Senegaal e dow waawnere, e warngooji limti-limtinɗi daande maayo, ɗum jidaa e warngo soldateeɓe. E oon sahaa, nde annduɓe heewɓe e juuIɓe muumɗi, hoodere siirtii e nder oo asamaan niɓɓo, yaynii, siftini juulɓe kala, e laamiiɓe e oon sahaa, “ mo wari juulɓe e lewru koorka e dow amdu e belaaɗe, maa heɓ ko Alla resannoo ɗum ñalnde damga darii ”. Ɗii ɗoo konnguɗi o haali ɗum en ko e khutba makko ñalnde juulde koorka e lewru abriil 199, caggal nde warngooji militeer en peeñani aduna o. Maawiya ina sawndii mo, o ñohaani, o mallaani ; Ɗo Maawiya jooɗii ɗo ina jogii leggel e junngo ina diida e leydi, Alla tan kay anndi ko o miijotonoo, Alla e ɗii konnguɗi naatde !
Ina gasa tawa Buddahaa ɓuraani seernaaɓe leydi ndii fof ganndal, won heen nii ma a taw dadɓe mo, kono yoga e maɓɓe o ɓuri ɗum en ko nuunɗal, sabu o woɗɗitiima kala jarribaaji aduna keewɗi ardude e fiyakuuji politik, kala ɗo yonti yo o haalan juuIɓe ko Alla yamiri e fiyakuuji renndo, o yettina ɗum en. Nde o faami leydi ndi naatii e jamaanu ɗo diine natti wonde maantorgal etee o waawaa ɗum falaade, o felliti daayde o feewi Makka, o woppiri almamaagal makko ɓee laatiiɓe no ɓiɓɓe tekke, falooɓe ɗemɗe, ngooña kunduɗe, kaala ko weli laamɗo, ngoppa ko Alla wiyi. O seerti ɗoon e ɓee roondiiɓe faggooji mum en, njaɓɓoyii laamɓe daande maayo ina ndagnana ɗum en goofi mum en, nduttoo manta ɗum en, njarfa ɗum en haa “ nanndina ɗum en e sahabaaɓe nelaaɗo Alla ”.
Mo wiyi ina daarta moƴƴi Buddahaa, maa jamma naywu joofnaani, kono tesko-ɗen tan wonde mbaas-ɗen ko neɗɗo mo meeɗaa woorde ko foti wonde darnde mum, so hormaade aade e jojjanɗi mum, haɓɓaade e ngootaagu leydi e wonde ceerno dimo mo reftaaki hay laamu ngootu, so wonaa ngu Alla ngu. Buddahaa a suddiima leppi leydi, leydi suddiima leppi Teddungal.
Maamuudu Haaruuna Joop


