dimanche, octobre 26, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalHol ko woni 5G ?

Hol ko woni 5G ?

So a nanii walla a yiyii « 5G » ina winndaa, anndu ɗum faati ko e telefoŋaaji jogeteeɗi e juuɗe ɗii, hono telefoŋaaji cinndeteeɗi ɗii, ɗi yimɓe kuutortoo jooni ɗii, naatnuɗi mbayliigaaji mawɗi e nguurndam aduna oo. Jolgol majji ko huunde mawnde, sibu ko adii ɗi, woodnoo tan ko telefoŋaaji jokkiiɗi e ɓoggi ɗii, joɗɗinteeɗi e galleeji walla e birooji ɗii.

So oɗon ciftora, nde ɗi puɗɗii naatde ɗoo ndee, ko noddude e jaabaade tan ɗi nafatnoo : ɗiin ngoni Yonta (Génération woni « G ») gadano. Caggal ɗuum, Yonta ɗimmo joli, oon woni 2G : ɓeydii e noddugol hee waawde neldude mesasuuji binndaaɗi daɓɓi, ɗi ɓurataa 160 alkulal/maande biyeteeɗi SMS (Short Message Service woni Sarwiis Mesasuuji Daɓɓi) walla kadi mesasuuji juutɗi, walla mesasuuji hito, maa natal biyeteeɗi MMS (Multimedia Message Service). Caggal ɗuum, yonta tataɓo oo, hono 3G, yimɓe mbaɗti seŋoraade telefoŋaaji mum en e enternet : ko e oo yonta tataɓo njahraten ɗoo e Muritani. Telefoŋaaji men ina ceŋoroo mo e Facebook, e WhatsApp, e Google, eɗen njeeɓra mo filmuuji ekn, kono enternet oo, ina leeli seeɗa. Mi yiyii so sukaaɓe ina ngawtoo filmo ngam yeeɓoyde ɗum, ko maa ɓe pada fotde waktuuji keewɗi, nde filmo oo gasa tellaade. Waamo (débit) enternet makko (ko o jippinta e keɓe e mudda dotaaɗo) oo heewaani ɓurde 2 Mbps (megaabituuji ɗiɗi nder leƴƴannde kala). Yonta nayaɓo oo, hono 4G walla LTE (Long Terme Evolution), suwaa tawo naatde Muritani, kono waamo enternet makko ina sowoo mo 3G oo fotde laabi 10, ko waamo toowngo, omo yaha haa hedde 150 Mbps, kadi enternet makko ina yaawi no feewi : ko neɗɗo awtotonoo e waktu, maa waaw awtaade ɗum e hojomaaji 5 haa 6. Ooɗoo yonta naatii leyɗe mawɗe ɗee gila 2011, ɓooyaani ko o fuɗɗii naatde Afrik.

Fotii, en njettiima e 5G gulleteeɗo oo. Ooɗoo Yonta dee addani TRUMP finnande Huawei, nde tawnoo ko kañum tan tawo e ooɗoo sahaa mo mbinndaten, heblanii ɗum ; daɗi heen sosiyateeji Amerik e ɗi leyɗe hirnaange goɗɗe ɗee. Waamo makko pattamlamo to bannge tooweeki, sibu, kanko fof wonde e telefoŋ maa ɓadoyo walla nii o ɓurtoo waamo leeɓol giiɗal (fibre optique), woni ko ɓuri 1 Gbps (jigaabit leƴƴannde kala), tee njaaweeki makko maa sowoyo mo 4G oo fotde laabi 100, sowoyoo mo 3G oo fotde laabi 2 500.

Kanko “5G” oo so o arii, maa on njiy antenaaji mbayloo, kesi ngara tawa ko jirlotooɗi, kuccitooji e kaɓirɗe ceŋiiɗe. Ɓure makko, ko kaɓirɗe keewɗe ina mbaawi seŋodaade laawol gootol e enternet (telefoŋaaji, teleeji enternet, montoruuji, otooji nawooji koye mum en, e miliyoŋaaji miliyoŋaaji geɗe goɗɗe…). Hay safroowɓe maa mbaɗtu huutoraade mo ngam oppirde ñawɓe tawa ko e ayaawo. Maa yimɓe wonɓe e nokkuuji ceertuɗi mbaɗtu yeewtidde tawa ayaawuuji mum en ina ngoni ɗo gootel, e geɗe goɗɗe keewɗe ɗe en mbaawaa limtude : ko mbayliigu mawngu “5G” naatnata e nguurndam yimɓe e denndaangal fannuuji. Ɗumɗoon noon ardata ko e telefoŋaaji kesi, jahdooji heen.

Ɓetirɗe

  • l Kilobits (Kb) : woni ujunere bit ; l Megabit woni Miliyoŋ bit ; l Gigabit woni Miliyaar bit.
  • l Bit ko limre : « 0 » walla « 1 ». Ko ɗuum ordinateer gollortoo. Ɗum noon, Megabit, ko miliyoŋ « 0 » e « 1 ».
  • Kilobit/leƴƴande (Kbps), Megabit/leƴƴannde (Mbitps), Gigabit/leƴƴannde ko ɓetirɗe keeweendi kabaaru. Ɓetirgal goɗngal ina woodi, biyeteengal : Oktee (Octet e Farayse, Byte e Engele). Oktee ko lime 8 tawa ko « 0 » e « 1 ».

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments