jeudi, janvier 8, 2026
Google search engine
JaɓɓordeDewalHoli Ceerno Abdallaahi JAH ?

Holi Ceerno Abdallaahi JAH ?

Mbeɗe moolii Alla e Seyɗaane diddaaɗo, mbeɗe mooliimo ɗo golle ɗoo, ɗo sifaa ɗoo e ɗo menndendo. Mbeɗe moolii e welamma Alla, ummorde e tikkere makko. Mbeɗe moolorii Alla e moƴƴere makko nde, gah lepte makko. Mbeɗe moolii gan Álla e Alla.

  1. E innde Allah ; joom yurmeende huuɓtidinnde ; joom yurmeende heeriinde.
  2. Denndaangal jettooɗe ngoodanii ko Alla, joom binnde,
  3. Joom yurmeende huuɓtidinnde, joom yurmeende heeriinde,
  4. Jeyɗo ñalawma njoɓdi !
  5. Aan woni mo min ndewata ! Ko aan woni mo min mbaɗirta kattanɗe muuɗum !
  6. Feewnu min e laawol pooccingol,
  7. Laawol ɓe neemin-ɗaa e mum en, ɓe ngonaa tikkanaаɓе ɓеe, ɓе ngonaa majjuɓe ɓee.

Aan Geno, juule e Nulaaɗo maa, Muhammadu, “ juulde Alla e kisal mum yo ngon e makko ”. En mbarkinoriima Sayko Tijjaani e Ceerno men Ibrahiima NAS, “ yo weluya Alla won e mаɓɓе ”. Eɗen etoo hannde haalde huunde e nguurndam, Ceerno men mo ngar-ɗen juuraade oo, juuroraade sabu Alla, tawi ko sabu Alla tan. Ko njogor-ɗen haalde ɗoo koo, ko seeɗa ; ko jubbannde tan, wayi ko no toɓɓere ndiyam e maayo. Ceerno men, Ceerno Abdallaahi JAH, jibinaa ko ɗo e Ɓoggee, e nder hitaande 1929.  Baaba makko, Hammadi Baaba Maalum JAH, inniri mo ko Mammadu. Yumma makko, Kajji Muusaa Kajji, lammo, inniri mo ko Muttaar. Ko Alla noon, muuyata muuyaande mum, rewna ɗo welaa, totta mo welaa. Ko koɗdiiɗo maɓɓe, ina wiyee Jaddel Pennda, inniri mo joom galle mum, ina wiyee Abdullaahi.

Abdallaahi, hono maccuɗo Alla, yimɓe fof ina nganndi ko ɗuum firti. Ceerno wonii maccuɗo Alla gila e gila, gila haydara alaa. Hay gooto soklaani haalaneede ko ɗuum firti, e ko ɗuum woni, gooto fof seedoriima ɗum gite mum, walla nanirii ɗuum noppi mum. Heddii noon, ko hol gite jiyɗe, holi noppi nanɗi. Yo Alla noon yoɓ mo moƴƴere, e ndee darne nde o darii, darnde nafoore meere meere. Ceerno Abdallaahi JAH, naati Quraana ko ina yahra e duuɓi jeetati (8). Ko baaba makko adii winndande mo bah. Caggal nde jinnaaɗo makko o, heɓindii o fotii ummaade e juuɗe mum, mbele o jokkoyajangde, neldi mo Loopel e juuɗe Ceerno Abuu Mammadu Siley JIGGO. Nde o dañi duuɓi sappo e jeeɗiɗi (17), o jokkoyi jangde e duɗal Ceerno Bookara Yero JIGGO to Bakaw. Ceerno ɓooyaani Bakaw, o ummii ɗoon e nder ndeen hitaande o fayi Moonngel, jokkoyde jangde to duɗal Ceerno Aliw Sammba DEM. Ceerno joofnii alluwal mum gila ina yahra e duuɓi sappo e nay (14). Ceerno janngii to gure ina mbiyee : Likseyba, Cikkiite, Madiina Njaayɓe e ko wonaa ɗeen gure. Kala ɗo Ceerno ari, so o nattii beydaaɗe e ko janngata ko tan, o ɓennat bannge goɗɗo, yiiloyaade ko ɓuri. Ko Ceerno janngata ko fof, omo heewi yah-ngartaa, sabu kala nde jolal waalo yonti, o artat ɗo e Ɓoggee, wallude jinnaaɓe makko e golle gese.

Gila Ceerno Abdallaahi JAH suwaa naatde jangde, haa ko o naati jangde ko, e koo jannginta ko, e ko o liggii e Laamu ko fof, kaawisaaji keewɗi teskaama e makko. Won ko haalotaako, ko haalotaako ko noon, haalotaako tan.

Ina teskaa e Ceerno Abdallaahi JAH, wonde mo gorko joom himme, jaambaaro, kaaraysire, laaɓɗo reedu, tiiɗɗo, cuusɗo golle, daraniiɗo tigi-rigi gollanaade seerenɓe mum e jinnaaɓe mum. Golloraade sabu Alla. Meeɗii ndeen, tawi Ceerno ina woni perefee Moonngel, omo yaha e ladde kanko e gardeeɓe makko, haa ɓe birtii korɗo doofoolo ina rema ngesa mum, ina sooyraa. O wiyi oon, aɗa jogii jale, oon wiyi alaa. O heɓti jalo oon, o totti ɗum oto yo yah wuro addoya jale. Nde oon artata, tawi o feɗɗitii ɗoon dunannde. Ndee jale jale ɗee ngarnoo, ɗoon e ɗoon kanko e gardeeɓe, ɓe gasni demal ngesa baa kala. E nder hitaande 1948, tawi Ceerno dañii duuɓi 19, о naatnaa e konu Laamu Koloñaal, laamu Farayse, kanko e musiɗɗo makko Mammadu Abdarrahmaan JAH, ganndiraaɗo Aamadu Umma. Yo Geno yurmo mo, yaafoo mo, yaajnana mo ɗo o woni ɗo. Ceerno wonii e konu hee fotde duuɓi tati, o teskaama heen teskuya paayodinɗo, haa teeŋti e nder leydi Maruk, o heptinaa heen no feewi, o dañii heen manoore mawnde.

Nde o yalti e konu he, o yaltiri ko omo fiilaa kaporaal, ko huunde saɗnoonde heɓde e oon sahaa. Caggal nde Ceerno seerti e ɗaɗol mum, ummitii Maruk arti ɗo e leydi mum, tawi ina yahra e duuɓi 23, ɓamti laawol jangde, o fayi to Kayhayɗi, o jokkoyii е duɗal Ceerno Aamadu Neene BAH. O wonii ɗoon fotde lebbi nay, omo reftoo ko o janngunoo ko, omo fiytana almudɓe heewɓe, binndanɗe mumen, mbele omo ɓeydoo tiiɗtinde jangde makko.

Nde o ummii Kayhayɗi, o arti ko ɗo e Ɓoggee. O woni e ƴeewde, holi duɗal e duɗe diwaan oo, ɗo o fotata yahde. Hakkille makko nanngi faade Tulde Dubaango, о yantoyi e duɗal Ceerno Bookara SOOKO, omo janngina. O jannginii ɗoon geɗe keewɗe. O jannginii jangde binndi, o janngini nguurndam aduna, o janngini hol no almuudo jiylotooɗo foti nehtoraade, sabu barke njaltata ko e nehdi. Kanko fof e wonde janngintunooɗo e nder duɗal hee, o darii ko darnde almuudo, almuudo nehtaniiɗo gardiiɗo.

Meeɗii e ngaal duɗal omo naamdee, omo jaaboo ɗoon e ɗoon, haa Ceerno dudal ngal wiyi mo : so aɗa jaaboo, a ruttoto e defte. Ceerno wiyi mo : geɗe tati, so gorko naamndi-maa-mi ɗum en, mi ruttotaako, ɗuum woni : Xaliil, Maalik e wooronne. Ceernoo wiyi mo : ɓeydu heen njinndaangu. (…)

Aamadu Muusaa NGAYDE
Ɓoggee 16 bowte (desammburu) 2011.

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

Njuulu jarnugol

Njuulu jarnugol

Njuulu mo sellaani

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments