Ndee winndannde yaltunoo ko he Fooyre Ɓamtaare tonngoode 38 (saawiyee 2007 : duuɓi 18 hikka). Caggal ɗuum, won ko njiy-ɗen heen, haa teeŋti e kitaale 2009 fayi 2014, nde Nuwaasoot ɓuri toɓeede ndee. Won ko gollaa e wuro hee, hay so ñawndaani caɗeele ɗee. Kono eɗen nganndi caggal ɗuum annduɓe ceeraani e jeertinde. Winndannde hesere aroore les ndee ko ɗuum haalata.
Yimɓe ina keewi woytaade deɓgol moraande e tellagol tule ceene. Kono bannge hirnaange Muritani, moraande woni ko e yahrude caggal. Geec nana ridda ceenal : mo yeddi ɗum yo yah daande geec. So wonaano ɗum ɗoo ko huunde faaynude wonande wuro Nuwaasoot mahaango e nder nadde, hay gooto yaawataa ɗum teskaade. Yanti heen kadi, gammbol curngol wuro ngoo haa hannde e diƴƴe maayo geec, ina roostoo ñalnde kala.
- Mbele Nuwaasoot ina waawi ileede ?
- Hol tooweeki ndiyam ɗam waawi yettaade ?
- Hol nokkuuji wuro ngo baawɗi yoolaade ?
Ɗum ko huunde e naamne ndeeɗoo winndannde etotoo jaabaade. Hitaande kala geec ina ɓeydoo ɓallaade en fotde 24 meeteer. Ñalnde 2 marse 2006 wempeƴere mawnde yanii e tufnde Nuwaasoot, heli ɗoon fotde 60 laana. Kono wonaa ngol ɗoo laawol tan ɗum meeɗi waɗde : ko wayi noon waɗii e hitaande 1992 e 1997. E lewru desammbar 1999 geec ili ko leegal Sebka, haa yimɓe heewɓe egginaa. Ilam cakkitiiɗam waɗi ko e hitande 2003.
Ñalɗi teskinɗi
So neɗɗo ƴeewii limlebbi tan, maa anndu hol ñalɗi ɓurɗi hulɓinaade wonande wuro ngoo. Ko ñalɗi ɗo geec ƴerata no feewi (maaree mawɗo). Ñalawma paaɗo ɓurɗo hulɓinaade ko ñalnde 21 marse 2007, (hawrata ko ekinoks*). Waɗi ɗum hulɓinaade ko ñaamtagol gammbol ceenal gonngol hakkunde wuro ngoo e geec, ñaamtagol ngol Tufnde Cehilaagal (Port de l’Amitié) saabii. Hakkunde 1980 e 2002 geec ñaamii fotde 540 meeteer (woni 24 m hitaande kala).
Gammbol juutngol takkingol Tufnde ndee, ina ruttina waraango ngoo, waɗa yiriinde. Ko ndeen yiriinde woni sabaabu ubbagol bannge rewo tufnde ndee e gasagol bannge worgo oo. Nii woni, ñalawma kala tule ceenal hakkunde wuro ngoo e geec ina ɓeydoo ñaamtaade.
Nuwaasoot ina waawi ileede
Laamu Muritani tinii ɗum, heɓii nii sakkude won ɗeen peeje ngam haɗde doostagol tule ceenal ɗee : ko wayi no haɗde ittugol toon ceenal, lorgol leɗɗe deŋooje ceenal kam e fiileeji*. Sabu waasde toppiteede fiileeji ɗii ñaamtiima, jawdi ñaayii leɗɗe ɗee. Yanti heen kadi won ɓeen jom otooji en ko dow heen pijata, tawi nganndaa boom ngoni ko e bonnude faddorde wuro ngoo. Kalifu awo e faggudu diƴƴe kam e hoyre mum heptinii, e nder seedantaagal wiɗto bayyinaangal e hitaande 2005, wonde « Sebka ina hulanaa no feewi ilam ummoriiɗam geec ».
Asde gaawi
Peeje ɗiɗi ina ngoodi ngam falaade baɗte gammbol ngol : maa wonii mbaydi maggol waylaama, walla waɗee mahateeri tawa leydi ngarndi fof ina joortoyoo bannge worgo. Leyɗe keewɗe ina kuutoroo ndeen feere, kono tan, sabu njuuteendi nokku potɗo golleede oo, nafoore majjum maa wood ɗo haaɗi.
Naamne tati faade e Doktoor Ahmed Senhuri, biɗtoowo to Goomu Njiylawu paytuɗo e Nokkuuji Leppuɗi – GREZOH (Groupe de recherche sur les zones humides, Université de Nouakchott).
1. Mbele golle potɗe waɗeede ɗee ina keñoraa no feewi ?
Doktoor : Foti adaade dañaneede feere ko batte Tufnde Cehilaagal ɗee. Ndeen feere tawa dartintaa golle tufnde ndee, kono tawa, e ko ɓuri teeŋtude, ina hisna wuro Nuwaasoot ngoo (Ummanaade wiɗtooji ɗoo e lebbi jeegom). Golle kisnugol tulde ceenal wonnde hakkunde Warf e jehre liɗɗi (tufnde awooɓe), ina poti kam enne ummaneede (lebbi 12). Laabi sariyya ina poti lelneede, kaɗooji mahngo e dow tulde ceenal ngal kam e nokkuuji kulanaaɗi ilde. Ɗum ko hade gammbol mawngol deenowol wuro ngoo maheede caggal tulde ceenal ndee, tawa fuɗɗoraa ko bannge worgo tufnde ndee. So tawii wuro ngoo ilaama ɓurata bonireede fof ko nokku keedɗo bannge worgo poor oo sibu ko toon tulde ndee ɓuri ñaamtaade. E ooɗoo sahaa alaa fof golle ummanaa ngam faddaade ko hulaa koo.
2. Naamnal : So wuro ngo woodii ileede, hol ko ɓuri hulɓinaade ?
Doktoor : Bonannde ndee ɓurata ummoraade fof ko bannge worgo Tufnde Cehilaagal ɗoo, sibu ko oon bannge fof ɓuri ñaamtaade, ɓuri roostaade; alaa fof ko faddotoo toon ndiyam ɗam, sibu alaa heɗɗaawo woodi toon.
3. Naamnal : Hol ɗo golle peewnitgol tulde ceenal ɗe njahrata ?
Doktoor : E sahaa mo njahraten oo, alaa fof eɓɓaande moƴƴere woodi ngam pewnitgol tulde ceenal ndee. Ndeen, e dumunnaaji ɓennuɗi, leɗɗe loranooma toon, heɗɗooji peŋaa toon ; kono nde tawnoo golle ɗee ndewindaaka, tee ko fuɗɗinoo golleede ko toppitaaka, ina wayi no, fof bonii.


