jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilHoohooɓeHaamiidu Baaba Kan, Baasal ngenndiyanke

Haamiidu Baaba Kan, Baasal ngenndiyanke

Ñalnde talaata 28 bowte (desaambar), ɓesngu Muritani waaldii e sunaare, sabu sankaare Haamiidu Baaba Kan, to Espaañ to o nawanoo ngam safraade, caggal aksidaa mo o waɗnoo e laawol, omo ummii Waadaan to o yahnoo tawtoreede koolol Gure Ganni. Laamu leydi ndii gaddii safaara makko, nawi mo to opitaal militeer, hunii difaade safaara makko.

Fiɓnde makko wonnoo, ko haɓde e laŋkere leƴƴi, laamu laŋkeewu. Dr Kan Haamiidu Baaba, ko tiiɗenooɗo sanne ngootaangu ngenndi Muritani, konu Muritani wonata konu ndenndaangu ɗo leƴƴi muritaninaaji kala njiytotoo heen koye mumen ɗum jeyaa ko e toɓɓe yummaaje ɗe o hollirta kala ɗo o bismenoo. Oo luulndiyanke lolluɗo, baawɗo konngol mo haala njooɗtoriɗka meeɗaa teskeede e mum, konnguɗi ɓetaaɗi, ciggaaɗi, dokkooji hurum haaldateeɓe ɓee. Dr Kan, wonaa neɗɗo pinnoowo maa laawotooɗo nder jeewte, hay so tawii laaɓndal jaayndiyanke deɓii diwtude keerol, Kan ine jogii hakkillantaagal ŋellitiingal e peerndam nguddiiɗam ngam artirde jaayndiyanke oo e laawol ngati wonde mo pannoriiɗo « communication ». Haamiidu Baaba kan, jeyenooma e njoyo ndaartooɓe suɓngo hooreleydaagal e hitaande 2019. Ko kanko ardinoo luulndo, Kaɓɓondiral Nguurdiigu, o dañi 8,71 % daande (4ɓo).


O ari e aduna 1954 to Teekaan nder diiwal Tararsaa worgo Muritani, ko jaaɓi haaɗtirde Pari 2 panthéon o heɓi « Doctorat d’État en sciences de la communication » nder hitaande 1983. Ko noon o jogorinoo seedanteeje ɗiɗi jaŋde luggiɗinaande ganndal renndo e faggudu, to jaaɓi haaɗtirde Paris l e ll (Sorbonne panthéon). Dr Kan woniino consultat international nder Afrik, ko noon ne kadi e Banque Mondiale e « Banque africaine de Développement ». Kan ko fannuyanke naamne ƴellitaare e laamu moƴƴu. Ko 1991, Dr Kan Haamiidu Baaba fuɗɗii naatde e dawrugol, o jeyaa e sosɓe FDUC ngontoyka UFD/ère nouvelle. Kan suɓaama laabi ɗiɗi 2001 e 2006 cukko-hooreejo batirde ngenndiire. Ko ñande 9/9/2009, Dr Kan sosi lannda dawrugol mbiyeteeka Dillere ngam mahtagol Muritani (Mouvement Pour la Refondation (MPR). Ngoƴaaji Kan kala garwaniiji, ko ngootaagu ɓesngu leydi Muritani, ɗooftaade jojjanɗe aadee, ñiiɓnugol potal, laamu ndenndaangu. Dr Kan siŋkiriino nguurndam mum fof heblo limtifannuyankoore, caggal jaŋde makko toownde, o naatti Muritani o gollii fotde duuɓi 8 to galle laamorgo, kabine hooreejo leydi ndii no toppitiiɗo jokkondiral, haala ceyfitoowa maa ngorɗuka meeɗaa teskeede e hunuko makko. O woniino jannginoowo to jaaɓi haaɗtirde Nuwaasot. Ko o neɗɗo baɗtornooɗo ɗemngal Pulaar, e hitaande 2016 Dillere Duɗe Pulaar njuɓɓiniino kiwondiral, waɗde jalluɗi ceeɓndam nder Nuwaasot ko kanko totti ɓe « la case » yo yuɓɓine toon o hunii kadi e nder ɗeen duɗe 7 hiwondirooɓe, kala heen keɓngal poolgu ko kanko yaltinta kopporeeje, wona njeenaari. Oon jamma o tawtoraama ndeen hiirde, o holliti heen weltaare makko nde ɗeen kihondire njokkata waɗde hitaande kala e tee ɗum fotaani haaɗde tan nder Nuwaasot alaa e sago yaajtinee yettoo nder diiwe leydi ndii kala, tawa kadi ndaɗɗudi jaŋde ndee wona gootum e no o teeŋtiniri. Ko e jamma o haali e dow tawtoraaɓe ɓee kala wonde adoraade janngude ɗemngal mum neeniwal ko sodorde, ngati e wiyde makko ko ndeen o anndi « génie en herbe » wiyetee e Pulaar ko jalluɗi ceeɓndam.

Jaayre Pinal-JP

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments