Ñande 25 deesammburu 2025, laamu Muritani hollirii anniya mum memtaade sariya laawɗinanooɗo e hitaande 1991 e cosgol partiiji e njuɓɓudi mum en. Ko ɓuri teeŋtude e ngol ɗoo memtagol ko ɗeeɗoo dame garooje :
- ko fayi arde, jiɗɗo sosde parti fof ina farlinaa e mum dañde babanaagal (parrainage) ujunaaje joy (5 000) neɗɗo, tawa ina peccitii e wilayaaji jeegom e nder leydi hee, huunde ko alaano e sariya ɓennuka kaa ;
- fotɓe siifde ɗaɓɓaande keɓtingol parti oo poti tolnaade ko he terɗe 15, tawa heen 5 (njoyo) ko rewɓe ;
- udditde jooɗorɗe parti oo ko famɗi fof e nder wilayaaji jeegom ;
- hormaade lomlomtondiral e nder jiilirɗe partiiji ɗi ;
- danndude ngootaagu ngenndi ndii e wertaango mum ;
- kala dañɗo he wooteeji ko jaasi 2% caggal nde jeytoraa e wooteeji ɗiɗi, oon parti hebori ko fuseede. He sariya ɓennuka kaa ɗaɓɓanoo ko 1%.
Ɗum fof e wayde noon, jaagordu fiyakuuji ndernderi laamu nguu, sariya oo ina rokki ɗum hakke reentinde parti fof, yowde ɗum walla nii fusde ɗum so tawii hormaaki kuulal 9 peññinaangal he sariya kaa.
Woytoraandu laamu nguu e wiyde mum addani ɗum yiɗde laawɗinde kaa ɗoo sariya ko mbele ina laɓɓina dingiral politigi ngal, sabu e miijo maɓɓe, yoga e partiiji ko « partiiji kartabal », firti ko weelniiɓe kartaabe ina loowi heen kaayitaaji mum, kono ngoodaani, ngoodi tan ko he haala, jotondiral mum en e ɓesngu in huyfiɗi ; yoga heen ko ŋabbirɗe e wooteeji walla ndaartooɓe ballal ummortoongal e laamu walla nii « yeeyooɓe » karte mum en saanga wooteeji.
Luulndo ngoo kañum en (fuɗɗiiɓe haalde ɓee kay) kolliti ko hay so tawii won e dalillaaji laamu ɗii ina ngoodi, ɗum ittataa memtagol sariya ɓennuka kaa diwtii aadi walla nii ɓe mbiyi ko duttagol caggal demokarasii e nder leydi hee. Yeru :
- farlinde babanaagal tolnngal e 5 000 aadee ;
- saɗtinde katanɗe parti e keɓal ngal dañata e woote ngam waawa hisde (ituude ɗum e 1% waɗta ɗum 2%) ;
- fusde parti tawa ko jaagorgal ndernderiwal leydi rokkaa mbaawka mum, tawa fotnoo wonde ko mbaawka ñaawirɗe ;
Etee, naññi partiiji ɗii ko sariya baaɗo nii himmude fotnoo ƴeewteede ko caggal nde diisnondiral cabbangal ngal (kunaali gardiiɗo leydi ndii e hooreejo jaagorɗe leydi ndii) nde yettii sabu ɓe mbiiyiino diisnondiral ko « jaajngal hebori wonde etee ɗalataa hay gooto », kono wayi ko no « fowru aditiima baali jaaƴaade ». Won e ɗiin partiiji nii kolliti ko wonde sariya kaa ko kañum en mbaɗanaa ngam falaade keɓtingol mum en (FPC mo Sammba Caam e RAG mo Biraama). Hay yoga e partiiji cidɗi laamu nguu ngonanaanii sariya kaa kono cuusaa haalde ɗum, sabu ɗum hebori laawɗineede ko caggal nde ɗum yettinaa Sarɗirdu ko adii maayirɗe lewru nduu. Ɗum ɗoon noon ina jooɗtoraa ko baak tan, kono ko gasatnoo gasii, tawde wonii ko Insaf hoonii toon.
So tawii gollannooɓe politigi njiilotonoo ko mbele sariya njowitiika e partiiji politigi ina semtora, ɓeydoo rokkude demokaraasi he nder leydi hee no ƴellitorii, ina hulaa hol to ruttinirde ɗum caggal, ndesanen ɓooy.
Maamuudu Haaruuna Joop