Eɗen njokka hollitde ɗoo winndannde puɗɗino-ɗen e tonngooɗe yawtunde ndee, jangtotoonde nguurndam Ceerno Abdallaahi Jah to Ɓoggee.
—
En ngardiino heen haa ɗoo » Nde o ummii Kayhayɗi, o arti ko ɗoo he Ɓoggee. O woni e ƴeewde, holi duɗal e duɗe diwaan оo, ɗo o fotata yahde. Hakkille makko nanngi faade Tulde Dubaango, o yantoyi e duɗal Ceerno Bookara Sooko, omo janngina. O jannginii ɗoon geɗe keewɗe. O jannginii jangde binndi, o janngini nguurndam aduna, o janngini hol no almuudo jiylotooɗo no foti nehtoraade, sabu barke njaltata ko e nehdi. Kanko fof e wonde janngintunooɗo e nder duɗal hee, o darii ko darnde almuudo, almuudo nehtaniiɗo gardiiɗo. Meeɗii e ngaal duɗal omo naamdee, omo jaaboo ɗoon e ɗoon, haa Ceerno duɗal ngal wiyi mo : so aɗa jaaboо, а ruttoto e defte. Ceerno wiyi mo : geɗe tati, so gorko naamndimaa-ma-mi ɗum en, mi ruttotaako, ɗuum woni : Xaliil, Maalik e wooroŋŋe. Ceerno o wiyi mo : ɓeydu heen njinndaangu.
Eɗen njokka : Caggal nde Ceerno Janngi, jangini, janngitii haa dakmitii, o yuurnitii hoore makko, o tawi dakamme oo ina tekmi. O faami jangde ndee, ko geɗe joorɗe mehe ngoni heen. Sabu, woni ɗoon ko kuɗol, ngommbudi e kaayit. O wiyi : ɗee geɗe tati joorɗe kos, so takkitaaki e ɓernde innama aadee, waawataa heɓde e jangde ko faayodini heen koo. Ko ɗoon o laaɓani hoore makko reedu, o woondi e hoore makko, o weddii defte e jangde ladde o wiyi : ko heddii e nguurndam makko koo, o wontaa memde deftere, saka jannginde, so wonaa o heɓa Ceerno, mo nganndu-ɗaa, ko jannginta ko, ina yettoo ɓernde, wuurna ɗum. O woni e oon haljo-haljo, haa Alla haaji haajaande mum, soggi mo haa yettini mo e juuɗe, maayo mawngo, welngo, luggo, yeñcungo, ngo alaa powle, hono Ceerno Abdullaahi SAAKO. Ko ɗoon o faami ko woni nafoore deftere e jangde. Ko ɗoon o tuubi, o yari haa o ɗomditi, o woni e yiñaade, omo lummboo e maayo ganndal ngo alaa powle, o wonaa dartotooɗo haa abada. E nder hitaande 1955, waañnjannde mawnde waañnjii ɗo e Ɓoggee. Tawi ko adii ɗuum, Sheex Baay ÑAS, yillinooma ɗo e Dubaango, Ceerno Abdullaahi SAAKO wiyi mo, ina ƴeewaa. O wiyi ɗum : « Sayko Tijjaani inan ɗo deƴƴi, ñalnde o haali, a wontaa yeewe « . Tigi-rigi ko noon woori, sabu waañnjannde nde, hono Fayiida o, nde yani ɗoo nde, dille mawɗe mbaɗii ɗo e ngoo wuro, hakkillaaji Seerenɓe e almuɓɓe mumen fof ngoowi wowanoo e diine, ko yimɓe ina juula, ina koora, ina cakkoo, ina muddoo, ina kajjoya, kono Allah ina yiyee, ina anndee, ɗuum tunndi hakkillaaji, ɓe mbiyi ɗuum aamnotaako, ɗuum wonaa goonga. Wonaa goonga noon, haɗataa goonga wonde goonga, haɗataa goonga yahde haaju mum. Seede mum, ko ngal ɗoo dental hannde, dental allaa_allaa-en, ɓe nganndu-ɗaa hanki, alaa fof ko mbiyaaka, alaa fof ko takkaaka : ɓе mbiyaama ko ngaanndi rawaandu ɓe ñaamata, kо seyɗaane ɓe njiyata, ɓe ngona e haalde ko weli ɓe.
E oon sahaa, seerenɓe mawɓe wonnooɓe e reedu Fuuta he fof, tawi ko yaakoranooɓe, tuugnortenoobe, dooftetenooɓe, mbadɗii ɗoo adeel ; ina ngari, yiɗde ñifde Fayda oo. Kala heen Ceerno garnooɗo, jooɗodiima e Ceerno Abdallaahi JAH. Kono nde ɓe ceertata, tawata ko nimsitii ko addunoo ɗum en. Kala heen Ceerno ɗo iwri mo e ganndal mum, yiɗde yuwde mo, o fiyrii ɗum ganndal mum ngal, hoota alaa ko nawori. Ceerno am ko mbir, mo Alla waɗi, hay gooto alaa ko waawi heen. So tawiino ko sippiro ɓalli kadi wonnoo, maa Ceerno am liɓanno ɓe. Sabu, hay gorko gooto meeɗaa liɓde mo е sahaa makko. Meeɗii sahaa gooto, Ceerno Abdallaahi e fedde mum, njahi njillu to wuro wooto e gure men fuuta. E ngoon ɗoon wuro noon, sagata ɓurnooɗo tiiɗde e diwaan o fof, nani ɗoon. Nde ɓe njahata toon nde, Ceerno wiyii ɓe, ko jogorɗo sippirde e mbir oo, tee ko liɓoowo mo, so liɓii mo noon, wontataa jam, ndeen noon, yo ɓe par, no ɓe ndogiri. Ndeɓe nanngodiri, Ceerno Abdallaahi liɓi mo njomu laaɓngu, ngu alaa guli. Ko ɗoon ɓe kawri e paɗe maɓɓe tayee-hulee, ɓe ndogi, ɓe kooti.
E nder hitaande 1956, Ceerno Abdallaahi jokkoyii jangde to Eeleega, ngaam fiytude alluwal mum Quraana, e juuɗe Ceerno Capaato mawɗo ina wiyee Siidi Wul WAQF. E nder hitaande 1957, caggal yamiroore Ceerno makko, Ceerno Abdullaahi SAAKO, yahi kawlak tawteroyeede firo Quraana, ngo Sheex Baay ÑAS waɗantunoo Seerenɓe mawɓe safalɓe muritaninaаɓе е ɗemngal arab. Engoon firo Quraana, Ceerno Abdallaahi JAH, dañii manoore mawnde. Teskaama, o faami tigi-rigi, ko Sheex Baay NAS janngini ɓe ko. Haa ɗuum waɗi so aɓe ndeftoo binndanɗe mаɓɓе, ко е makko Seerenbе safalɓe ɓe ngarata reftaade, sabu kala no Sheex Baay NAS jannginiri ɓe, ko noon o reftirantoo ɓе, hay so Sheex Baay moos, walla dirmi nde janngita nde, so o arii ɗoon, o moosat o dirmoo, haa safalɓe ɓe, mbaɗti wiyde mo, ko o mañetofon. Nde ɓe njoofni jangde aɓe piilee alfaa, ko Sheex Baay ÑAS, fiiliri mo junngo mum, wiyi mo : “ mi fiilii ma kaala ka hay gooto fiiltataa ”. Seerenɓe heddiiɓe ɓe, tawi ko ɓe o tolnondirnoo, ko Seerenɓe woɗɓe njamiraa yo piil ɗum en. Ko o dañi ɗoon ko, ko geɗal. E nder hitaande 1959, Ceerno Abdallaahi JAH ƴeftaa e Laamu Muritani, ngam jannginde arab. O jannginii e gure ina mbiyee Njaagu, Njorol, Ɓoggee e Kayhayɗi. Ko ɗo Kayhayɗi ɗo, Laamɗo gadano leydi Muritani, hono Muttaar Wul DADDAH, tawi ina ari ɗoon njillu, teskii Ceerno, caggal nde o yettinnoo ɗoon konngol baɗngol faayiida e ɗemngal arab. E nder ɗiin teskuyaaji, Laamu Muritani neldi mo leydi Kameruun jannginoyde Arab e Diine Lislaam. Caggal ɗuum, o toɗɗaa yo o won perefee. O wonii perefee to Walataa, Bumdeyda, Moongel e Tidjikja. O yaltiri e Laamu ko omo woni Cukko Guworneer to Neema.
Ko o woni e Laamu ko, kala ɗo fenaande wonnoo, o mumtii haa laabi ; kala ɗo hakke yoolinoo, o yoolti ; ɗo humam-binnaagal sabbinnoo, o sabbitii. Alaa fof noon peeje ɗe pewjaaka, penaale ɗe penaaka, musibbaaji ɗi mbaɗaaka mbele omo daña caɗeele e golle makko. Kono hay dara, nde wonnoo ko Alla waɗi, ɓuri ko yimɓe mbaɗi. Nde o liggotoo e Laamu ndee, o meeɗaa jaɓde ƴeftude ko o jeyaa. Hay hojom o meeɗaa reweede ñamaande laamu. O dawatnoo ko ko adii waktu, o jeippoo caggal waktu, haa nde o heɓi alateret.
Ceerno am waɗii njilluuji keewɗi. Kono ɗo o yahi fof, tawata ko omo noddaa, o yahata kadi ko ɓeydoyde ɓe o tawi ɓe. Ina jeyaa e njilluuji makko maantinɗi : lappol makko Nuwaadiibu e Suwoyraat, lappi fuuta senegaal, gaa ɗanle Farayse e Maruk, e ɗanngal Gammbi, Kala heen ɗo o ari, ina famɗi ko o fooftii nder waktuuji 24 ɗi. Ko damal naamnde ina udditaa, gooto fof hakke ngoƴa mum ina naamndoo. Gila e yeddooɓe haa e yiɗɓe laaɓeede, haa wooda heen ɓe Alla faabii ngonta almuɓɓe. Nde Ceerno yahi Madiinamu-nawwar juuraade giɗo Alla, Nulaaɗo men Muhammadu, » juulde Alla e kisal mumn yo ngon e makko « , O yahi Makka hajjoyde, o nanngondiri toon e seerenɓe araɓeeɓe mawɓe yeddooɓe laabi, yeddoоɓе mawluud, kono kala nde o seerti e gooto heen, tawata ko nimsitii ko yeddirnoo. Banndiraaɓe, mo wiyi ina horsira maayo juuɗe mum, tampat, kono alaa ko dirata e maayo. Ko ɗuum waɗi, kala ko kaal-ɗen e Ceerno men o, mo ngar-ɗen juuraade hannde oo, ñalnde 16 desammburu 2011, ko jubbannde tan (tabaara kalla). E dow ɗuum, eɗen ñaagii, so tawii ko kaal-ɗen ɗo ko, won heen ko haaldaa no fotaani haaldireede, won heen ko ñawnaa, maa waylaa, eɗen ñaagii heen yaafuya. Yo Alla waɗ koyɗe men ɗe jabaaɗe, waɗta en e heeriiɓe innooɓe Alla ɓe ndeƴƴataa, yettooɓe joomiraaɗo haa abada. O waɗta en e heeriiɓe ɓe nganndu-ɗaa, ko wonaa Alla taccataa ɓerɗe mum en. Yo Alla juutnu nguurndam Ceerno men o, hokka mo cellal kanko e ɓesngu makko. En duwaniima no o heewi duworaade nii : yo Alla waɗ en almudɓе Baay timmuɓe jokkiiɓe ɓe taƴataa. Aamiini. On njaaraama !
Aamadu Muusaa NGAYDE Ɓoggee 16 desammburu 2011


