Eɓɓoore wiyateende RIMedia fuɗɗiima golle mum e nder Muritani. Ko eɓɓoore duumotoonde duuɓi ɗiɗi, tawi fayndaare mum ko rokkude jaayndiyankaagal Muritani doole. Wallitde jaayndeeji (Kaalooji, Ayaawooji, Binndateeɗi haa e gonɗi e Laylayti renndo), tiiɗtinde kattanɗe jaayndiyankooɓe, heblude ɗumen e huufo e jiilgol jaayndeeji, ko huunde e payndaale ndee eɓɓoore nde mbaaw ɗen wiyde jibinaama walla innaama ñalnde talaata 20 lewru Suwee 2023 ɗoo e Nuwaasooɗ e tawtoreede hoohooɓe mawɓe kanum e jaayndiyankooɓe yonɓe.
Ndee eɓɓoore jibinaa ko e jokkondiral e kuutondiral baɗngal hakkunde Nokku Muritani Dowrowo Kuufɗo Jaayndeeji biyateeɗo HAPA, kañum e Fedde daraniinde ɓamtugol jaayndiyankaagal e nder leyɗeele Afrik kaalooje Farayseere. Ndeen fedde wiyateende « Jaaynirɗe e Demokaraasii ». wondude e Duɗal jannginoowal jaayndiyankooɓe to wuro wiyateengo Tours. Huufi ɗee golle fof noon ko nokku toppitiiɗo Pinal e jokkondiral gonɗo to Galle Jooɗaniiɗo Farayse ɗoo e leydi Muritani. Ciftinen, gila hitaande 2019, galle jooɗaniiɗo Farayse e Muritani oo ene ummanii tiiɗtinde kattanɗe jaayndiyankooɓe ɗoo e Leydi hee. Fayndaare ɗeen golle noon ko wallude HAPA haa ɓeydoo waawde huufde Jaayndeeji leydi ndii.
Sikke alaa, hannde, jaayndeeji keewii. Gila e rajooji, teleeji, jaayndeeji binndateeɗi haa heɓi laylaytri renndo. Heewɓe ene mbiya ko jaayndiyankooɓe, sabu yiɗde mumen mawnude e meccal ngal. Kadi ko meccal dimal, nafowal, sabu hannde, kala pinɗo, yiɗata ko humpitaade ko waali e aduna oo, hade mum huccande golle goɗɗe walla yahde e haajuuji goɗɗi. Heddii noon, ko ene waɗi caɗeele gonɗe heen haa keewi. Caɗeele ɗee ko heewɓe e yiɗɓe jaayndiyankaagal ɓee njanngaani karallaagal katojinangal heen ngal. Ko waawde e huɓindaade ngaal karallaagal rokkata jaayndiyanke oo kattanɗe waawde roɓindaade kabaruuji, roɓindoroo ɗumen no haaniri, seɗa ɗumen, defa ɗum ndefu moƴƴu nde fuɗɗoo tottude ɗum haɗotooɓe, yeeɓooɓe walla jogorɓe tarde ɓee. Ndee eɓɓoore wiyateende RIMedias noon ari ko wallitde jaayndiyankooɓe ɓee e oon fannu. Adan, heblo jaayndiyankaagal heewnoo waɗeede tan ko e ɗemɗe ɗiɗi: Arab e Farayse. Ene wayi no ndee eɓɓoore, kanum, waɗii taaɓal mawngal, so waɗtorde heen jaayndiyankooɓe haalooɓe ɗemɗe Muritaninaaje fof. Waɗde Pulaar, Sooninke e Wolof maa njeyte e ɗemɗe jannginirteeɗe ko fayti e jaayndiyankaagal ɗee. Jiilotonooɗo totteede sappo noon, so dañii hay so ko gootel, yoo jaggu, fanndina, fooɗanoo kadi goɗngel. Pulaar wiy «ko gabbel tawata gabbel nde muudo yona». Demmbele Aamadu Sammba ɓeydi heen «jamma jamma ɗaccaa ceeɗu». Tawde noon dental denndingal Jaayndiyankooɓe Pulaar, Sooninke e Wolof woodii, banndiraaɓe fof ene ñaagaa nde ngabbotoo heen, mbele mbaawa heɓde e ɗii heblooji pattamlami jogorɗi waɗeede ko neeɓaani. Yoo Alla wallitir cellal.
Malal Sammba GISE