vendredi, octobre 31, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalƁalliwalFiyakuuji ɓalliyankooji (5) : Bempeƴƴe

Fiyakuuji ɓalliyankooji (5) : Bempeƴƴe

PECORON LAYTAL. E hitaande 1905, Albeer Aanctayn dillinii ganndal ɓalliwal, nde oo holliti ndeke laaytal jogii ko « ngabbon » hono no mooɓam nii, hay so koon pecoron laaytal mbayaani no pecoron coskon mooɓam nii. Pecorel laaytal wiyatee ko laywel. Ndeke caafe naange tiɗɗi ko koon pecoron, ummotooɗe mbuuɗu naange mbaɗa hojomaaji jeetati njettoo leydi. Kon pecoron ko maantinkon e gostondire to tolfotre moɓiire e les-moɓiire. E les-senngo aroowo ma en njiy mbeelu wempeƴere laaytal (kuɓpooɗal) e huunde e golle mayre. Kono hade ɗum tintinen tan wonnde caasam wempeƴere ko sowoore daawaɓal mum, no ngal mawniri fof ko noon caasam heewirta. Cowel ngel wiyatee ko limoral Palank. Ko ɗum yaaku paayidinngu e gostol caase.

Mbeelu kuɓpooɗal : En njiyii mbeelu hito, nganndu-ɗen hol daawaɓe neɗɗo waawi nannde e hol heen ɗe nanotaako. Natre aroore ndee ko mbeelu kuɓpooɗal. Ma en pirnde les.

SASTO. Bempeƴƴe sasto ko ɗe wem-njuuteendi mawndi, ɗe daawaɓe pamare. Ɗum waɗi caasam majje ina famɗi. Ko ɗe daabeeje kabri, tee­ti nder karallaaje joltuɗe. Ayawuuji, kaalirɗi (castooji) ko kañje kuwtortoo.

WEM-KELTE. Wem-kelte ina mawni wem-njuuteendi, ko ɗe pamare daawaɓe sanne (hay so ɗe ceɓii sasto). E ɗe ɓuri huwtoreede e gannde woɗdaandiwe. Kono kadi ina feewniree kaɓirɗe gultinirɗe ndefu.

LES-NGOJJU. Yoga e mooɓam ina wukkita bempeƴƴe les-ngojju, ina hasii so mooɓam wulnaama tan wukkitat ɗe. Nafoore majje ina maantinii to tolfotre moɓiire, sabu yoga e mooɓtooje ina mbaawi heɓɓaade ɗe nguufa, mbaɗta caasam majje laytiwam ɗam hono caasam nguliwam. Waɗde ko ɗe poɗɗe caase baawɗe huwtoreede. Woɗyamirorde so ɓoɗɗaama woɗyiyorde heɓata ko wempeƴere les-ngojju weddaande ndee. Ɗee bempeƴƴe ne ñukkindororee ne kayne!

LEWÑAL. Bempeƴƴe lewñam ko ɗe yimɓe mbaawi seedaade e gite mum-en. Ko e yakuuji majje nooneeji (walla goobuuji) njalti e mbaydi njumtundi ! Goobuuji « koybuɗi » (hono boɗeeji en, ooli en) ɓuri famɗude daawaɓe, tekkuɗi bayɗi no haako-ñebbe en, baka en ɓuri mawnude daawaɓe.

DOW-BAKA. Koɗe bempeƴƴe pamare wem-njuuteendi, gite ina moɗa ɗe, ɗum waɗi en njiyataa ɗe. E ɗe mboni e ɓalndu. Naange ina wukkita ɗe. Nafoore soomre ukwon wonnde nder mbeeyu leydi ko heɓɓaade yoga e majje. Sabu eɗe ngadda raɓes nokwi e ɓalndu, ooramo nganndu-ɗen laatortoo ko nokwon ɓesna haa ɓurta haa nguurndam ɓalndu wuuroo.

CARFE X. Carfe X (janngee « iks ») ko kuwtorteeɗe to bannge karalleeje kese, tee­ti e ayawuuji (nate).

CARFE γ. Carfe gamma (ko gamma woni innde alkulal gerekewal γ ngal) ina kuwtoree e Cafrirɗe joltuɗe, e safaruuji ɓesnokwi. Nde tawnoo ko ɗe daawaɓe mawɗe sanne, caasam majje ina heewi.

Caaktal Kala moɓel ina jogii ngonka mum ñiiɓirka, so ngel ɗaccaama ngel deeƴi ko e kaan tan ngel wonata. E ngel jogii kadi ngonkaali kakkiwiri, so ngel haljiniraama caasam mbaawɗam nawde ngel e woota e ɗiin ngonkaali, ngel yaha heen haa nde ngel ɗifti fof, ngel arta e ngonka ñiiɓirka kaa. Ko e oo sifaa moɓon ngostondirirta. Ngaal gostondiral ngal tolfotre moɓiire kewataa kuɓpooɗal tawaaka, ko laywon ndogata ɗoon, ko kam en ngoni caasam ngostondirteɗam ɗam. Kala laywel ina jogii daawaɓal dimmbere mum, ngaal daawaɓal ina tolnondiri e caasam mum. So naange wukkitii laywon, waɗii carfe tuppii e weeyo, carfe garooje e leydi ɗee maa ndewa e mbeeyu leydi. Nguun mbeeyu noon ina loowi iñcu e mooɓtooje mum, mooɓtooje loowi ko moɓon. Waɗde carfe naange maa pelmondir e moɓon mbeeyu leydi. Nde tawnoo carfe ɗee loowi ko laywon, waɗde pelmondiral ngal ko hakkunde laywon naange e moɓon mbeeyu leydi.

Hol no ndee wolde kewoore ñalnde kala yahrata? So moɓel heen ina jogii ngonka hakkiwira ka caasam laywel heen waawi rokkude, moɓel ngel heɓɓoo ngeel laywel, moɗa ɗum, wona e dimmbude seeɗa caggal ɗum, ngel wukkita lawyel ngel caasam potɗam e moɗaɗam ɗam mbele ngel arta e ngonka ñiiɓirka kaa. Ko oon moɗ-hukkit hakkunde moɓel e laywel wiyetee CAAKTAL.

Jooni so en ngartii e ko kewata e mbeeyu leydi hakkunde moɓon mbeeyu e laywon naange, ina tawee wonnde moɓon mbeeyu ɓuri waawde hakkinnde ɗum en ko laywon kon daawaɓe jerondirɗe e daawaɗe baka (yeewto-ɗee natre mbeelu kuɓpooɗal); waɗde ko laywon kon noone (goobu) baka moɓon mbeeyu toɗɗatoo ina ngukkita, ɗeen gukkite noon tuppaaki tan leydi, alaa, kono ardi fof, ɗe tuppii ko weeyo fof. Waɗde kala ko ruttinaa e caafe naange ko noone baka. Ko ɗum addi ndowgu (hono asamaan) jogii noone baka. Ɗoo ko haala moɓon mbeeyu, waɗde moɓon iñcu, so tawiino ko moɓon mooɓam ɓurɗam tiiɗde, ina hasii wonnde laƴwon moɗa kon, kon ndokkat caasam ndirtiwam, sabu moɓon moɗkon kon ngonata ko e dimmbude, ngaal dirtal nderiwal ina jibina caasam nguliwam, waɗde ɗoon caasam laƴtiwam waɗtaama caasam nguliwam, hono ngool moɗgol ngol wukkittaake wiyatee CAAKTAL CAAYIWAL, sabu saaynat laytere ndee nder mooɓam ɗam.

Muhammadu Faliilu Sih

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments