Alhuseynu SAL waɗi jangde mum leslesre ko hakkunde kolees Baabaaɓe, « collège de garçons » to Nuwaasoot, « lycée National » ɗo o heɓi bakkaa e hitaannde 1991. O janngoyi janngirde toownde wiyeteende ISS (Institut Supérieur Scientifique) ɗoo e Nuwaasoot, ko anndiraa hannde « Faculté des Sciences et Techniques ». Ɗoon o keɓi seedantaagal biyeteengal « Maitrise e Biologie Géologie » e hitaande 1995. Nde tawnoo ko kanko heednoo yeeso e kitaale tati deggondirde hono 1993, 1994 e 1995, o hokkaa bursi e hitaande 1995, ngam ɓeydoyde jaŋde caggal leydi. O rewii e Iniwersiteeji keewɗi : Iniwersitee Tunis gila 1995 ha 1999. O heɓi toon Seedantaagal jaŋde luggiɗinaande ko fayti e « Microbiologie » (Diplôme d’Etudes Approfondies e Microbiologie » e lewru abriil 1998. O fayi Farayse, to Iniwersitee “Paul Sabatier to Tuuluus ɗo o heɓi dipolomaaji ɗiɗi : « Diplôme d’Etudes Approfondies en Microbiologie, Physiologie et Génétique Moléculaire » e hitaande 2000, kam « Diplôme d’Etudes Scientifiques d’Université e Science Naturelles » e hitaande 2001.
O golliima e ɗiin duuɓi ɗiɗi nder laboratuwaaruuji (laboratoires) tati. Gadano oo ko e ko fayti e bakteriiji , walla mbiyen mboros biyeteedo Shigella flexneri, mboros gaddoowo deedi dogooji bonɗi, caggal ɗum e bakteri goɗɗo biyeteeɗo Lactococcus lactis jiyteteeɗo e kocce. O wattindorii ko gollaade e sifaa mbuubu mbiyeteengu Drosphila Melanogaster. Ko kanko yiytunoo mo e laboratuwaar batindiiɗo o; ɗum yaltinanooma e jaaynde wiyeteende « Molecular and Cellular Biology » e hitaande 2002, (Tongoode mayre ko Mol Cell Biol. 2002 Feb;22(4):1218-32.)
Caggal ɗum, laboratuwaar goɗɗo to Farayse to « Faculté de Médecine Lyon » jaɓani mo yo o ar toon ngam jokkitde jaŋde makko. O golliima toon duuɓi tati ko feewti e wiris biyeteeɗo « virus d’Epstein-Barr ». E ngoon wiɗto, ɓe keɓii yiytude ko meeɗaano yiyeede, won ko ummotoo e oon wiris ina waawi jeyeede e sabaabuuji ñawu nguɗu (kanseer) goddol. Ngoon wiɗto heɓiino saakteede e jaaynde wiyeteende « Oncogene » e hitaande 2004 (Tongoode mayre ko « Oncogene 2004, vol. 23, no28, pp. 4938-4944). Ndeeɗoon jaaynde huptodini almudaagal makko o fiilaa doktor ko faati e « virologie Moléculaire » ñalnde 7 oktoobar 2004.
Caggal ɗum o noddanooma e nokkuuji keewɗi : to Farayse e to Siin, kono tan o felliti nootaade ko e noddaadu Opitaal Sherbrooke to Canada. O liggiima e oon opitaal ko ina tolnoo e lebbi sappo e nder « Laboratoire Génétique Médical ». Liggeey makko feewtunoo ko e kanseer nguru ɓalndu.
Caggal ɗum gila e lewu saawiyee 2005, o woni ko opitaal « Saint Paul’s » e wuro wiyeteengo Vancouver. Liggeey makko feewtunoo ko e mboros biyeteedo « Coxsackievirus » ngam etaade faamnde hol no oon mboros addirta ñabbuuli ɓernde.


