Ngoƴa dowroowo aadee ko yiilaade wuurde moƴƴam : «Dañde ko ñaami, dañde ko yari, wellitaade e marde sato mum e weeyo mum). Ngoorondi ngaal pinal ko e jaŋde, humpito, nehdi e heblo heɓetee. Enen ne, nguurndam men yaltaani ngol laawol. Kuɓindagol geɗe ɗee poti fawaade e miijo am ko e : Siftinde humpitooji ɓennuɗi (seeɗa yeru) Hanki e koloñaal faandaare jaŋde e heblo ko mahde e hakkillaaji leƴƴi jiimaaɗi wonde pinal moƴƴal ko ngal mum. Jaŋde e nehdi e heblo fof ko ngam naftude faggudu mum e pinal mum e nder heen nii, nuskude pine men.
Ndeen mojobere ko mbele koloñiri ina jokka e hoonaade e dow leƴƴi men e leyɗeele men (bannge pinal e faggudu). E jeytaare leydi men (leyɗe men) ngoƴa men woni e yiilaade sompude jaŋde e pinal tawi yahdi ko e renndo men e neesu men. Ko e nder heen naatnat-mi miijo yiɗde lomtinde Farayse (ɗemngal koloñiri) gootal e ɗemɗe leydi ndi hono Arab.
Ngoon miijo bonniti ɗum ko wonde ɗum bannginteewo sabu soomde ngo waawnere, yiɗde hiiɗde pine leƴƴi leydi goɗɗi ɗi, hono pulaar, Sooninke, e wolof. Ɗum reɓi haa ɗiin leƴƴi njoopaa e wonde ɓaaleeɓe Farayse e nder Muritanie. Ɗum na jeyaa e ko saabii taftagol tippudi nehdi e jaŋde leydi ndi tuggi hitaande 1959 haa 1999. Ko e nder ɗuum, e dow kareeli maantinɗi ngenndiiji, Pulaar e Soninke e ɓolof tawtude ɗemngal Arab. Ko e hitaande 1979, e dow yiɗde siynude ɗum, laamu sosi Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije.
Hol to njahraten e jaŋde ɗemɗe ngenndiije ?
Duɗal ɗemɗe ngenndiije, caggal nde sosaa udditii, e hitaande 1982 duɗe 12 jariborɗe (duɗe 4 wonande ɗemngal kala). Haa hitaande 1989 jaribaa e duɗe ɗee ko fannu mo ɗemɗe ɗe ngonirta ɗemɗe gadane jannginirɗi. Ko e abriil 1989, ɓataake jirlotooɗo mo jaagorɗo jaŋde winndunoo ari wuddinde ngoon jarribo.
Oon kaayit addi ko farlinde e duɗe jariborɗe ɗe nde tawtortee kawgelaaji feewde duɗe hakkundeeje (kolees). ;o, jaribo telɓi, ɓe payaani e nokku gooto hol no denndirta daabaa ? Hankadi golle ɗe puɗɗii iirɗude. Ngoƴa jannginooɓe duɗe ɗe e ngoƴa almuuɓe e jinnaaɓe mumen wonti e sakkude peeje no duɗe ɗe taccirta e kawgelaaji feewde e kolees. Faandaare arwannde duɗe jariborɗe ɗe woppaa, wonti waawi seŋoo, rewindo duɗe ɗee yeebaa.
E hitaande 1999, e dow nduun iiñcuru, Tippudi kesiri sompaa nde faandaare mum woni ruttaade e jaŋde Farayse e Arab. Duɗal ɗemɗe ngenndiije follaa. Ɗemɗe ɗe paytiraa Duɗal Jaaɓi Haatirde (Université). Duɗe jarriborɗe ñifi kannje fof e heewnoode «duñtooɓe». E dow humpito jogaango e sabu am wonde jannginoowo ɗemngal Farayse e tippudi ngaadanteeri tuggi 1973 haa 1982 e sabu am wonde kadi jannginoowo e duɗe jarriborɗe ɗe (bannge Pulaar) tuggi 1982 haa 1990. Mbiɗo waawi seedtanaade on seeɗa e : Jannginirde ɗemngal koɗal (Farayse). ;o teskuya addi ko almuudo ari ko meho, fof maa haalanee maandinanee, hay ummo, jooɗo, deƴƴu maa anndinee e Farayse. Maa ɗemngal taftee gila e gowlaali haa nanɗe fof taftee. Taro, binndol e loowdi mum ; limoore maa firee facciree. Almuudo loowante fof ko ɓuri teeŋtude e jaŋde leslesre ndee. (So aɗa maha a tiiɗnat ngooroondi mahdi maa, ndiin ngooroondi ko haala, taro e binndol). Nde almuudo dartoytoo tawata ko duuɓi limtilimtii.
Keewal almuuɓe ɓe telɓata ko gila e duɗe leslese. Heewi jaaYoyaade e maɓɓe ko seeɗa, seeɗa iwɗo e sato ɗemngal Farayse ngal yeñi. Jannginirde ɗemngal mum (pulaar). ;o, teskuya addi ko almuɓɓe ngardi ko e kaɓtorɗe to bannge haala, miijo e hattan faamde e faamondirde e jannginoowo mum. Ɗemngal nattii keerol wontii daabaa newiiɗo paggorɗo ganndal. Gila law, ngoƴa jannginoowo ko feewtinde lelngo haala, peeje wiɗto e jannginde kaɓorɗe, wallitde almudɓe faamde peeje wiɗto e luggiɗinde miijo e fawaade e lowe nguurndam, teeŋtinde binndol e huutoraade ɗum law. Gostondiral miijo almuudo e almuudo. Darnde ceerno ko ɗowde, wallude e ferde laabi, ooñtude e semmbinde almuudo gila e hitaande arwannde ; saabii ɗum ko duɗal ngal taYondiraani e weeyo e sato almuuɓe ɓe. Haala, taro e hiisa ngooroondi jaŋde lesre faandaare mum wontii huutoreede e nguurndam suka o ɗoon e ɗoon.
E rewrude e goomuuji almuuɓe ina nguurtina duɗe ɗee nguurndameeje mum e dow etaade sakkude peeje no ñawndirta caɗeele peeñooje. Nattii janngude ngam janngo wontii janngude ngam ñawndude jooni jooni e janngo. Ina teskaa ɗo seeɗa telɓata e almuuɓe ɓe. Tesko-ɗen ina gasa e binndanɗe payɗe ngartoyen haa laaɓa e keblugol jaŋde nde, ɗowgol mum e darnde almuuɓe ɓe haa ɓeydoo laaɓtande on. Tonngol Mbiɗo gooŋɗini wonde tafgol jaŋde e heblo naamndii ko karallaagal kono mi riwtaani kuccanɗe cemmbingol mum naamnii ko darnde e miijooji laaɓtuɗi to bannge dawrugol (politik). Laawol jaawngol ñawndude caɗeele nguurndam renndo men rewrata ko e huutoraade jaŋde ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e ɓolof e fannuuji nguurndam kala : laamu, faggudu, politik e pinal. Toowal leñol rewata tan ko e kattanɗe leñol ngol e maaɓde ganndal.
Ko goonga hanki ina yomnanoo en janngo. ɓuurde e hanki ina ɗowa e hannde e janngo.
Abdullaay Haaruuna Sih Jannginoowo


