vendredi, décembre 5, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalGabbel ɓakdi ɓurngel annoore yaawde !

Gabbel ɓakdi ɓurngel annoore yaawde !

By adminYollaa ko12 oktoobar 2011

E wiyde annduɓe ɓee, won gabbel ɓakdi dogi 300 006 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere. Ko e jarribo ɓe ceedii ɗuum. So ngoo jarribo laatiima goonga, ɗum wayata ko no waklitere kewi e ganndal nii. Waɗi noon, ko hiisaaji gaddanɗi aadee feewnude bommb atomik, walla yahde lewru, walla werlaade satelitaaji, ɗiin hiisaaji fof tuugii ko e ganndal ganndo moolanaaɗo biyeteeɗo Albert Einstein, lelnunoo e hitaande 1903, kiisingal wonde alaa abbere ɓakdi waawi daɗde annoore, ɗum noon alaa abbere ɓakdi waawi dogde ko ɓuri 300 000 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere.

 Ɓetooji haralleeɓe ganndal siyaas mbaɗi e ngabbon ɓakdi tuugorkon (ɓurkon famɗude, mbiyeteekon ‘Netirino’) kollitii huunde haawniinde : kon ndaɗii annoore e dogdu, woni kon ɓurii ɗum yaawde. Njaaweendi makkon yettiima 300 006 km, tawi noon, ganndal kuutorteengal haa e oo sahaa, hiisii ko alaa ko ɓuri annoore yaawde (300 000 km e nder leƴƴannde wootere).

Kono tan, e ooɗoo sahaa ɓe ngoni ko e hoolkisaade, sibu, so ɗum laatiima goonga, ɗeɓata waade ko no Asamaan saami e dow koye men nii, alla e mum heewde batte ! Ina jeyaa e ɗeen batte, hollitde won ko ŋakkunoo e ganndal Albert Einstein lelnunoo, ngal winndere ndee kala tuugii ngam tafde bommbo atomik, haa e nawde aadee to lewru, neldude laakon wiɗto e nder niɓɓe kammu, nder pulki yuɓɓo naange, werlaade satelitaaji, waylude ɓakdi waɗta ɗum semmbe (E=mc2 !).

Kono hoto njaawee, sibu nde Einstein lelnata ngaal ganndal ndee, gabbel ɓakdi anndanooka tawo, ngel yiytaa tan ko e hitaande 1956 (hitaande caggal cankagol makko) hay so tawii ɗum miijanooma gila e hitaande 1933. Ko Einstein lelnunoo ganndal biyeteengal ‘ganndal yowito deɗɗingal’, e hitaande 1905.

Ɗum fof e wayde noon, ɓe mbiyi yimɓe hoto keño, hoolkisooji ɗii ina njokki. Wonande Nokku Ngenndiijo Farayse toppitiiɗo wiɗto ganndal siyaas « sabu batte moolanaaɗe ngoo ɓeto waawi battinde e Ganndal tago, ɓetooji jaambureeji ina njojji ngam goongɗinde haa jaaloo, walla riiwtude ɓetooji ɓaɗaaɗi ɗii ». « Ko ɗum addani wiɗtooɓe ɓee yiɗde ɗaɓɓirde annduɓe ganndal tago woɗɓe, yo koolkiso ngooɗoo ɓeto, tawa kuutorii ko ɓetirɗe goɗɗe ».

« So min laaɓanii on deedi, min mbiya on wonde min ngoogɗinaani ɗum. So tawii noon caggal nde hoolkisaa no moƴƴi, tawaama ina woodi, ganndon ko waklitere moolanaande, ko mbayliigu moolanaangu tafngo ganndal men ».

Einstein ko juumnooɗo ? En cikkaani tawo ! …

Hol batte majjum, so ɗum jaalɗii ? So goonga, hakkille waawaa huɓindaade batte majjum tawo, Alla e majje mawnude e heewde. Ina gasa tawa won ɓetal sodorde ngabbon kon njiyti, ndewi heen… Ndeen noon ɗum firtata ko faru wanaa ɓete nay (ɓete tati weeyo ganndaaɗe ɗee, yantude e sahaa) tan waɗi, ina woodi ɓetal goɗngal, joyaɓal.

« Ina gasa kadi tawa njaaweeki annoore wonaa kaaɗtudi njaaweeki », no anndiranoo haa e oo sahaa nii. « Ɗum firtaani kadi wonde Einstein juumii. Einstein dallinaani wonde Newton ko juumnooɗo, o yeddaani Newton, alaa, o yiytu, o tafi ganndal ɓurngal yaajde tan (pawtingal e dow ganndal Newton ngal). Ganndal Newton ina lutti goongɗude so tawii njaaweeki ina famɗiri no feewi njaaweki annoore ».

Ko laaɓi tan, annduɓe ɓee ndonkii jogaade koye mum en hannde, ɓe mbayi ko no ñiklaaɓe nii, nde tawnoo, so ngoo ɓeto jaalɗii, ko dame kese ganndal e wiɗto uddittoo. Ɗum firtata tan ko ganndal Einstein « ina goongɗi wonande won ɗiin fannuuji, kono ganndal ɓurngal ɗum yaajde ina woodi… ». Kono kamɓe fof e softude, ɓe mbasiyiima yimɓe ɓee nde mbaarata seese, sibu ɗum suwaa goongɗineede, sibu kadi, e duuɓi jawtuɗi ɗii, eɓɓaande wiyeteende Ninos to Dental leyɗe Amerik ɓetiino ko wayi noon, kono annduɓe ɓee calii jaalɗinde ɗum sabu, e miijo maɓɓe, kaɓirɗe ɗee ina ŋakki seeɓde. E ooɗoo sahaa ɓeen wiɗtooɓe Amerik ko heen ngoni, tawi kuutortoo ko kaɓirɗe kese ceeɓɗe sanne.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments