samedi, janvier 10, 2026
Google search engine
JaɓɓordeCellalHaddaade ngam faddaade Sidaa

Haddaade ngam faddaade Sidaa

Hay gooto waawaano miijaade ɗum ko ina wona duuɓi sappo. Kono ɗum waɗtiino miijeede ko ina wona duuɓi joy. Ko ina wona duuɓi tati, yimɓe mbaɗtiino wiyde wonde “Ɗum dey ina haandi e jarribeede kono ina metti siynude”. Kono ñalnde 22 sulyee 2011, sikkeeji nattii woodde heen, sibu ñalnde heen, to Pottital Adunankeewal jowitiingal e Sidaa to Room, Bertran Auvert, porfeseer ko fayti e cellal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Versailles to Farayse, hollitii njeñtudi tuugnorgal kaddingol baɗanoongol to Afrik Worgo.

E ɗum haawnii, sibu teskaama wonde ɗum ustii no feewi raaɓo Sidaa e nokku ɗo ɗum siynanoo ɗoo. Addi miijo ngoo ko teskaade wonde gure mawɗe ɗo worɓe kaddintee, ko wayi no Ndakaaru, ɓuri famɗude Sidaa e nokkuuji ɗo worɓe keddorii solimaagal. Ko ɗum adaani yimɓe miijaade ma a taw ko soɓɓundu jeyi sabaabu oo. Ɓe njenananooka heen hay dara, kono ɓe cikkitiima.Ɓe mbiyi ɗum noon njarribo-ɗen ! Nii woni tuugnorgal lelnaa e hitaande 2005, ngam hoolkisaade ɗum. Goomuuji ɗiɗi worɓe mbaɗaa (to wuro ina wiyee Orange Farm to Afrik worgo), heen goomu haddinaa, nguya goomu haddinaaka. Hono ngoon jarribo kadi waɗaa to Keñaa e Uganndaa e hitaande 2007. E nokkuuji hee fof, tawaa wonde ɗum ustii raaɓo Sidaa ngoo fotde 60%, ɗum addani OMS wagginde kaddingol worɓe yo jeye e peeje kaɓtorɗe Sidaa.

E hitaande 2008, Bertrant Auvert ummini kampaañ jaayɗo kaddingol worɓe e nder Afrik worgo. Duuɓi tati cagqal ɗuum, ɓe ndañi ko ɓe meeɗaa sikkude, sibu goo, worɓe ɓee nootitiima heen no feewi ; ɗiɗi ɗum ustii no feewi ñawu nguu. Tee gollal ngal ina newii, sibu njaru mum ɓuraani 8 000 ugiyya (40 oroo), tee waɗetee ko laawol gootol e nguurndam neɗɗo.

Ɗum ina addana en toppitaade won ɗiin aadaaji senaare ɗi njogino-ɗen.

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments