dimanche, mars 29, 2026
Google search engine
JaɓɓordeFƁPMGalle FƁPMGortagol tata Galle Pulaar : Konngol carɗoowo, Kajjata Maalik Jallo

Gortagol tata Galle Pulaar : Konngol carɗoowo, Kajjata Maalik Jallo

Banndiraaɓe mi salminii on onon kala. Mi salminii on mi yettii on, mi jaarniima ardiiɓe FƁPM.

Hooreejo wiyi ɗoo jooni fedde ndee dañii duuɓi 50. Duuɓi 50 kam nattii wiyeede nii cagataagal, fuɗɗiima naatande mawngu.

So tawii noon darinooɓe heen gila nde fedde sosaa haa e ñalawma hannde oo ine ndarii heen, firti ma  a taw ko fiɓnde ndee tiiɗi ɗum en.

Oo ɗoo galle hannde mo kuccit-ɗen, baɗanaaɗo tata, o ɓooyii heblaneede. Ko jooni alla hoddiri yo o fuɗɗo. So o fuɗɗaama njiɗɗen ko o wortee e dow jam, wonana en nafoore. Kono ɗum nde waawataa laataade ko maa yimɓe toppitoo ɗum. Banndiraaɓe fof toppitoo ɗum.

Waasataa jeeyngal ngal won ko addi, kono eɗen njiɗi ko ɓuri ɗum. Tee miɗo sikki so leñol ngol daraniima ɗum, waasataa ɗum waawa laataade.

Eewnaango men foti ɓurde abbitaade hannde ko e yontaaji hannde ɗii, sibu « gacce wiinnde ko taawaaɗo heen » ! Darinooɓe kam gila fedde ndee sosaa haa woni duuɓi 50, ɓeen kam mbiyetaake mbaɗaani golle mum en walla ko waɗɗinoo e mum en. Heddii ko so doole ndonkki yo a taw doole ine keɓɓoo. Sukaaɓe men ɓee, so ɓe ndariima, ɓe cirŋiniima, miɗo anndi no ɓe mbayi yiɗde galleeji jooɗɗi nii, no ɓe mbayi yiɗde otooji jooɗɗi nii, so ɓe mbaɗii galle pulaar oo ko galle maɓɓe, galle oo daroto, yooɗa. Aɓe kattani ɗum, aɓe mbaawani ɗum.

Ko goonga ngon-ɗen ko e leydi eɗen njogii heen hakkeeji, eɗen poti fooɗanaade hakkeeji ɗii haa keɓen ɗum en, laamu wallita, annda kañum ne ɗum ɗoo ko e golle mum jeyaa. Ina  farlii e mum wallitde, walla nii mahande fedde ndee ooɗoo galle, sabu galle oo so mahaama ko muritaninaaɓe fof njeyi. Kono noon, ine jogii kadi ɓurɓe jeyde. Ko ɓurɓe jeyde ɓee ɓurata daraade, fooɗanoo noon wallitooɓe ɓee yo ngar mballita.

Ɗum noon en puɗɗiima ɗoo jooni oo ɗoo tata, eɗen ñaagii denndaangal ngal ɓesngu nguu, nde waawata toppitaade ɗum. No mbiyru-mi nii maa ɗum moƴƴu, maa ɗum yuumtu ! Yimɓe noon hoto ndew tan wiyde ko haala njogi-ɗen ! Alaa goytaali ɗii ine ngoodi, kono noon, darnde ndee kadi ine soklaa, ko ɗum ɓuri tiiɗde, ko ɗum waawata ñawndude golytaali ɗii.

Ɗum noon banndiraaɓe, eewnaango am, ko ɓuri teeŋtude payru-mi ɗum ko e sukaaɓe ɓee, payru-mi ko he yontannde ndee, e waawde addude ballal mum he ɗee ɗoo golle, mbele aɗe mbaawa joofde, ɗe mbaawa naftude, janngo e jam wonana en daartol, sabu ɗum ko goonga heewɓe njannginaama, kono ine waawi hannde tawa ɓeto mum ine saɗi, jannginaaɓe ɓee hol to ngoni ? Jaaynde ine woodi, ko goonga ine naftoree ine yiyee ko yiytinii, kono galle kadi ɓuri wonde maantoode laaɓtunde.

So dariima ɗoo hay gooto waawaa yedditaade ɗum. So yimɓe fof ndariima haa galle oo waawii maheede, woodii, naftoraama, ɗum ɗoon kadi ko maantorgal timmungal, ngal yeddotaako, daartol nanngana en ɗuum.

Miɗo hesɗitina calminaali faade e ardiiɓe ɗee ɗoo golle, e sembinde ɗowooɓe Goomu galle nguu, e semmbinde denndaangal banndiraaɓe fuɗɗiiɓe waɗde heen ballal mum en, waɗde ɓee ne kay, ñaagoto ɗum en haa jooni ko yo ɓeydu, ɓe mbaɗaano ɓee ne yo ngar !

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments