waɗirta taƴe laƴooje haa ngonta hare hakkunde maɓɓe.
En teskiima surgaaɓe e nder joljole mumen ko jannguɓe weddooru, tergol boombi e waɗde geɗe goɗɗe gadduɗe ɗum en haa ngoni laamɓe dingiral, kalfi boombi taƴoobe huunde laatoo. Ko ɗum waɗi, so taƴre waɗii hakkunde maɓɓe, surgaaɓe ɓee keewi ko lelnude kuule ɗe ina telɓina mbelammeeji walla muuyooji boombi ɗii.
Kuulal ɓurngal waawde haljinde ɓe ko haɗeede fijoyde. Waɗi noon ko e ngoo ɗoo renndo wellitaare, haɗde suka debbo yaltude ko ɓittude ɗum, ko hiiɗde ɗum. E oo sahaa dey tuuba ko ngoota wonata, ko surgaaɓe ɓee ɓoornotoo, nde tawnoo no mbiyruno-ɗen nih, hare boombi e surgaaɓe yaltataa dingiral.
Ko ɗoo surgaaɓe ndaaratnoo ɓoccooɗe ñolɗe, njogitoo cabbi e manndigolooji e kaaƴe, kuufa denndaangal boli, wulaango wonta wooto : hoto mbo yalti ! Rewɓe ɓee ne to bannge mumen, ngujjitoto ndiwoo tataaji e ngaalguuji wooda ɗo kawroyi e nanondiral, ngona toon ina ketta jimɗi tawa ko malli e jenni jowitiiɗi e hare ndee. Kono noon surgaaɓe ɓee e nder njiilawu mumen, so ceediima ɓe terat ɓe, mbeddoo oc ɓocooɗe ñolɗe pusa e maɓɓe, so njaggii ɓe piya ɓe. Kono haƴe nder ɗuum, gulaali njogoraani waɗde ko mawɓe ina nootitoo heen, nde wonnoo e oo sahaa tawata ko boombi ɗii eelto mumen ɗiggii. Tawata ko ɓe ndiwtii pinal ndiya mboomri ndi Suukara Sih wiyatnoo. So jaggaama tan teeca daande jinnaaɓe mum nootitoo heen, mawniraaɓe mum ngara ƴeewde mbele ko jam. Yanti heen kadi e no o wiyri, sonngiiɓe ɓe so njaggaama, cerkitat ɗaaɗe puttina ngiton njala cerkita, tawa noon ngani tan ko hoto juuɗe mumen haayeede walla comci mumen ceekee.
Eɗen teskii noon, ɓuri waawde yiytinaade e hare hakkunde boombi e surgaaɓe ko surga mbo welaani lekki*, mbo heewaani dañde boombi tawa hay so baawral waɗii alaa ko dañata, alaa mbo dañanta. Hare maɓɓe noon no wayata nih hiisde jamma, ko jamma tan haaɗata. Ɓeya hiirooɓe riddondirde jamma dey, ko kamɓe ngoni fottooɓe nalawma kaalda, njeewtida, njalda haa cikkaa alaa ko ɓilii ɗoon so wonaa jam meha e henndu ɓuuɓndu. Kono so jamma arii ɓe ngontat ɗo ɓe ngonnoo. Baasgol rewɓe arde e dingiral, duñata surgaaɓe ko feewde e cangarta ko wayi no : nguyka, bonnere gese… e bonanndeeji goɗɗi. Kono so yahii haa hare ndee juutii, boombi ɗii kattiima duƴƴe e deeyooji, mbayrii jeewte ; surgaaɓe ɓee ne to bannge mumen njeewnii daaɗe gelooɗe ; mo woni e maɓɓe fof hakkille mum wonata ko e baawral. Ngaal baawral noon wonaa jooɗtaade haaltida, kono e natagol boombi ɗi e jaltugol mumen tan, surgaaɓe ɓee naattintu njogitaaje mumen. Ndeeɗo jubbannde e hare boombi e surgaaɓe ina waawi tawa won ko tinndinta to bannge renndiyankaagal.
Ko adii fof gila ɗo, suka o heblaama e jogaade njogitaari janngo e jam so taƴre waɗii hakkunde mum e joom suudu mum walla joom galle mum. yanti heen kadi, renndo ngoo ina tinndina karallaagal hare e waawde fuuntondirde hay e sahaa ɓurɗo saɗtude ; nde wonnoo neɗɗo ko neɗɗo woni lekki mum e no jolfuɓe mbiyrata. Kono kadi ko ɓuri maantinaade koo, ko mawɗo alaa geɗal e hare nde, ngam yiɗde rokkude renndo sukaaɓe ndimaagu mumen e faamde ɓe kadi nale fof saaŋiino ɓoggol .
Ñale fof saaŋiino ɓoggol Ñande miijo addi saanga e saangaaji Sahaa mbaawka payka e mbelemmaaji Sahaa mbaawka lewlewe jammaaji. ɓaala duƴƴe fina oora Sagata bawɗi liite e ndaalaaji Kelle boombi njahda e miijooji Miijo jolɗo hoota e saangaaji Sahaa belɗo e nder dammborɗi. Ko mi sagata baawɗo, timmuɗo, kattanɗo Miɗo duhii njanca ina wuuboo leydi Pegge e peɗeeli miɗo yuli noppi Jawe e junngo miɗo tuppii tonndu Sarbeteeje ngonɗi e daali Suwoyneer caggal deeyordi Sagam tan ko yoo dingiral yaaj Fetta cowti dartoo wulla Hulɓina sukaaɓe dillina ɓerɗe Hejjitiiɓe ngarda e faayre 7oora wutte weddoo yeeɓooɓe Noroo njanca salmina tunngooɓe Kelle poɓɓa njahda e deegorɗi. ɓulaango jamma yahda e weeyo Tan toongonaaɓe ngeeroo laaɗe Bawɗi koy mbelii !
Ko mi saaysaay yahataa mooytaaki Terat boombi weddoo kaaƴe Jamma yeewa wujjoya gertooɗe ;ala ajaande fina faltoo borti Dogana mboolto hade wuro dawde Hela butaali aastoo faataata Fasna muuɗa yartoo ilameeje Sagata jolɗo dawataa jofnaani Kono fiale fof saaniino ɓoggol.
Dingiral e kiram So eɗen kaala njuɓɓudi nguurndam sukaaɓe e nder dingire, en mbaawaa ɗuurnaade kiram, wiyetee kiram to dingiral, ko kiiɗgol suka debbo to bannge mura haɗa ɗum yaltude. Ina woodani jiɗnaaɗo haɗde ɓiyum debbo nootitaade e dingiral sabu jogaade ɗum heen faandaare bonnde. Kiram to dingiral noon woodani tan ko suka debbo. Surga biyeteeɗoo : » alaa ɗo pay-ɗaa heɓ caggal am lelo-ɗaa » suwaa waɗtude nootitaade e innde surga ndee. Oon ko « huba-deppoo » tawa. Haɗde suka debbo nootitaade e duƴƴe walla daaɗe gelooɗe nder jamma, ko hiiɗde ɗum, ɓittuɗe ɗum ; sabu yiyde ɗum yontidiiɓe mum e nder wellitaare mumen walla hejjitaade ɗum jamma nana sawru mbaggu cirjkaangu e daaɗe cewɗe yefnooje ɓerɗe jolɓe. Ɗee geɗe dey ina ngaddana mboomri e nder jimɗi maɓɓe wiyeede : « Hirtoo-leloo » ngal boombal yeewti yummum ; Nganndu-mi tan hikka dey ɓorɗi leeso mbar maa «
Surgaaɓe noon e nder peeje mumen, ina njoganii jiɗnaaɗo kiroowo hare haa teerjti e sahaa golle. Eɗen nganndi golle men harjki ko golle dental e maale ɗofte*. So jiɗnaaɗo kaɗoowo ɓiyum nootitaade e dental sukaaɓe, noddii ɗoftal, surgaaɓe e nder nanondiral mumen njamfoto ɗum ɗawa yiyataa hay gooto ; o aan’ da e golle makko, waɗi noon surgaaɓe heewɓe ngarata e ɗofte ko ngara yoɓde. Etee kanko o woppaani ɓiyiiko namli ko omo yoɓiree.
Mawɗo kiroowo, sukaaɓe njaggirta ɗum ko neɗɗo lulndiiɗo sarɗiiji renndo, pooɗantooɗo peccooru. Sabu hono no Sammba Muusaa Paam (yoo allah yurmo ɗum) wiyatnoo nih ! Kiroowo yahataa hay nokku, wiyata ko ndeen wooda garɗo e mum ; yiɗaa ɓiyum walla joom suudu mum yaha ndeen wooda arɓe e mumen. Kono noon so en yeewii en yeewtindiima, maa en taw mboomri kirateendi ɓuri waawde wonde ko mboomri ndi ɓeto hakkille mum weltinaani jiɗnaaɓe mum.
Kirateeɗo kadi ina wona uddaniiɗo jaɓɓal aduna ngal, sabu dingiral wonde ɗum nokku ɗo kabaruuji ɓennduɗi coñatee.
Haa tonngoode aroore njokken


