jeudi, janvier 1, 2026
Google search engine
JaɓɓordeWinndereFilmo bonnitoowo Lislaam : Faalkisaade naskaaɓe?

Filmo bonnitoowo Lislaam : Faalkisaade naskaaɓe?

E oo ɗoo yonta internet, ɗo neɗɗo waawi winndude, bayyina ko welaa, yimɓe ina poti anndude hol ko jari jaabaade e hol ko jaraani jaabaade. Haa teeŋti noon kadi so tawii ummorii ko e yimɓe ɓe ngañgu mum en e juulɓe seedtini. Ɗum noon, ina gasa, ñalnde fof neɗɗo yiya ko yiɗaa yiyde, walla nana ko yiɗaa nande ina haalee e diine mum. Ɗuum noon ina toɗɗii juulɓe, e heeferɓe fof, hay diine gooto daɗataa heen. Saaysayeeɓe waaɓe no Salmaan Rishdi e woɗɓe ina keewi hannde. So on nooynaaki won ɗeen e golle ɓe mbaɗata yiɗde tuufaade on, ñalnde kala ma on ceppu, ñalnde kala maa wood gaañiiɓe e maayɓe… Seede mum, ko yimɓe ina e haala e jiiɓru oo filmo kuɗaaɗo, jaaynde Faraysiire wiyeteende « Charlie Hebdo » ina aywina nulaaɗo laawol goɗngol.

Kono ina moƴƴi kadi juulɓe paama ko ɓuri heewde e ɗee baɗe, ko yiɗde dañde e mum en laawol, ko yiɗde laawde ɗum en e huutoraade nguun laawgu ngam ɓeydaade bonnitde ɗum en. Sibu eɗen nganndi kadi ko waɗi koo, wonaa Ameriknaaɓe fof ngondi heen, sibu Amerik ina waɗi juulɓe haa heewi. Ɗum noon, jaaboraade ɗum yande e Ameriknaaɓe fof ina wara, ina felnii no feewi, sibu, aɓe mbaawi yande e juulɓe hono maɓɓe. Wonaa kadi Faraysenàaɓe fof ngondi e ko « Charlie Hebdo » waɗi koo, sibu Farayse ina heewi juulɓe, yoga e Faraysenaaɓe kadi ñiŋii ɗee golle, nde tawnoo ina laaɓti, ndee ɗoo jaaynde wonaa yiɗde huutoraade wellitaare wondi, faandaare mayre e oo ɗoo sahaa, ko seknoraade juulɓe.

Hay gardiiɗo hilifaaɓe leydi Farayse seedtiima ɗuum, nde wiyata « cumu ñifirtaake jayngol » ! Yiɗde wiyde ndee ɗoo jaaynde woni ko e duppude yimɓе. Hay laamu Amerik e hoore mum ñiŋii ɗee golle bonɗe, gila e Hilary Clinton haa e yooɓnaaɓe konngol woɗɓe. E ndee ɗoo tonngooɗe, min cuɓanii ma on binndanɗe ɗiɗi, kaalooje hol no juulɓe poti jaaboraade ɗee baɗe bonɗe.

Onon goongɗinɓe, e oo ɗoo yonta internet, hoto tampinee koye mon, ñalnde fof maa on njiy ko on njiɗaa yiyde, walla nanon ko on njiɗaa nande ina haalee e diine mon, ɗum noon ina toɗɗii juulɓe, e kerecee en, e hinndu en e yahuud en fof, hay diine gooto daɗataa heen. So on nooynaaki ɗuum, ko waɗi e ndee ɗoo yontere koo, maa waɗtu, ñalnde kala ma on ceppu, ñalnde kala maa wood gaañiibе е mаауɓe…

Waɗi noon ko e yonta ngon-ɗen oo, haangaaɓe ɗiɗo tan, jogiiɓe kameraa e internet maa laaw winndere ndee kala, ummina seppooji e pelɓondire e jookli aduna hee kala, hono no jooni nii. Ɓe ndaña ko ɓe njiylotonoo koo, sibu maa on mbarondir e koye mon. Oɗon poti salaade ɗuum.

Bookara Aamadu Bah

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments