dimanche, janvier 11, 2026
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalHol ko woni bakteri ?

Hol ko woni bakteri ?

Bakeri ɓanel

Bakteri ko tagoore nde yiyotaake e yitere. Mawneeki mum ko mikroŋ (tolno tekkeendi leeɓol (milimeeteer) peccangol laabi ujunere). Ɗum noon yiyotaako so wonaa e lonngorɗe (microscope).

Innde bakteri ndee, e lasli, firata ko ɓanel (batonnet), mbiyen ɗum waɗde “ ɓanere ”, so heewii “ ɓane ”. Ɓanere ko kullel baɗngel toɓɓere wootere, nde alaa aaludere, famarde no feewi, sibu yitere mehre waawaa ɗum yiyde Alla e mum famɗude. Ɗeɓi wayde tan ko no caawgel nii. Ko kullel ngel wonaa puɗol, ngel wonaa jawdi.

Alaa ɗo ngel tawetaake, haa arti noon e nder neɗɗo. Fotde 500 ciiri ɓane ina tawee nder ɓalndu neɗɗo. Ɓane gonɗe e ɓalndu neɗɗo ina cowoo fotde laabi sappo keeweendi celule (toɓɓe) ɓalndu, ɗuum woni keeweendi majji ko hedde 1015, hono miliyoŋ miliyaar(1000 000 000 000 000), tawi ko ɓuri heen heewde ngoni ko e dolirgol (hunuko – goddol – kuuse

– tekteki). Ko ina tolnoo e kiloogaramuuji 5 (5 kg) e ñiso ɓalndu neɗɗo ko kañji, tawi fotde kiloo e feccere (1, 5 kg) ngoni ko e tektekol men.

Ko ɓuri heewde e majji tookaaka, tee ina moƴƴi e ɓalndu neɗɗo, ina nafa ɗum. Ina waɗi heen noon ko tookaaɗi, ko nanndi e gaddooji koleraa ɗii, walla ɗoyru ekn… Bakteriiji ina kuutoree kadi ngam laɓɓinde diƴƴe kuutoraaɗe, walla e penndugol (yeru, peewnugol yaawuraaji e geɗe goɗɗe keewɗe).

Kelmeendi

Ɓanere (Bakteri) :    bactérie

Toɓɓere (selulere) : cellule

Aaludere :       noyau

1012 =      1 000 000 000 000 (ujunere miliyaar)

1014 =      100 000 000 000 000 (teemedere ujunere miliyaar)

Mikroŋ :                   μ

Mikroomeeteer :      μm

Mbaadiiji ɓanere (bakteri)

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments