samedi, novembre 8, 2025
Google search engine
JaɓɓordeCellalEbola : deentinol Departamaa-detaa Amerik

Ebola : deentinol Departamaa-detaa Amerik

Ngam wallude yimɓe gollotooɓe e ammbasaduuji men ɗii ɓeydaade faamde no moƴƴi wiris Ebola oo, en njokkondirii e fannuyankooɓe men wonɓe e Departamaa Detaa, halfinaaɓe ko faati e cellal. Ɓe mballi en lelnude doggol peeje ɗe min kollitta on e nder haala newiika. Haralleeɓe men cellal ɓee ina teeŋtini himme gonɗo e ɗooftagol ɗee jamirooje ɗe Nokku Rewindo Raɓoraaɓooji mo Fedde Adunankoore Cellal (OMS) lelni.

  • Bilwile ñaamooje ɓiɓɓe leɗɗe ina tuumaa wonde cabbuli wiris Ebola oo ;
  • Ina hiisa ko kadi ko bilwile ñaamooje ɓiɗɓe leɗɗe ndaaɓi bilwile e baaɗi, ɗiin ne ndaaɓi yimɓe ñawu Ebola nguu ;
  • Ko bilwile e baaɗi kam e teewu ladde ndaaɓaangu, ngu defraaka no moƴƴi walla ngu ɓenndaani, ngadda e yimɓe wiris Ebola oo ;
  • Daaɓondiral hakkunde neɗɗo e neɗɗo noon, ardata ko nde celluɗo memondiri e neɗɗo piɗaaɗo ñawu nguu, ñawɗo no feewi, walla kadi rewrude e ɓulam ɓalli yimɓe ñawɓe Ebolaa oo.
  • Daaɓondirgol neɗɗo e neɗɗo ngal ɓuri heewde waɗde tan ko hakkunde rennduɓe galle wonduɓe e neɗɗo mo wiris oo fiɗi, walla safrooɓe halfinaaɓe rokkude ñawɓe ɓee safaara.
  • Saabunnde e worde sawel e naange walla liirgol comci e naange ina njaawri wiris oo. Masiŋ guppoowo ina wara wiris gonɗo e comci, garduɗo e ɓulam ɓalli ñawɓe ɓee.
  • Neɗɗo na waawi soomde wiris oo fotde balɗe 2 haa balɗe 21 (hakindo ngoo ko balɗe 5 haa 8), hade mum feeñninde ñawu nguu e rafeede cellal. Yimɓe fiɗaaɓe ɓee mbaɗtata raaɓde tan ko nde ñawu nguu feeñi e mum en haa waawni.
  • Wiris fuɗɗotoo tookeede tan ko nde ñawu nguu feeñi. Fuɗɗortoo noon ko e ƴiiƴam, caggal ɗuum e ɓule ɓalndu ko wayi no tuure e kaaye e goppe, kosam enndu e kañtudi e warñeende.
  • Neɗɗo ñawɗo wirus Ebola oo, raaɓataa yimɓe yimɓe satiiɓe ɗum ɓee.
  • Sabu ɗum, won ko seedtaa ko heewi e paawngal Ebola, haa teeŋti noon to wuro wiyeteengo Kikwit to Rippoobilik Konngo Demokaraatik. Toon, aadaaji ganni ina kaɗi sukaaɓe memde ñawɓe. Teskaama toon sukaaɓe wuurdunooɓe e suudu wooturu e jibnaaɓe mumen ɓe paawngal Ebola wari, ndaɗi e ñawu nguu, tawi wiris oo meeɗaani yettaade ɗum en.
  • Ndeke, memde kaalis, walla soodde ñamri ngaadoraandi ñalnde kala, walla lummbaade pisin ngaddataa e maa ñawu Ebola.
  • Alaa hujja woodi to bannge cellal fagnoowo jowgol diwngo laaɗe diwooje hakkunde leyɗeele, walla guddugol keeri hakkunde leyɗe, walla gustugol yah-ngartaa e ɗanle yimɓe, walla ndeen guddugol ammbasaaduuji, e antampirisaaji e ekkolaaji.
  • • So a ɗooftiima aadaaji moƴƴi, ko wayi no teddinde sahaa kala sooɗoraade juuɗe maa saabunnde, a hisat e ñawu nguu ɗoon ɗo a memondiraani e neɗɗo ñawɗo ñawu nguu. Oɗon ñaagaa nde caraton ɗii ɗoo kabaruuji e nder sehilaaɓe mon e ɓesnguuji mon. Oɗon ñaagaa no feewi nde mbaasaton ownirde beeli yimɓe haalaluuji keewɗi e nder jaaynirɗe. On njaaraama! http://www.guinee7.com/2014/08/21/a lerte-du-departement-detat-americainsur-lepidemie-de-la-fievre-ebola/ )=7H:??D:?

Mi yettii joomiraaɗo jom baɗe e baawɗe nde resndi mi wefƴannde e maayo mum yaajngo ganndal. O waɗdani mi heen katantaagal e yarlitaare feccude e mon oon seeɗa mo mi yawaani mo o anndini mi. E nder ndee deftere ndook-mi e windude, mboɗo jogii faandaare siftinde ɓeen andunooɓe, ma walla famminde ɓeen ɓe paamaano tawo, ko feewti e ñawu mbiyeteengu jabet (diabète).

Mi feccaani sikke wonnde waasataa e jogorɓe tiimde e ndee deftere, tawa won ɓurɓe mi heen ganndal. Waasataa kadi wooda yiyɓe e mayre pergitte. E oon sahaa mboɗo ñaagii yaafuya, kadi e saggiteede. Mdoɗo ɗamini kadi kala kuutoriiɗo ndee deftere maa taw heen nafoore nde omo waawa feccude e kala taariiɓe mo. Hannde, jabet ko ñawu kuptidinngu aduna oo fof. Ummoraade e konngol Fedde Adunaare Feewtunnde e Jabet (Fédération Internationale du Diabète), ina limaa ko ina tolno e teemedde ɗiɗi e capanɗe jeetati e joy miliyoŋ (285 millions) yimɓe wonnduɓe e ñawu nguu e nder duunde adunaare hee kala, e nder hitaande 2010. Ɗuum firti, ko e nder kala teemedere yimɓe wuurɓe, ko ina abboo heen e njeeɗiɗo (7) ina coomi ñawu nguu, hay sinno noon ina kumpaa ɗum. Ina moƴƴi kadi paamen wonnde, caɗeele ñawu jabet pamɗaani. Mboɗo siforoo ñawu nguu no Pulaar wiyata nii, hono no «mooytoo suma wuro». Nde wonnoo ngu naatirta e ɓanndu ko seeɗa seeɗa. Nde joomum tintata, tawata ko heɓaama tigi-rigi. Paamen kadi hono ñawu nguu nana reɓa e jaawgol kulɓiniingol. Hannde ina saɗi galle mo naatataa tawa a tawaani toon ngonduɗo e jabet. Hitaande kala ñawɓe hesɓe ina peeña e diiwanuuji kala e nder aduna oo. Fedde Adunaare Cellal (Organisation Mondiale de la Santé) ina tonngi e nder duuɓi sappo e joy (15) garooji, maa limtoje ko ina tolnoyoo e teemedde nayo e capanɗe tati e njeetato miliyoŋaaji (438 miliyoŋ millions) yimɓe rafoyteeɓe rafi jabet. E hitaande 2010 wootere ndee tan, ñawu nguu boomii miliyoŋaaji nay (4 millions) neɗɗo e nder adunaare ndee kala. Ɗum firti ko e nder teemedere (100) ñawɓe jabet kala, heen njeeɗiɗo (7) mboomiina e nder hitaande 2010 ndee tan wootere. Ɗoo ɗo njooɗi-ɗen tan, kala leƴƴanɗe jeetati, jabet ina yooɓoo fittaandu e nder aduna hee. Waɗde ndeke, boomotooɓe e ñawu jabet, ɓuri heewde e boomotooɓe e ñawu jontinooje (pludisme) e boomotooɓe e ñawu SIDA so ndentiindinaama. Ɓooyiino sikkeede wonnde jabet ko ñawu alɗuɓe, kono tan oon sikke hannde firtiima. Sabu ñawu jabet ɓuri heewde limteede hannde ko e nder famarɓe ngalu. Hannde, ko e nder leyɗeele ɓurde famɗude jogogal, ñawu nguu ɓuri duumaade. Haa teeŋti noon en nder leyɗeele Afrik. Sikke alaa jabet ina heewi hannde e nder men. Saabii ɗuum, ko mbayliigu sifaaji e fannuuji nguurndam men. Nguun mbayliigu ko gila e ñameele men, haa e ngonka men. E jamanuuji ɓooyɗi, nguurno-ɗen ko e ndema e ngaynaaka. Ko heen paggotono-ɗen nguura men. Ñameele men ko sifaa no Pulaar wiyrata «ittaaka waɗtaaka» cifortenoo; waɗde ko ñameele cellunooɗe. Hannde ko heewi e ñameele men ko jiggaaɗe to leyɗeele mawɗe. Yoga e ɗeen ñameele ko baylaaɗe, jillondiraaɗe e geɗe goɗɗe, ko wayino suukaraaji, maa walla lamɗameeje, ma walla kadi goobuuji. Ɗuum fof ko mbele eɗe mbela yeeyde. Keewɗe e ɗeen ñameele ko ñawnooje so ɓanndu duumiima e majje. Refti heen kadi, haŋki ɓalli men ko dillatnooɗi, gila e ndema haa e feƴƴere. Hannde gure men tokoose pusii, yimɓe ngabbitiima e nokkuuji teeru. Liggeyaaji ngoowno-ɗen tawa ko dillinnooji ɓalli ngopaama. Ɓalli nehaama e ɓuuɓiri, e footere, ngaameela hoɗiima en. Yanti heen kadi, to leyɗeele galɗuɗe too, ñawɓe jabet ina mbeeɓnanaa safaruji. Kono e leyɗeele pamarɗe doole, ɓeen ñawɓe jabet ko welsindaaɓe to batte safaruuji. Waɗde ko kamɓe ñawu nguu ɓuri waawde boomde. Jabet ina majjinaa yoga e yimɓe, haa teeŋti noon e jeyaaɓe e leyɗeele Afrik. Ko ɗuum addani Fedde Adunaare (Organisation des Nations Unies) suɓii ñalawma sappo e nay nowammbar (14 novembre) kala hitaande, yo won ñalawma aduneejo peewtuɗo e ñawu jabet (Journée Mondiale du Diabète des Nations Unies). Jabet ko ñawu ngu sellataa. Kono tan kadi, ngu wona mbaroowu so tawi kay ñawuɗo oo nehii hoore mum e won e fannu nguurndam. Alaa e sago noon ko maa ñawɗo oo wayla fannuuji nguurdam mum, mbele waawa wuurdude e maggu nguurndam moƴƴam, njuutɗam, tawa ngu tampinaani mo. Faandaare am e nde winndaande ko finndinde ko feewti e ñawu jabet. Mbele oon ñawuɗo ngu annda no fotata eeltirde ñawu nguu, wuurda e maggu duuɓi kewɗi tawa ngu foolaani ɗum. Mbele kadi oon celluɗo oo faama no haɓortoo ñawu nguu, mbele e ballal Geno, o riiwta ngu, ngu waasa mo yettaade. Tesko-ɗen

  • E nder kala 100 yimɓe wuurɓe, heen 7 ina coomi ñawu jabet hay sinno maale mum peeñaani.
    • E nder duuɓi 15 garooji ɗii, ma limtoye ko ina tolnoyoo e 438 miliyoŋ yimɓe wondoyooɓe e jabet.
    • E hitaande 2010, jabet boomii miliyoŋaaji 4 neɗɗo e nder aduna oo. E nder kala 100 ñawuɓe jabet, 7 mboomiima e ndeen hitaande.
    • E kala hojomaaji 8, jabet ina yooɓoo fittaandu e nder aduna oo.
    • Jabet faltaaki galo e baasɗo, suka e mawɗo, debbo e gorko.
    • Jabet sellataa, kono so tawi ñawuɗo o nehiima e won fannu nguurndam, omo wuurda e maggu duuɓi keewɗi tawa ngu tampinaani. Doktoor Al Huseyni Sal Ina jokki. Maa en ngartu kadi e hollit- de hol doktoor Al Huseyni Sal ? Ñawu suukara : Jabet Ebola : deentinol Departamaa-detaa Amerik

Departemaa Detaa (United States Department of State), ko heewi tonngireede nii (State Department walla DoS) woni, to Dental Dowlaaji Amerik, nokku kalfinaaɗo jotondire winndereeje. O tolnondiri ko e ko mbiyaten “Ministeer geɗe caggal leydi”. Ardotoo nokku oo ko Kuuɓal Dowla, Gila 1 feebariyee 2013, ngaal Kuuɓal Dowla wiyetee ko John Kerry. Joɗnde Departemaa Detaa (Nokku Dowlu) Joɗnde Nokku oo woni ko e taakawu Harry S Truman Building, sara White House, woni galle laamorɗo Dental Dowlaaji Amerik e nder wuro Washington.

Bookara Aamadu Bah

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments