dimanche, novembre 9, 2025
Google search engine
JaɓɓordeWinndereFirtaare ina dooki winndere men

Firtaare ina dooki winndere men

Jooni kam nattii wonde haala wileeɓe walla jom bidaaji en, ko NSA e hoore mum haali ɗum. Hol ko NSA haali jooni ko ina fota hulɓinde yimɓe ? NSA wiyi ko ina huli aadee en njogori ko majjude, woni maa sahaa ar, nguurndam aadee nattat aaɓnaade e Leydi men hee. Kaa haala noon tuugii ko e wiɗto « Goddard Space Flight Center » (Nokku diwle weeyo Goddard ), nokku jowitiiɗo e NASA. Annduɓe waɗɓe wiɗto ngoo tuugii ko keɓe ganndal kollirooje no tagooje mboomortoo, nattirta woodde e leydi men hee, e gardagol ganndo matematik biyeteeɗo Safa Moteshari, gollotooɗo to « National Science Foundation » to Dental Amerik.

Ɓe teskiima geɗe ɗiɗi muumtooje nguurndam tagooje : go’o ko kuutoragol ɓurtungol ngaluuji tago e, ɗiɗi, ɓeydagol ɓurondire hakkunde ɓurɓe alɗude e ɓurɓe waasde e nder renndo. E wiyde Nafees Ahmed, hooreejo Institute for Policy Research & Development « ɗee geɗe renndoyankooje ngoni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e dimtagol renndooji e nder ɗiiɗoo duuɓi 5 000 cakki- tiiɗi ». Ko ɗee geɗe ɗiɗi ngoni ɓurɗe teeŋtude caabiiɗe majjugol pine Romee en, e Mesopotaaminaaɓe walla Mayaa en. E miijo Safa e gollodiiɓe mum, eɗen mbaawi majjirde e sifaaji ɗiɗi. Sifaa gadano oo ko ustagol yimɓe ngol dartotaako, sabu heege e baasal. Rewa heen pirtagol winndere men sabu gollotooɓe nattude woodde. Haala baylagol weeyo, haalaaka ɗoo fof. Sifaa ɗiɗmo oo ko kuutoragol ɓurtungol ngaluuji tago caabotoongol majjugol waasɓe, rewa heen majjugol alɗuɓe.

Eywa, hol to ɓamtaare yahnoo saka ko wayi nii ina kewa, tawa alaa heen darnde, faddaaki ɗum ? Ko goonga, « mbayliigaaji karallaa- gal ina ngaddana njeña ɓeydaade, kono kadi ko noon ɗi ɓeydirta ñaamdu ɓurtundu », e wiyde wiɗto ngoo. Ɗum firti tan, ko wonaa ɓamtaare karallaagal fof moƴƴi e renndo men.

Ko ɓurondire njogori yooɓaade en E ko tabiti, wiɗto ngoo teskiima wonde e duuɓi 200 cakkitiiɗi ɗii, ɓeydagol njeña to bannge ndema e mbaylaandi ɓeydii dañal, kono ngal feccitoraaka e potal, sibu alɗuɓe ɓee ngoni tan ko e ɓeydaade alɗude, waasɓe ɓee ina ɓeydoo waasde, maa ndoga haa tampa nde ndaña no nguurdi, nde ndaña ñaamde. Heddii ko anndude mbele ndeeɗoo boomaare sooynaande ina waawi weñciteede walla alaa. Wiɗto ngoo wiyi « ina waawi tawa jenngaani tawo ». Kono, ngam woorde ndee boomaare sooynaande alaa e sago yimɓe mbayla no feewi aadaaji mum en hannde ɗii, usta ñaamdu, peccitoo ngaluuji ɗii e potal hakkunde yimɓe ɓee. Ɗum firti seertude e hoorejawdiyaagu (kapitaalisma), teeŋtina ballondiral hakkunde yimɓe. Ummoraade e NSA noon, ko huunde haawniinde.

Pacciren NSA « National Security Agency » e Engele, walla « Agence nationale de la sécurité » e ɗemngal Farayse) woni « Nokku ngenndiijo toppitiiɗo kisal »leydi Amerik. Ko o nokku ceedtanaaɗo kattanɗe mawɗe to bannge ganndal, sibu o toppitii ko roɓindaande denndaangal kabaruuji coomiiɗi e onndooji kuutorteeɗi e karalleeje kese (telefonaaji, internet, ekn) kam e kisal juɓɓule kumpital e biiñagol keɓe. Nokku oo woni ko e les njiimaandi guwarnama Amerik.

NASA : NASA woni “National Aeronautics and Space Administration” woni Njuɓɓudi Ngenndiyankoori Wefeeyo e Weeyo. NASA sosaa ko ñalnde 29 sulyee 1958 ngam wootiɗinde golle ceŋɗe konu Amerik e werlaade satelit haa waawa daɗtaade Riis en. ‘’

National Science Foundation’’ : E Farayse « Fondation nationale pour la science »), woni « Fedde Ngenndiire Ganndal Siyaas ». Ko ɗum njuɓɓudi ndi yowitaaki e laamu Amerik, mbaɗiraandi ƴaañde wiɗtooji Siyaas gorwori.

Laamu Romee en ko laamu ɓooyngu ngoodnoongu hakkunde 27 ko adii Iisaa, e 476 caggal Iisaa. E nder ɗii duuɓi 500, laamu Romee yaajii tuggude Maretanie (Maruk) haa haa Mesopotaami, haa Biritani (Angalteer) haa Misra.

Mesoptaami : Ko leydi ngonndi hakkunde maaje ɗiɗi (Tigre e Euphrate), ko diiwaan fuɗnaange hakkundeejo, mo nganndu-ɗaa ko ɓuri teeŋtude e mum woni ko e leydi Irak hannde ndii. To rewo mayri andi nawori fuɗnaange-rewo leydi Siiri. Ko Mesopotaminaaɓe cosi binndol.

Maayo « Tigre » : Sewnde maggo ko e kaaƴe Turki, ngo tacci leydi Siiri e Irak (rewo faade worgo, rewrude Musul e Bagdaad), caggal ɗum ngo hawritoyi e maayo « Euphrate ».

Maayo Euphrate : Kurde en mbiyi ngo ‘’Firat’’, aarabeeɓe mbiyi ‘’Al-Furat ‘’. Ko maayo Asi ngo 2 780 km njuuteendi.

Mayaa en : Pinal mayaa en ko pinal ɓooyngal, ɓurngal ɓooyde e pine Amerik, ganndiraangal binndol e ñeeñal e ndema e matematik e ganndal koode. Nokku maggal tuggi ko worgo leydi Meksik hannde ndii, haa Guwatemala, haa Honduraas haa Salwadoor (to Amerik worgo).

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Wolde Fanay

Recent Comments