En kaaliino e tonngoode men ɓennunde nde wonde ko sosiyetee biyeteeɗo SADE (Faraysenaajo) halfinaa eɓɓaande yowitiinde e jarnugol wuro Nuwaasoot ummoraade e maayo mawngo (Maayo Senegaal). Ko sosiyeteeji tati tan kollitnoo ina njiɗi halfineede golle ɗe, tawi ina kiisii njaru majje : SADE o, CWE (sosiyatee Sinuwaa) e SNC LA7ALIN (sosiyatee Kanadaanaajo). Sinuwaa en ɓee noon mbeltaaki, sibu e wiyde maɓɓe » Sade halfinaa golle ɗe ko e mbaydi ndi laaɓtaani « , sibu, haa hannde » biro kalfinanaaɗo yuurnitaade geɗe ɗe (biyeteeɗo LAHMEYER International GMBH) jeyaa ko e birooji ɗi Banke Adunanke (Banque mondiale) natti heptinde (walla yowi hoolaare mum tuggi 3 noowammbar 2006 haa 3 noowammbar 2010) sibu mum andireede njeenaari e nguyka. » Ɓe njooɓtoriima ooɗoo biro jokkondirde e huunde e foksineeruuji FADES (Booñ potɗo yaltinde ko ɓuri heewde e kaalis ngam gollaade eɓɓaande nde). Sinuwaa en ɓe mbiyi kadi, » ɗumɗoo ko ngam naftude sosiyetee biyeteeɗo PONTHA MASSON mo nganndu-ɗaa ko kam yeeyata SADES tuwooji.
E yonta hannde oo noon, hay diiwaan gooto e winndere nde waawaa wiyde ko kaɓirɗe mum ɓuri moƴƴude ; yanti heen ooɗoo sosiyatee Sinuwaa ina keptinaa e aduna hee kala. Fawtii e ɗumɗoo fof, njaru eɓɓaande nde fotnoo wonde 140 miliyoŋ dolaar fat, kono ko nde halfinaa SADE ko, nde dartoyiima e 268 miliyoŋ dolaar ! Ɗum fof e waade noon, ɗoon e ɗoon FADES jaabtii ina heɓii e yaltinde kaalis mo SADE ɗaɓɓi o, huunde nde hay gooto jooɗtorinooka. Ko ɗum tagi Sinuwaa en ɓe yiyde ko » maalde hakkunde FADES-PONTHA MASSON e ooɗoo biro niɓɓo biyeteeɗo LAHMEYER International GMBH » woni ɗo. Eɗen ciftina tan wonde e ooɗoon sahaa, Ammbasadeer Siin winndiino maw- ɗo hilifaaɓe Muritani hono Siidi Muhammed wul Buubakara ngam hollitde ɗum wonde sosiyatee mum en o » holliti ko karallaagal ngal birooji winndereyankooji ŋanaa ceedtii, hono 7ERITAS, LLOYDS e SGS » tee o ina jogii denndaangal seedanfaaguuji (sartifikaaji) ceedtotooɗi moƴƴugol kaɓirɗe mum ɗe, » ndaa noon e golle baayɗe nii foti teskeede ko karallaagal wonaa innde peewnuɗo « . Ko waawnoo heen wonde fof, ina anndaa wonde ko ooɗoo biro yooɓtaa ko ina woodi.
So laamu suɓiima SADE ina waawi wiyeede ɓe njoɓaani diminna, sibu, to bannge gollondiral, alaa mo yiyaani golle Sinuwaa en e leydi ndi : mahaaɗe keewɗe e nder laamorgo ngo e ballal laaɓtungal haa e nder leydi ndi, haa arti to bannge cellal. Yanti heen ngu ɓeydanii leydi ndi 128 miliyoŋ dolaar ñamaande (34 miliyaar e 560 miliyoŋ ugiyaa !!!). Won tooñooɓe ɓeydi heen kadi wonde » nanondiral ngal sifaa ko jamma « , e tawtoreede kalifu kalfinaaɗo diƴƴe e kalifu faggudu e woɗɓe. Ndeen noon ɗum ɓeydiima niɓɓiɗde. Huunde haaɓniinde e laamu kesu ngu yimɓe njooɗtorinoo rewataa e pele laamu ɓennungu ngu.


