Ɓayde mbiy-ɗen wonde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani daranii ko ɓamtugol ɗemngal ngal e banngeeji kala, sikke alaa jaŋde naatat heen. Etee e mbaydi kuuɓtidinndi, nafoore jaŋde e ɓure mum limtodtaako. Sabu diine men Lislaam mahii ko e jaŋde e binndol, etee helmere wahyu ndee, nulaaɗo men (JKM) idii nannde e hunuko Jibriil ko JANNGU ! Caggal ɗuum Jibriil ɓeydi heen “janngu innde joome tedduɗo, jannginirɗo kuɗol (binndirgol)”. Ko ɗuum addani Qur’aan e hoyre mum winndeede. Ko yiɗde anndinnde e hollitde nafoore binndol, ko nganndu-ɗaa ko kam woni nafoore ɗemngal. Paamen kala ko winndaaka, wattinta ko majjude. Kala janngunooɓe, mbinndi taariik mum en, gannde mum en, ɗemɗe mum en, ƴellitiima. Fulɓe mbiyi : “jaŋde ko faawru dañal, ko kañum woni afo ganndal”.
Leñol waawaa faayodinnde, waawaa hormeede, huleede, herseede maa ittaneede geɗal so tawii ngol janngaani, ngol wiɗtaani, ngol winndaani, ngol yiylaaki ganndal, dañal e laamu.
GANNDAL NODDI KO JAŊDE
Sukaaɓe goomuuji pine pelle Pulaar Suwayraat paamii ɗuum sanne, ɓe mbiyi yontii leñol men seera e hummambinnaagal. Ɓe ndentii, ɓe mbiyi darnde yontii, ummanaade wuurtinde golle Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar yontii. Nii woni caggal batu diisno, ɓe nanondirii e eɓɓaaɗe ɗiɗi : YUƁƁINDE HIIRDE PINAL e UDDITDE DUƊE PULAAR
Nii woni ñalnde 5 suweŋ 2019 ɓiɓɓe fulɓe noddaa nootii to sinema Snim, ɓe mbaɗdi e sukaaɓe maɓɓe juul mo wuuri. Tinndinooje e jalniika, jowitiiɗe e nafoore jaŋde kolliraa, pamminaa e nder nguun jammaagu. Banndiraaɓe nganndinaa wonde duɗe pulaar koko ngudditta.
Catal ngal fuɗɗorii ko goomu pinal ngal e hoyre mum. Allah yettaama terɗe goomu fof ko jannguɗe, ko kumpitiiɗe. ko ɗum waɗi ɗe udditinaa duɗal refto, tawi faandaare ndee ko yo ɗe njannginoy e duɗe udditteeɗe ɗee.
Banndiraaɓe eɗen paami ɗumɗoo fof yahdata ko e pinal. Hanki, pine men janngetenoo, kuutertenoo, pammintenoo ko e nder dingire. Dingire Fuuta hanki laatinooɗe duɗe pulaar, pinndinooje, nehooje, ɓamtooje leñol. Sabu dingiral e nder reedu Fuuta darinoo ko darnde duɗal jaaɓi-haaɗtirde darii e nder renndo hannde ngoo. Dingiral ko nokku janngirɗo, nehirɗo, ko nokku joljole coomɗe jeewte, duƴƴe, cifti e daari, njimri kam e ngamri.
Dingire men hannde e nder reedu Fuuta hay sinno pusaani cerwii, sabu ɗanle keewii, etee yoga e sukaaɓe men hannde njibintee ko e nder teeru. Nde tawnoo suka heewi joldude ko e yonta mo wuurdi, hannde e nder teeru pinal men ɗaayii. Etee eɗen nganndi Pinal ko jelogal renndo maa leñol , ko pinal seerndata leƴƴi jiiduɗi guri, ko pinal woni faaro leñol, woni fittaandu leñol.
Ganndo gooto ina wiyee Lamartin wiyi “neɗɗo, sahaa e sahaa fof ina tagtee, ina wonta goɗɗum”. Ganndo goɗɗo wiyi : “ko waawi heen wonnde fof, so yiɗii sahaa e sahaa fof o tagtee o wonta goɗɗum, faayiida e leñol ɗo o woni ɗoo, ko ɗoon ƴeewetee. Hol oon faayiida ? KO PINAL. Pinal leñol ngol ɗo tolnii fof, ko ɗoon o tolnotoo.
EƊEN EEWNOO BAANDIRAAƁE WAƊƁE NGUURNDAM MUMEN HANNDE SUWOYRAAT, NDE NOOTOTOO EERAANGO CATAL NGAL, ƁE MBINNDITOO SUKAAƁE ƁEE E DUƊE PULAAR ƊEE.
Haamiidu Bah, kalfinaaɗo jaŋde catal F.Ɓ.P.M Suwoyraat
Terɗe Goomu (Almudɓe)
- – Aamadu Kan
- – Muusaa Lih
- – Abuu Konaate
- – Elimaan Kan
- – Hawwaa Sih
- – Aamadu Buso
- – Jibi Sih


