Ɓeen, ko holi ɓeen?
Ko jom ngaluuji waɗnooɓe jawɗeele mum en e darnugol telewisiyoŋ biyetenooɗo SAHEL TV. Oo ɗoo telewisiyoŋ jeyaa ko e telewisiyonaaji jaambureeji ɗi HAPA (Njuɓɓudi toowndi taƴndi sañ, toppitiindi jaayɗe e nan-njiyaa) rokki yamiroore yo o njaaynu e nder leydi Muritani.
Caggal lebbi tati ko oon telewisiyon fuɗɗii jaaynude e nder leydi hee, ɓeen jom ngaluuji en (ɓurɓe heen doolnude ɓee, ko koreeji mawɗo leydi ndii) ndartini juuɗe mum en, natti rokkude telewisiyon oo kaalisaaji ɗi kunaninoo ɗum, kaalisaaji potnooɗi soodireede kaɓirɗe, yoɓreede liggotooɓe e heblireede jeewte e njilluuji ngam wiɗtooji. Ɗum addii iñcuru mawndu e nder telewisiyon hee, sabu liggotooɓe nattude yoɓeede, gardiiɗo jaaynde ndee ne, aandi e hoore mum sabu ronkude dañde kaaldiiɗo.
Nde tiisi tiisi, kanko gardiiɗo oo, hono BAH WUL SAALEK (o jeyaa ko e ɓurɓe wonde haralleeɓe e fannuuji jaaynde, gadiiɗo darnude jaaynirgol biyetenoongol « Mauritanie Nouvelles e saanga nde demokarasi ari e leydi hee ». O naamnitiima, e nder diiso yiilngo sosiyetee cosɗo telewisiyon oo, hol ko saabii ɓe kormaaki ko ɓe kuninoo. Ɓe njaaɓtii mo « Telewisiyon oo wontii telewisiyon ‘kowri en’ e tuubakooɓe. So tawii a waylaani loowdi ndii, ko min nanngooɓe kaalisaaji amen ». Oo jaabtii ɓe, wonde njuɓɓudi taƴndi sañ ko yowitii e jaayɗe hono HAPA, farlini e makko ko sardiiji ɗiɗi : go’o, ko jaaynde fof e nder leydi ndii ina foti hormaade koɗki leydi ndii, wonde ɗum leydi kewndi pine. Ɗiɗi, e nder waktuuji keɗteteeɗi ɗii, yo a taw e nder 100 waktu fof, heen 60 ko ɗemngal arab haaletee heen. O wiyi ɓe wonde omo hormii ɗiin sardiiji, sabu omo rokki ɗemngal arab nii ko ɓuri 60%, so 64%, heddiiɓe ɓee ne (leƴƴi ɓaleeji ɗii) omo rokki ɗum en hakkeeji mum en.
O jokki heen wonde loowdi telewisiyon tele ko mbaawka makko wonaa haaju jom ja wɗeele en. So tawii ɓe mbiyii aɓe naata e ɗuum, ina jarani mo woppude golle ɗee, etee ko ɗuum o waɗi nde o roŋki nanondirde e maɓɓe ndee. Hol yiyannde men e SAHEL TV e ɗii ɗoo lebbi tati ɓennuɗi ? Laaɓii, Ko ɓuri himmude e ko SahelTV feeñnini, ko yiɗde ɗum hollirde sifaa Muritani goonganteejo, wonde ɗum leydi ndi ciiri ɗiɗi e pine limti-limtinɗe, sabu ɓe taƴiima haa laabi jaayɗeeli laamu (Rajo e Telewisiyon Muritani) ɗi nganndu-ɗaa, faandaare mum en kala, ko hollirde wonde Muritani ko leydi aarabeeɓe tan, ko Chinguity TV puɗɗiiɗo jaaynude oo, e rajooji jammbureeji goɗɗi ɗii, ceertaani e ngool laawol. Ɗum firti ko Sahel TV ko ko ittannoo leƴƴi ɓaleeji ɗii hooƴeende nde njoginoo e yiytaade e jaaynirɗe leydi mum en.
Hay so tawii won ko yawninoo e loowdi ndii, walla keewal sahaaji ɗii, ittataa, yimɓe heewɓe ina keɓtini won ko waylii tigi rigi e ngonka jaayɗeeli ɗii. Gardiiɗo Sahel TV, kañum fof e wonde capaato ardini ko karallaagal tawo, e ganndal, e ko ƴellitta kumpital e nder renndo ɓamtaare, o wonanaani nde politigi naattintee heen, teeŋti noon so tawii ko politigi ceerndoowo leƴƴi.
Hol winndannde nde poodtaten e ko heɓtii Sahel TV koo ? Ко еɓɓetenoo ina suuɗee, nattii hersireede ; sabu leñam-leñamaagu ɓurniingu aarabeeɓe ngu laamu yaañi nattii « falde heen hay gommbal », ɓе kaalata yiɗde maɓɓe ko haa laaɓta, etee alaa ɗo wullittee (hay so tawii haala kaa e oo sahaa yettoyiima ñaawirde). Ɗum ina addana en wiyde wonde ngootaagu ngenndi ndii ko ko ɓeydotoo ñalnde kala roostaade. So tawii yaakaare wadanooma e laamuuji garnooɗi caggal pollugol laamu Maawiya, ɗum wontanii en koyɗol muumo e nguu ɗoo laamu, sabu ɗo neɗɗo heɓtinanaaka goodal mum e nder leydi, daminaaki ɗoon yooltude hakkeeji mum jotondirɗi e pinal, faggudu e renndo. Deftere noon ina foti janngireede bannɗum, sabu ko heɓtii Maali koo, ko dawrugol dawre juutngol peewnanoongol e won ɗiin leƴƴi, teentinoon e leñol Tuwaareg en, gila noon e laamu tuubakiri haa tottan maa laamu Moodibo e Muusaa Taraawore, hay ko seɓtorii e kaan ngonka, feeñi ko e laamu Konaare walla ATT, nde ɓe lelni dawrugol wellitaare e diwanuuji rewo (politique de décentralisation). En nduwanaaki Muritani ko yani e Mali koo yana e mum, kono laamɗo ƴoƴtuɗo fof ina foti lelnude dawrugol tiiɗtinoowol ngootaagu leƴƴi, hisna leydi mum.
Hare Bah wul Saalek ndee noon, foti ko wonde hare ɓesngu nguu fof, gila e jaayɗeeji jaambureeji, haa e pelle jojjanɗe aadee, pelle pine, teelduɓe e hoohooɓe nuunduɓe kala, e leƴƴi ɗawaaɗi ɗii, sabu mo « yiɗi maayɓe ngarta fof baaye ɓuri ».
Maamuudu Haaruuna Joop


