jeudi, janvier 8, 2026
Google search engine
JaɓɓordeJaŋdeHeblo ko feewti e golle kilinik sariya

Heblo ko feewti e golle kilinik sariya

FONADH (Dental pelle ngenndiije toppitiiɗe jojjanɗe aadee e Muritani-yuɓɓinii ñalɗi heblo tuggi 12 haa 17 marse 2012 to Bahbahɓe, wonande jeyaaɓe Bahbahɓe e ummiiɓe Kayhayɗi, e to Rooso (15 haa 17/03/2012), wonande Roosonaaɓe e Ɓoggeenaaɓe. Fandaare heblo ngoo ko wallitde terɗe pelle FONĂDH ɓeydude humpito mum en ko e fannu kilinik sariya. Ɗum toɗɗii ko pelle jeyaaɗe e FONADH gonɗe e diiwaanuuji Barakna, e Gorgol, kam e Tararsa, haa teeŋti noon e meeriiji Rooso, e Ɓoggee, e Baabaabe, e Kayhayɗi. E ko ɓuri teeŋtude, E ko ɓuri teeŋtude, faandaare heblo ngoo ko wallitde tawtoraaɓe ɓee :

  • ɓeydaaɗe faamde hol ko woni kilinik sariya, e hol golle kilinik sariya ;
  • anndude njuɓɓudi kilinik sariya, е no kilinik sariya siinirta golle mum ;
  • yiilaade kuutorɗe laaɓtude ballooje kilinik sariya gollaaɗe e anndeede no haanirta nii
  • huutoraade kaɓirɗe e peeje newnooje denndingol goytaali yimɓe tooñaaɓe, e toppitaade doosiyeeji mum en, e jojjanɗi mum en jaɓɓaaɗi (jey leydi, galleeji, ndonu, e ko nanndi heen).

Hebli yimɓe ɓee e ɗee geɗe ko sokna Rokkaya Gay, ummiiɗo Ndakaaru, gardiiɗo fedde nde wonaa laamu wiyeteende RADI (ko dental pelle), mo humpito mum heen ɓurii duuɓi noogaas (enen noon ko jooni naat-ɗen e golle kilinik sariya).

Huufi heblo ngo ko Aamadu Umaar Jah (hooreejo Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, jooɗaniiɗo  Arɗorde / Kuuɓal FONADH), kam e Jibril Yero Jiggo (kalfinaaɗo ciynugol eɓɓaande ndee). Keewal yimɓe tawtoraaɓе heblo ngo to Baabaaɓe e Rooso ko 42 neɗɗo : 18 debbo, e 24 gorko. Heblo ngoo yahrii no haanirta nii, yimɓe fof ndokkii heen miijooji mum en, ngaddii heen balle mum en.

E innde am, e innde pelle jeyaaɗe e FONADH, e innde Koolaaɗo Kuuɓal FONADH, eɗen njetta Rokkaya Gay sabu darnde mum, e ballal mum e ñalɗi ɗii. Eɗen njetta kadi tawtoraaɓe heblo ngoo. Eɗen njaakorii maa ngoo heblo wallit ɓe siynude golle kilinikaajinay 4 ɗii, gonɗi he meeri Rooso, Ɓoggee, Baabaaɓе е Kayhayɗi.

Hol ko woni kilinik sariya?

Kilinik sariya wayi ko no kilinik safaara (doktoor) nii. Ene anndaa kilinik safaara toppitii ko safrude yimɓe walla jawdi. Kilinik sariya noon toppitii ko wallude yimɓe yooltude hujjaaji mum en, walla jojjanɗe mum en aadee jaɓɓaade (jeyi leydi, galleeji, kaayitaaji juddu, ndonu, kareeli walla luure peewtuɗe e geɗe renndo…) Kilinikaaji sariya gonɗi Rooso, е Ɓoggee, e Bahbahɓe, e Kayhayɗi mbaɗanaa, e ko ɓuri teeŋtude, ko taccinanooɓe ngartiraa e ɗii meeriiji. Kono, sikke alaa, so yimɓe woɗɓe, kollitii toon caɗeele mum en, ma ɓe mballe.

Aamadu Umar Jah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments