jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilWallifoHooƴere kootol

Hooƴere kootol

Ngoo hello saaktata ko defte pulaaɗe, ittaaɗe e ɗemɗe goɗɗe.

Eɗen puɗɗoroo deftere, tiitoonde mayre ko “ TENTATIONS D’EXIL ”, woni ko pulir-ɗen “Hooƴannde Kootol”. Winndi ndee deftere ko biyeteeɗo AAMADU DEMMBA BAH. 

Kewkewe 89-90 tawi Aamadu ko Maruk, ɗo janngatnoo. E nder ɗuum, jiknaaɓe makko e koreeji makko, gurel maɓɓe, hono Gural, saraaji Eeleega, fof taccinaa. Omo woni toon haa ɓataake ummorii mo Demet, Senegaal. Oon ɓataake winndaa ko ñalnde 6/6/1989. Ina wiyaa heen « Sikke alaa heen, ma a haawe no feewi ko ɓataake oo ummori maa Demet, Senegaal, koo. Koreeji maa Eeleega, Gural e Tufnde Jaaɓe ummiima Muritani. Ina waɗi heen nawraaɓe forso, ina waɗi heen dogɓe. Jiknaaɓe maa, kaaw maa Kellel, Maamuudu Jallo, Bowa, Sammba Dagga, Ceerno Maamuudu Alfaa, ina njeyaa e riiwaaɓe ɓee, kam e Tufnde Jaaɓenaaɓe e Weendunaaɓe, koreeji maa keddiiɗi ɗii noon, koreeji maa Eeleega e Gural, ndog. A min nguuri e caɗeele teeŋtuɗe.” (…)

Ine winndaa kadi he ɓataake hee : “Miin e jiknaaɓe maa kala e min ñaago maa hoto ar gaay e guurte mawɗe hee, hoto ko heɓtii min, minen fof koo, heɓtaade ma. Miin noon, nde laamu wul Taaya fuɗɗii raddo ɓaleeɓe ndee, ngonnoo-mi ko e guurti. Koreeji maa e koreeji am paanaama, hanki, to Njum, capanɗe joy kiloomeeteer hirnaange Demet. Laamu Senegaal e HCR ina mbaɗa kala ko mbaawi ngam moƴƴinde ngonka amen.”“

“Hooƴannde Kootol” waɗi ko dame sappo-e-ɗiɗi. Dame “udditirka” e “uddirka” cuwaa tawo winndeede, heddii dame sappo woni : Ballal Jaŋde, Peewnitagol, Jiytol Maruk, Heggooru-hoɗooru hesuru, Goɗɗol e Yeeweende, Yaakaare, Ɗangal ladde, Jiytondiral, Enndo haa Pellital, Kootol he holi janngo ?

TAƳERE I : BALLAL JAŊDE (BURSI)
Morso (Suliyee) 86 

« Ñerih ! Ñerih ! ». Nan-mi Ngarta ina nodda mi, mbeɗe wondi e nanndo am en, mbeɗe sunnoo alluwal Jaagordu Nehdi ngal mi yiyataa. Almuɓɓe ina cunnoo heɓde ɗum en seedantaagal « bakkaa ». Hii ! Jokkoyde jaŋde toownde to caggal leydi am, minen fof amin njaakorii ɗuum !
« Maruk ! Maruk ! », woodi gonɗo e wullude ; alaa oon so wonaa denɗi am, omo seeka yimɓe haa o yettii mi. Ndañ-mi ɓoccitaade he balabe yimɓe nde nan-mi omo nodda mi. Kono maa nan-mi innde am nde mbaaw-mi ɓiltaade he ngal diɗɗal.
« Ko mbiya-ɗaa ? Maruk ? Ina laaɓi ? », ngon-mi e naamnditaade mo ngol kabrol, « Maruk ? ». Ngarta ɓammii e dow am, haƴi mi ina ɓuucoo mi, ina yetta mi. Ndonku-mi laaɓtindaade nde wonnoo yimɓe ina ñukkondiri. Nde plmugu ustii, njiy-mi ɗum, ɗum haawi mi.
« Hii, ina woodi kay ! ina selli tigi!», mudiɗɗo am seedtii ko noon woori, omo wonti moosooji mehi, ɗi ngoow-mi.
- Hol senngo nawaa mi ? », naamndii-mi.
- Huu, ɗuum dey mi anndaa, mi ƴeewaani nih. »

Mi yenanaama kam maa mi dañ ballal-jaŋde, hay sinno mi yaakorinaako. Ko ɗum moofti himmaani : teeŋti tan ko heɓde no yahri caggal leydi. Hesɓe heɓɓe « bakka » ɓuraani toppitaade ko mbiyaa yo mbaɗoy. Nduttii-mi to alluwal takkangal ngal, nde wonnoo yimɓe ustiima toon haa taw-mi nganndu-mi jaŋde pot-mi waɗoyde. Yimɓe ɓeydii kadi ñoƴƴondirde, hesɓe ina njerƴa hiiɗɓe e weltaare wonnde e leydi toɗɗaa ndii : Alseri, Maruk, Senegaal, Tuunus… Njettii-mi alluwal ngal haa njenanaa-mi kala ko yowitii e jaŋde am.
– Eey, ndeke noon ko njanngoytaa ? », denɗi am naanii mi, alla-e-makko heñaade o yejjitii jooni-jooni ndaarde ɗum.
- Ganndal-puɗi. Ɗum jeyanooka e ko cuɓinoo-mi, « bon », ɗo iwri fof, yo yuus. »

Yiɗde am abbitinoo ko ardii fof ko to « Safriyaagal », njeeyu leɗɗe e cafrorɗe, … haa yuɓɓo renndo hay so mi anndaano ko ɗum firti. Goonga kaa, ko Safriyaagal tan ɓurnoo-mi yiɗde. Ganndal (puɗi… so moƴƴii so moƴƴaani ? Mbeɗe miijoo e ɗuum, haa tawi caggal ɗoo seeɗa anndude ko soomii e ballal-jaŋde woƴaano mi, ɓayri kay mbeɗe ɗum heɓa.
« Hee, Ñerih, ellee dey ko ganndal-puɗi ? Walla ? » Maa mbiyaa omo anndi ko woni e hoore am.
– Ahaa, eey, ina woodi ! Teeŋti e kuccam men, uddooji ummanaaɗi ɗii, ilngooji… Ina moƴƴi tigi. Ko ndema ɓamtata leydi. »

Mi fuɗɗiima huɓɓude hade lewlewndu, hay so woɗɗaani e am, sibu mi feewnitanaaki ɗum, miin ɗamininooɗo janngude ko fayti e safriyaagal. Ina wiyee sukaaɓe fof njiɗata ko wonde safrooɓe/ Miin noon, mi siftortaa nde ndee yiɗde arani mi. Ko nde ngon-mi he tolno « terminale » puɗɗii-mi miijaade ɗum.
E ko fayti e uddooji ɗii, mi meeɗaa faamde ko addanta maayo ngo horde he saanga lewru Duujal (mee), haa nih ngo waɗta juuweede fayde Demet tolniingo en bannge Senegaal. Mbeɗe ɗoftatnoo toon Nuuru Kan, almuudo nijeriyanaajo jippinooɗo denɗi am, Qaadii wuro ngoo. Ko toon Nuuru heewnoo jolnoyde ɓatakeeji feewde to koreeji mum. Mbeɗe yeewtatnoo kuccam am so uddo ngoo mahaama, « ina waawi wonde», mi miijoo mi wiya « cokki kuccam jaŋde maa wonan am fartaŋŋe ». So tawii kay ko cokki. Ina ɗaminaa kay toppitiiɓe kuccam jaŋde ɓee ina teskii Nafoore leydi ndii.

So wonaa kay tawo sarɗi maɓɓe fawaaki tan e dokke leyɗeele goɗɗe ɗee ? Ko waawi heen wonde fof, alaa-e-sago mi yaha Maruk so tawii mbeɗe selli, ɗuum ɓuri teeŋtude. Sikke alaa, maa mi ŋakkire nguurndam Eleega kono duuɓi mbaɗ-mi Liisee  Ɓoggee ɗii, ngoownii kam koɗaagu, hay sinno ngol laawol ko goɗɗum, fawaade e ngoɗɗeeki e tumarankaagal.
Wattan fof, miin e denɗi am min ummii Jaagordu Nehdi, min payti tunndu 5ɓuru woni Sebkha. No Nuwasoot keewi wiyde “jiifaaji amen teddaani”, gasataa min njola e “taksi”. Miin e denɗi am min nanngi laawol feewde Tunndu 5ɓuru, ɗo wiyatee kadi Sebkha. Mbeɗe feewnitanii fiyde e koyngal ko ina ɓuri kilooji 20, hay e kii nguleeki, sabi am weltaade ko ndokkaa-mi ballal jaŋde koo.
Min ngarnoo jaagordu jaŋde ko subaka law, amin njerminanii ngartam ɗam jom bakka en fof padnoo. Mi ɗaminonooki yowtude ballal jaŋde. Ina wiyee maa njogo-ɗaa juuɗe juutɗe. Miin mi alaa ɗuum. Balle jaŋde keewi saamde tan ko he juuɗe ɓiyɓe hoohooɓe mawɓe njuɓɓudi laamu, jooɗiiɓe ɗo toowi maa heewɓe jokkondire. Kono golle Geno Toowɗo Oo, ndee hitaande udditii dame duɗe toowɗe Maruk haa njaaji, cakkii sanɗaaji muritaninaaɓe balle jaŋde.

Limoore fayɓe Maruk – alluwal doggi ngal hollii ɗum - ɓuri to pucci ndogata leyɗe keddiiɗe fof. Yanti heen, balle ɗee nokkaa ko ardii fof ko heɓɓe hakindo he nder fannuuji tati dowrowi bakkaa. Ndeke ko sabu ɗuum njowtu-mi ngal ballal.
Caggal nde bakkaa oo heɓaa yahdude e caɗeele denndingol kaayitaaji, maa ndenndin-mi ko wallata-mi dañde paaspoor. Nde wonnoo mi ɗaminanooki dañde ballal jaŋde, mi jokkaano yiylaade paaspoor. Nder laabi tunwuɗi punnduɗi Kapitaal, nehaande Njulaagu, ummanii-mi hankadi ko keddoranoo-mi he kaayitaaji, yahdude e naamne e miijooji ɗi meeɗaa arde e hakkille am. No jaŋde wayoyta so mi yahii Maruk ?

No ndii leydi wuurdatee ? Mbele maa mi woowtu ndi ?
Panndo-ɗee tonngoode 202, so Alla jaɓii.

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments